2021
Ko e Mahino Kiate Koe Ho Tuʻunga Fakalangí
Tīsema 2021


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Mahino Kiate Koe Ho Tuʻunga Fakalangí

ʻI he taimi ʻoku tau feinga ai ke mahino moʻoni hotau tuʻunga fakalangí, ʻoku liliu leva ʻetau fakakaukaú.

ʻĪmisi
photo of two young adults

Faitaaʻi ʻe Amanda Steed

Ko hai au? Ko hai ʻoku ou fie hangē ko iá? Ko ha fehuʻi ʻeni ʻe ua ʻe lava ke tau fakahoko kotoa ʻi heʻetau moʻuí.

ʻI he mahino kiate kitautolu hotau tuʻungá, ʻoku mahuʻinga ia ki he anga ʻetau vakai kiate kitautolu mo e niʻihi kehé. Ka ʻe lava ke faingataʻa ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he taimi ʻoku pehē ai ʻe he niʻihi ʻoku tau feohí ʻoku makatuʻunga hotau tuʻungá mo hotau mahuʻingá mei ha ngaahi meʻa fakatuʻasino hangē ko hotau fōtungá, tuʻunga fakasōsialé, pe lavameʻa ʻi he ngāué pe akó.

ʻOku fuʻu faingofua ke fakafanongo ki he māmaní, pea ʻoku lava ʻe hono leʻó ʻo ʻai ke tau ongoʻi lōmekina, lotosiʻi, pe hē. Ka ʻi he taimi ʻoku mahino moʻoni ai kiate kitautolu hotau natula faka-ʻOtuá, ʻe lava leva ke tau vakai kiate kitautolu mo e niʻihi kehé ʻo hangē ko e ʻafio mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú.

Ko hai kitautolu?

Ne tupu hake ha niʻihi ʻo kitautolu ʻo hivaʻi e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himí, fika 193) pe ako ia ʻi ha taimi. Naʻa mo hoʻo maʻuloto e ngaahi leá, ʻoku faingofua ke tau taʻefakatokangaʻi e mahuʻinga ʻo hotau tukufakaholo fakalangí.

Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻoku tau mahulu hake ʻi he kakai fakamatelié:

“ʻOku fakamoʻoni ʻe he Laumālie pē ko iá mo hotau laumālié, ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu” (Loma 8:16).

Kuo toe fakapapauʻi mai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní ʻa e moʻoni ko ʻení. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Tuʻunga ʻi heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá, ʻoku maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ha tupuʻanga, natula mo ha ivi malava faka-ʻOtuá. Ko kitautolu takitaha ‘ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi.’ Ko hotau tuʻungá ʻeni! Ko hotau tuʻunga totonú ʻeni!”1

ʻOku kau ʻi he moʻoni ko ʻení ʻa e ʻilo naʻa tau nofo mo e ʻOtuá kimuʻa ʻi he moʻui ko ʻení, naʻe fakatupu kitautolu ʻi Hono tataú, pea ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau maʻu ha natula faka-ʻOtuá ka ko ha ikuʻanga fakalangi foki.

Ko Hono Langaki ʻo e Loto-Falalá

Naʻa mo e ngaahi fakamanatu kotoa ko ʻení, te tau kei lava pē he taimi ʻe niʻihi ʻo fehuʻia pe ko hai kitautolu. ʻOku ngāue maʻu pē ʻa Sētane ke ʻoua naʻa tau fakatokangaʻi ko hai kitautolu koeʻuhí he ʻokú ne ʻiloʻi ko e taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu mo tau moʻui ʻo fakatatau mo hotau tuʻunga fakalangí, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha mālohi fakalangi. ʻE lava ke tupulaki ʻetau loto falalá ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

ʻI hoʻo ako e folofolá, kumi ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. Lotu ke ke mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí, pea lekooti e ngaahi taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻEne ʻofá pe ʻiloʻi ʻEne fakahinohinó. Kapau te ke maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai lelei, fakamanatu kiate koe ʻa e founga ʻokú ke ʻiloʻi ai ʻoku ʻafioʻi mo tokanga mai ʻa e ʻOtuá kiate koe.

Ako e ngaahi ʻulungaanga ʻo e Fakamoʻuí. ʻI hoʻo fakahoko iá, te ke lava ʻo vakai lelei ange ai kiate kinautolu mo maʻu ha vīsone mahino ange ʻo e tokotaha te ke lava ʻo aʻusia ʻi Heʻene tokoní (vakai, Molonai 7:48).

Pea ʻe tokoniʻi koe ʻe hono fakatupulaki ha vā fetuʻutaki vāofi ange mo e Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻuí ke ke ʻiloʻi ʻa e tuʻunga taʻefakangatangata ʻokú Na ʻafioʻi te ke aʻusiá.

Ko Hono ʻIlo Hotau Natula Faka-ʻOtuá

Ko e hā leva ʻe lava ke fai ʻe he ʻilo ko ʻení maʻaú? ʻI he taimi ʻoku mahino moʻoni ai kiate kitautolu ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, te tau lava ʻo:

  • ʻIloʻi hotau mahuʻingá ʻi hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá kae ʻikai ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakataimi pe fakamāmaní.

  • Fakapapauʻi ʻoku tekeʻi ʻe Heʻene ʻofá ʻa e ilifiá pea ʻomi ʻa e melinó ki heʻetau moʻuí (vakai, 1 Sione 4:18).

  • Sio fakalaka atu ʻi hotau ngaahi faikehekehé pea ʻofa ki he niʻihi kehé. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Pālati ʻo pehē, “Ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine kotoa pē kitautolu ʻoku haʻi ʻe ha tukufakaholo fakalangi tatau. ʻOku totonu ke ikunaʻi ʻe he foʻi moʻoni faingofua mo uouangataha ko iá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fakaʻatā ke ne fakatupu ʻa e māvaé mo e mavahevahe ʻiate kitautolú.”2

  • Maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá. ʻOku fakamanatu mai ʻe hotau tuʻunga fakalangí ʻa ʻetau taumuʻa aofangatukú—ke tau hoko ʻo hangē ko ʻetau mātuʻa fakalangí pea foki ʻo nofo mo kinaua. Hangē ko ia ne akoʻi ʻe ʻEletā Hōsea A. Tekisila ʻo e Kau Fitungofulú, “Te ke mateuteu lelei ange ʻi heʻene mahino lelei ko ia ko hai moʻoni koé ke ke ʻiloʻi mo manatuʻi ai ho hala ke foki ai ki ho ʻapi fakalangí pea fakaʻānaua ke aʻu ki ai.”3

  • Maʻu ha loto falala mo falala ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi faingamālie, faingataʻa, mo e ngaahi aʻusia kotoa pē ʻoku tau maʻú.

ʻOku tokoni ʻetau ʻiloʻi ko hai moʻoni kitautolú ke tau maʻu ha fiefia mo ha nonga ʻoku tuʻuloá. Ko ia ko e taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e moʻuí pe leʻolahi ange e ngaahi leʻo ʻo e māmaní, manatuʻi ʻe ʻi ai maʻu pē ʻetau Tamai Hēvaní ke tokoniʻi kitautolu ke tau vakai pe ko hai moʻoni kitautolu mo e meʻa te tau lava ʻo aʻusiá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. M. Russell Ballard, “ʻAmanaki Lelei ʻia Kalaisi,” Liahona, Mē 2021, 54.

  2. M. Russell Ballard, “Children of Heavenly Father” (Brigham Young University devotional, Mar. 3, 2020), 4, speeches.byu.edu.

  3. José A. Teixeira, “Manatuʻi Ho Hala Fononga ki ʻApí,” Liahona, Mē 2021, 92.

Paaki