2021
Ko hono ʻAi ʻEtau Fānaú ke Ofi ki Hotau Ngaahi Lotó
Sune 2021


Ko Hono ʻAi ʻEtau Fānaú ke Ofi ki Hotau Ngaahi Lotó

Kuo pau ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻi heʻetau fānaú. Kuo pau ke tau kei faifeinga pē, kei alanima atu pē, lotu pē mo kei fanongo pē.

ʻĪmisi
father and daughter watching a sunset

Ngaahi taá mei he Getty Images

ʻOku fakaʻau ke toe mahino ange kuo pau ke tau akoʻi fakataautaha e ongoongoleleí ki hotau ngaahi fāmilí, moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ko iá ʻi hotau ngaahi ʻapí, pe fakafiefiemālie pē ke tau toki ʻilo ange kuo tōmui ne ʻikai lava ʻe ha faiako Palaimelí pe ʻetivaisa lakanga fakataulaʻeikí pe faiako seminelí ʻo fakahoko maʻa ʻetau fānaú ʻa e meʻa he ʻikai ke tau fai maʻanautolú.

ʻE lava nai ke u ʻoatu e poupou ko ʻení fekauʻaki mo ha fatongia maʻongoʻonga pehē? Ko e meʻa ʻoku ou mataʻikoloa ʻaki ʻi hoku vā fetuʻutaki mo [hoku foha ko] Metí ko ʻene hoko fakataha mo ʻene faʻeé mo hono tuofefiné mo e tokouá, ko hoku ngaahi kaungāmeʻa mamae tahá. ʻOku laka ange kiate au ʻeku ʻi heni he fakatahaʻanga lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení he pooni mo hoku fohá ʻi haʻaku toe fakataha mo ha tangata kehe ʻi he māmani ko ʻení. ʻOku ou ʻofeina e taimi ʻoku ou feohi ai mo iá. ʻOkú ma talanoa lahi ʻaupito. ʻOkú ma kakata. … ʻOku ou lotua ia pea kuó u tangi fakataha mo ia, pea ʻoku ou laukau ʻaki ia. …

ʻI heʻema fuofua nofomalí ne u fakakaungatāmaki mo hoku kiʻi fāmilí ʻi ha ʻunivēsití ʻi Niu ʻIngilani. Naʻe hoko ʻa [hoku uaifi ko] Petí ko e palesiteni Fineʻofa ʻi homau uōtí, pea ne u tokoni ʻi heʻemau kau palesitenisī fakasiteikí. Ne u ako taimi kakato mo faiako fakataimi pē. Ne ma maʻu ha fānau iiki ʻe toko ua he taimi ko iá, mo ha kiʻi paʻanga siʻisiʻi mo ha ngaahi faingataʻa lahi. Ko hono moʻoní, ne hangē pē ʻemau moʻuí ko kimoutolú.

ʻI ha efiafi ʻe taha ne u foki ai ki ʻapi hili ha ngaahi houa lahi ʻi he akó, kuó u ongoʻi e mafasia fakapalōveape ʻo e māmaní ʻi hoku umá. Ne hangē ne mātuʻaki faingataʻa, fakalotosiʻi mo fakapoʻuli e meʻa kotoa pē. Ne u fifili pe ʻe ʻi ai nai ha taimi ʻe aata mai ai e māmá. Pea ʻi heʻeku hū atu ki homau kiʻi fale nofo totongi ʻi he akó, ne ʻi ai ha longonoa makehe ʻi he lokí.

“Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?” Ko ʻeku fehuʻí ange ia.

Ne pehē mai ʻa Peti, “ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku fie talaatu ʻe Mātiu.”

“Meti, ko e hā ʻokú ke fie talamaí?” Naʻá ne vaʻinga fakalongolongo ʻaki pē ʻene ʻū meʻa vaʻingá ʻi he tuliki ʻo e lokí, ʻo feinga mālohi ke ʻoua te ne ongoʻi ʻeku lea atú. Ne u toe lea leʻo lahi ange atu, “Meti, ʻoku ʻi ai ha meʻa ke ke talamai?”

Ne tuku leva ʻene vaʻingá ka ʻi ha mōmeniti siʻi ne ʻikai pē ke hanga hake. Ne tafoki hake leva hono fofongá mo ʻene fakapetepete tangí kiate au, pea ʻi he mamahi ko ha kiʻi tamasiʻi taʻu nima pē te ne mahinoʻi ʻo pehē mai, “Ne ʻikai ke u fakaʻapaʻapa kia Mami he pooni peá u taungutu au ki ai.” Naʻá ne tangi ʻaloʻimata ai, pea tetetete hono kiʻi sinó ʻi he lotomamahí. Kuo fakahaaʻi mai ha anga fakakauleka ne fakahoko, kuo fakahoko mo ha kole fakamolemole, naʻe hokohoko atu e tupulaki ʻa ha kiʻi tamasiʻi taʻu nima, pea naʻe totonu ke hoko atu ha fakalelei angaʻofa ʻo e meʻa ne hokó.

Naʻe mei lelei e meʻa kotoa pē—tukukehe pē au. ʻOku ou mātuʻaki mā ke talaatu e meʻa ne u fai hili iá. Ne u ʻita lahi. Naʻe ʻikai koeʻuhí ko Meti—ka koeʻuhí ko ha ngaahi meʻa ʻe teau mā taha kehe ʻi hoku ʻatamaí; ka ne ʻikai ke ne ʻilo ʻe ia ia, pea ne ʻikai ke u fakakaukau lelei ke fakahaaʻi ia. Ne ʻalu atu kotoa ki ai e tafulú.

Naʻá ku talaange kiate ia e lahi ʻeku loto-mamahí pea mo e lahi ʻo e meʻa ne u pehē te u lava ʻo fakatuʻotuʻa kiate iá. … Ne u fakahoko leva ha meʻa ne teʻeki ke u fai kimuʻa ʻi heʻene moʻuí—ne u talaange ki ai ke ʻalu hangatonu ʻo mohe pea he ʻikai ke u ʻaluatu ke fakahoko ʻene lotú mo ia pe ke fakahoko ha kiʻi talanoa fakamohemohe kiate ia. ʻI he fakamaʻumaʻu ʻene tangí, naʻá ne talangofua ʻo ʻalu ki hono veʻe mohengá—ʻa ia naʻá ne tūʻulutui ai—tokotaha—ke fakahoko ʻene lotú. Hili iá ne tō ʻi hono piló ha ngaahi loʻimata ne totonu ke holoholoʻi ʻe heʻene tamaí.

Kapau ʻoku mou pehē ne kovi e fakalongolongo ʻi heʻeku aʻu atú, ne toe kovi ange e taimí ni ia. Ne ʻikai toe foaki ʻe Peti ha foʻi lea. He ne ʻikai toe fie maʻu ia. Ne u ongoʻi taʻefeʻunga!

Kimui ange, ʻi heʻema tūʻulutui ʻi homa mohengá, ne ongo ʻi hoku telingá ʻi heʻeku fakahoko ʻema lotu ʻo kolea ha ngaahi tāpuaki maʻa hoku fāmilí ha ongo taʻefakafiemālie moʻoni. Ne u loto ke u tuʻu he taimi pē ko iá ʻo ʻalu kia Meti ʻo kole fakamolemole ki ai, ka ne ʻosi fuoloa pē ʻene mohe nonga ʻaʻana.

Ne ʻikai vave haʻaku ongoʻi fiemālie; ka naʻe faifai peá u tō ʻo mohe ʻo kamata ke u misi, ʻa ia ne tātaaitaha pē haʻane faʻa hoko. Naʻá ku misi ne u fakahekeheka mo Meti ha ongo kā ʻe ua ki haʻamau hiki. ʻI ha faʻahinga ʻuhinga ne ʻikai ke u sio ki heʻene faʻeé pe tuofefine siʻisiʻí. ʻI he ʻosi ʻema fakaheká ne u tafoki kiate ia ʻo pehē ange, “Sai, Meti, fakaʻuli koe he kā ʻe taha kau fakaʻuli au he kā ʻe taha.”

Ne totolo hake e taʻu nima ko ʻení ʻi he talangofua kakato ki he tangutuʻangá ʻo feinga ke piki ki he meʻa fakaʻuli lahi ko ʻení. Ne u lue ki he kā ʻe tahá ʻo fakamoʻui. ʻI he kamata ke u mavahé, ne u fakasio mai pe ʻoku fēfē hoku fohá. Naʻá ne faifeinga—he toki faifeinga lahi moʻoni ʻaʻaná. Naʻá ne feinga ke aʻu ki he penisiní ka ne ʻikai ke ne lava. Naʻá ne lomi mo ha ngaahi meʻa lomi kehekehe ʻi heʻene feinga ke fakamoʻui e kaá. Ne ʻikai fuʻu ʻasi hake ke te sio lelei atu ki ai, ka ne u toe sio pē ki he kiʻi fofonga fakaʻofoʻofa loʻimataʻia ko iá ʻokú ne sio fakamamaʻu mai kiate au. ʻI heʻeku mavahé, naʻá ne tangi mai, “Teti, ʻoua te ke liʻaki aú. ʻOku ʻikai ke u poto au hono ʻaí. ʻOku ou fuʻu kei siʻi.” Peá u mavahe au.

Hili ha taimi siʻi ʻi heʻeku misí, ne u fakatokangaʻi hake e meʻa kuó u fakahokó. Ne u taʻofi fakafokifā ʻeku kaá, fakaava e matapaá, pea kamata ke u lele ʻi he vave taha ne u lavá. Ne u liʻaki e kā, kī, koloa mo e meʻa kotoa pē—kau lele. Naʻe fuʻu vevela e halá ʻo ne tutu hoku vaʻé, peá u ongoʻi faingataʻaʻia ʻi heʻeku faifeinga ke kumi e kiʻi tamasiʻí ni ʻi ha feituʻu pē ʻokú ne ʻi ai. Ne hokohoko atu pē ʻeku lelé, lotú mo e tautapá ke fakamolemoleʻi au pea ke u sio ki hoku fohá ʻokú ne malu.

ʻI heʻeku fakaaʻu atu ki ha foʻi afe mo e kamata ke ʻosi moʻoni ʻeku kātakí heʻeku helaʻia fakatuʻasino mo fakaelotó, ne u fakatokangaʻi atu e kā kehe ne u tuku ke fakaʻuli ai ʻa Metí. Ne tau fakalelei ia ki he tafaʻaki ʻo e halá pea naʻá ne kakata mo vaʻinga ofi mai pē. Ne ʻi ai ha tangata matuʻotuʻa ange mo ia, naʻá ne vaʻinga mo tali fakafoki ʻene fanga kiʻi keimí. Ne sio mai ʻa Meti kiate au peá ne lea mai ʻaki ha meʻa hangē ko e, “Teti. Haʻu. Ko ʻeni ʻokú ma vaʻinga fiefia.” Ne hā mahino kuó ne ʻosi fakamolemoleʻi mo ngalo ʻiate ia e ngāue hala ne u fakahoko kiate iá.

Ka ne u manavasiʻi he sio fakamamaʻu mai ʻa e tangata matuʻotuʻa angé, ʻa ia naʻá ne siofi ʻeku laka kotoa pē. Ne u feinga ke pehē ange, “Mālō,” ka ne hā mei hono fofongá ʻene mamahí mo e taʻefiemālié. Ne u fanafana leʻosiʻi ange ʻeku kole fakamolemolé, pea pehē mai ʻe he solá, “Naʻe ʻikai totonu ke ke tuku tokotaha ia ke ne fakahoko e meʻa faingataʻa ko ʻení. He naʻe ʻikai mei kole atu ha meʻa pehē ia ke ke fai.”

Ne ʻosi ai ʻeku misí mo ʻeku ofo hake mei heʻeku mohé. Ne pīpīponu hoku piló he taimi ko iá ʻi he pupuhá mo e loʻimatá. Ne u lī hoku kafú ki he tafaʻakí peá u lele ki he veʻe mohenga hoku fohá. Ne u tūʻulutui ai pea ʻi heʻeku tangí, ne u puke mai ia ki hoku umá mo lea ki ai lolotonga ʻene mohé. Ne u talaange kiate ia ʻoku fakahoko ʻe he ngaahi tamai kotoa pē ha ngaahi fehalaaki ne ʻikai ke nau loto ki ai. Ne u talaange kiate ia ne ʻikai ko haʻane fehalaaki ia ʻaʻana ka ne ʻikai ko ha ʻaho lelei ia kiate au. Ne u talaange ʻi he taimi ʻoku taʻu 5 ki he 15 ai e tamaiki tangatá, ʻoku faʻa ngalo ia he ngaahi tamaí ka nau pehē ʻe kinautolu kuo nau taʻu 50. Ne u talaange ki ai ʻoku ou fakaʻamu ke hoko koha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi ʻi ha taimi fuoloa moʻoni, koeʻuhí ʻe vave pē ha taimi ʻe fuʻu lahi ai ʻo hoko ko ha fuʻu tangata pea he ʻikai toe vaʻinga ia he falikí ʻi heʻene fanga kiʻi meʻa vaʻingá ʻi heʻeku foki atu ki ʻapí. Ne u talaange kiate ia ʻoku ou ʻofa ʻiate ia mo ʻene faʻeé mo hono tuofefiné ʻi ha toe meʻa ʻi he māmaní pea ko e hā pē ha ngaahi faingataʻa ne mau maʻu ʻi he moʻuí, te mau fehangahangai mo ia fakataha. Ne u talaange kiate ia he ʻikai ke u toe fakatoloi meiate ia haʻaku fakahaaʻi ange ʻeku ʻofá pe fakamolemolé, pea ʻoku ou lotua te ne tatau pē mo au. Ne u talaange kiate ia ʻeku langilangiʻia ke hoko ko ʻene tamaí pea te u feinga ʻaki hoku lotó kotoa ke taau mo ha fatongia maʻongoʻonga pehē.

ʻĪmisi
father and son on their family farm

Sai, kuo teʻeki fakamoʻoniʻi kuó u hoko ko e tamai haohaoa ne u tukupā ki ai he pō ko iá, ka ʻoku kei pehē pē ʻeku fakaʻamú pea ʻoku ou kei feinga pē. ʻOku ou tui ki he faleʻi fakapotopoto ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmitá: “… Kapau te mou tauhi maʻu pē hoʻomou [fānaú] ke ofi kiate [kimoutolu], ke ofi pē ke [mou] ala puke mai; kapau te mou ʻai ke nau ongoʻi ʻoku mou ʻofa ʻia kinautolu … mo tauhi kinautolu ke nau ofi atu, he ʻikai ke nau ō ʻo mamaʻo fēfē fau meia kimoutolu” 1

… Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei foʻi ʻi heʻetau fānaú. Kuo pau ke tau kei faifeinga pē, kei alanima atu pē, lotu pē mo kei fanongo pē. Kuo pau ke tau feinga ke kei lava pē “ʻo puke mai” kinautolu.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 253.

Paaki