2021
Ko Hoku Ngaahi Tāpuaki Taʻeʻiloá
Sune 2021


Ko Hoku Ngaahi Tāpuaki Taʻeʻiloá

Naʻe mātuʻaki faingataʻa kiate au ke u fakatokangaʻi e founga ʻoku faitāpuekina ai au ʻe he Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
farmland in Philippines

Laʻitā mei he Getty Images

ʻI heʻeku tūʻuta atu ki hoku ʻēlia fika tolú ʻi he Misiona Phillipines Bacolod, ne ʻosi kamata e faʻahitaʻu ʻuhoʻuhá ia. Naʻe vahe au ki ha kiʻi kolo siʻisiʻi kae fakaʻofoʻofa, ne ʻātakaiʻi ʻe ha ngaahi faama ʻi he fakatokelau hihifo ʻo Nīkoló, ko ha motu ʻi he tongá.

ʻI Tīsema ʻo e 2014, ne tō mai ai e matangi mālohi ko Lupí ki he kiʻi koló. Naʻe ʻikai fuʻu lahi e maumaú ʻi homau feituʻú, ka ne kamata ke pelepela mo hekeheke e ngaahi hala kelekelé. Neongo e ʻikai sai ʻa e ʻeá, ne hoko atu pē ʻema ngāué.

Ko e taha ʻo e fanga kiʻi feituʻu leleí ko ha kiʻi kolo ʻi he tafaʻaki ki ʻuta ʻo e loto koló. Ko kinautolu kotoa ne ma akoʻi mo toki papi uluí ko ha kau faama. Koeʻuhí ne nau ngāue ʻi he ngaahi ngoueʻanga toó lolotonga ʻa e ʻahó, ne ma akoʻi kinautolu ʻi he houa efiafí.

Ke aʻu ki he kiʻi koló, ne pau ke ma lue ʻi he ngaahi ngoueʻanga pelepelá, mo ma manavasiʻi pē ko e fanga kulií, potó, ngatá mo e namú. Ne ma takitaha ʻalu maʻu pē mo ha kasa mo ha fakamalu. Ne fakafeʻao fakafoki kimaua ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ki ʻapi ʻi he taimi ne poʻuli aí.

Ne ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ne hangē ne u mei foʻí. Ne ʻikai ke u fakapapauʻi pe te u lava ʻo lue he ngaahi ngoueʻanga tō pelepelá he ʻaho kotoa pē, ko ia ne u lotua ha tokoni. Ne ʻomi ʻa e talí: “Kumi haʻo puti fakaʻuha!”

Ne ma takitaha fakatau ha puti. Ne u fiefia ʻi he ʻi ai haʻaku putí, ka ne ʻikai fuoloa ʻeku fiefiá kuo mole atu ia koeʻuhí ne fuʻu mamafa pea ʻikai fakafiemālie hono tuí. Ne pupuhaʻia hoku vaʻé pea fakatuai ki heʻeku lué.

Hili ʻema tā lēsoní ʻi ha efiafi ʻe taha, ne ma foki ki ʻapi ʻo fetongi ki homa sū angamahení. Ne ma fononga atu leva ki haʻama ʻapoinimeni ʻe taha ʻi he loto koló. ʻI heʻeku lué, ne u ongoʻi maʻamaʻa. Ne u fiefia ke toe tui hoku sū pelesitikí. Ne u fifili pe ko e hā kuo fakafokifā ai pē ʻeku loto houngaʻia he sū kuó u tui ʻeni he kotoa ʻeku ngāue fakafaifekaú.

Ne haʻu e talí ko ha foʻi fakakaukau ʻo pehē: “Ne tupu e faikehekehé mei he puti fakaʻuhá.” ʻI he taimi ko iá, ko ʻeku toki fakatokangaʻi ia e fakafiemālie kiate au hoku sū pelesitikí.

Fakafokifā, kuo haʻu ki heʻeku fakakaukaú e ngaahi faingataʻa mo e ʻahiʻahi ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú. Kuo hoko hoku sū pelesitikí ko haku kaungāmeʻa fakaʻaho ka ne ʻikai ke u fakahoungaʻi. Lolotonga ʻeku feinga ke mahino kiate au e ngaahi ongo kehekehe ne u maʻú, ne u ongoʻi ha leʻo ne pehē mai, “ʻOkú ke foua e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí ʻi he moʻuí kae lava ke ke ako mo fakatokangaʻi e ngaahi tāpuakí mo ke houngaʻia ai.”

Ne u fakatokangaʻi ne fie maʻu ke u aʻusia e ngaahi faingataʻá kae lava ke u fakahoungaʻi e ngaahi tāpuaki ʻa e Tamai Hēvaní. ʻI he kotoa hoku ngaahi faingataʻaʻiá, ne u fakatokangaʻi hoku ngaahi tāpuakí peá u houngaʻia ai.

Paaki