2023
Tui ke Fehangahangai mo e Taʻepauʻiá
ʻEpeleli 2023


“Tui ke Fehangahangai mo e Taʻepauʻiá,” Liahona, ʻEpeleli 2023.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Tui ke Fehangahangai mo e Taʻepauʻiá

Koeʻuhí ko e faingataʻa ne fehangahangai mo homa ʻofefine ne toki fāʻeleʻí, ʻoku mahuʻinga makehe ai kiate au ʻa e ʻaho kimuʻa he Toetuʻu nāunauʻia ʻa e Fakamoʻuí he Sāpaté.

ʻĪmisi
ko ha faʻē mo ʻene tama fefine ʻoku malimali

ʻŪ tā ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻu tohí

Naʻe fāʻeleʻi taʻe-hoko homa ʻofefine ko ʻAlekisisí, ʻi hono uike 26. Koeʻuhí naʻe fāʻeleʻi ia mo ha maʻamaʻa teʻeki kakato, naʻe fiemaʻu ai ha tokoni ke ne lava ʻo mānava.

Naʻe fakataimi-tēpileʻi ke foki mai ʻa ʻAlekisisi ki ʻapi hili ha māhina ʻe tolu ʻi he ʻiuniti ʻo e fānau faingataʻaʻia ne toki fāʻeleʻí. Ka naʻe fakafokifā pē kuo toe kovi ange ʻi he taimi ne vave ai hono pamu e totó ki he ngaahi kālava ʻokú ne tufaki ia ki he maʻamaʻá, ko ha tūkunga ʻoku ʻiloa ko e māʻolunga e totó he halanga kālavá [pulmonary hypertension].

ʻOku ou kei manatu lelei ki he ʻaho naʻá ne takatakaʻuli ai heʻene faingataʻaʻia ke mānavá. Ko e taha ia ʻo e ngaahi mōmeniti fakailifia ne mau aʻusia lolotonga e māhina ʻe 12 naʻá ne ʻi falemahaki aí. Naʻe hoko ia ko ha taʻu faingataʻa lahi kiate au mo hoku husepānití.

Naʻe tānaki mai ki heʻema loto-hohaʻá ʻa e fiemaʻu ko ia ke nofo mavahevahé. Koeʻuhí ko e mahaki fakaʻauha ʻo e COVID-19, naʻá ku nofo mavahe ai mei hoku kāinga ofí. Naʻe faingataʻa foki kiate au mo hoku husepānití ke ma maʻu ha tokoni mei tuʻa mei he falemahakí. Hangē naʻe tokosiʻi pē kakai ne mahino kiate kinautolu e meʻa ne ma fouá. Naʻá ku ongoʻi ne siva e ʻamanakí mo faingataʻaʻia, pea tuʻo lahi hono lōmekina au he mamahí ʻi he falemahakí.

ʻOku ou fakamālō ko e kau Fineʻofa naʻa nau tokoniʻi hoku fāmilí ʻi he taimi ʻo ʻemau faingataʻaʻiá. Naʻá ku foʻou ki he uōtí, he naʻá ku toki hiki mei Hongo Kongo ki Singapoa. Naʻe tokolahi ha kau fafine naʻe ʻikai ke mau maheni naʻa nau ʻomi ha meʻakai pea nau ʻaʻahi mai. Naʻe ongo kiate au ʻenau ʻofa mo lotua hoku fāmilí.

Lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá, naʻá ku tafoki ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke ne tali mai ʻeku ngaahi lotú he taimi pē ko iá, ka naʻe hokohoko atu pē ʻeku lotú. Neongo naʻe ʻikai kau hoku husepānití ki he Siasí, ka naʻá ne poupouʻi au ʻaki ʻene kau ʻi heʻeku ngaahi lotú. Naʻá ma foua e ʻaho takitaha mo e tui ʻi homa lotó ʻe tauhi kimaua he ʻOtuá. Naʻá ma fai e meʻa kotoa pē naʻá ma malavá maʻa homa kiʻi ʻofefine fakaʻofoʻofá pea tuku e toengá kiate Ia.

ʻĪmisi
faʻē ʻokú ne fua ʻene tama fefiné ʻi falemahaki

ʻI he tataki ʻa e ʻOtuá, ne ma fai ai ha fili ne lau māhina ʻema fefaʻuhi mo iá. Naʻá ma ongoʻi ʻoku tataki kimaua ke fakaʻatā ʻa ʻAlekisisi ke fai ha tafa ki hono halanga mānavá. Naʻe palani e kau toketā faitafá ke kiʻi tafaʻi e konga kimuʻa hono kiá pea fakahū ai ha foʻi tiupi ke lava ʻo hū ʻa e ʻeá ki hono ongo maʻamaʻá. ʻE lava leva ʻa ʻAlekisisi ʻo mānava ʻo ʻikai fakaʻaongaʻi hono ihú pe ngutú.

Ko ha ʻAho Tokonaki Lōloa Moʻoni

ʻI heʻeku fakakaukau ki heʻema aʻusia mo ʻAlekisisí, ʻoku ou fakakaukau ai ki he feilaulau fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOku tau maheni kotoa mo Hono Tutukí mo ʻEne Toetuʻu nāunauʻiá. ʻOku ʻikai faʻa fakamatalaʻi ʻi he folofolá ʻa e vahaʻataimi ʻo e ongo meʻa mahuʻinga ko ʻení. Ka ʻoku mahuʻinga makehe kiate au ʻa e taimi ko iá, ʻo mātuʻaki mahuʻingamālie ai ʻa e Toetuʻú.

Hangē ko ʻení, ko e ʻaho Tokonakí ko ha ʻaho veiveiua moʻoni. Naʻe ʻikai lava ʻe he kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí ʻo vakai ki he nāunau ʻe hoko ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻe hoko e ʻaho Tokonakí, ʻo hangē ko e ʻaho Falaité ko ha ʻaho faingataʻa ke nau kātekina.

Lolotonga e tokoto falemahaki fuoloa homa ʻofefiné, naʻá ma foua e meʻa ne ma ongoʻi ne hangē ia ko ha ʻaho Tokonaki ʻoku ʻikai hano ngataʻangá. Naʻá ma fehangahangai mo ha ngaahi meʻa taʻepau lahi naʻe ʻikai ai ke ma kei ʻilo pe ko e hā koā e meʻa ʻe hoko he ʻaho hokó. Lolotonga e ngaahi momeniti fakailifia ʻi he taimi naʻe hangē ka mate ai ʻa ʻAlekisisí, naʻe faingataʻa ke ma fakatuʻamelie ki hono tūkungá, pea toe siʻisiʻi ange foki ʻema ongoʻi ha ʻamanaki leleí.

Ka ʻi heʻema aʻusiá, ne u ʻilo ai ʻoku ʻafioʻi kakato ʻe he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló ʻa ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku ou houngaʻia ʻi he Fakamoʻuí pea ofo ʻi Heʻene Fakaleleí. Te tau lava ʻi Heʻene Fakaleleí ke maʻu ha tokoni taʻe-ueʻia ke ikunaʻi e ngaahi ʻaho faingataʻa ʻo ʻetau moʻuí ʻi heʻetau pikitai ki he ʻamanaki lelei ki ha ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú.

Naʻe ola lelei ʻa e tafa ʻa ʻAlekisisí. Naʻá ne toki fakafiefiaʻi kimuí ni hono taʻu tolú. Neongo e meʻa naʻá ne fouá, ka ko ha kiʻi taʻahine fiefia ia pea ʻokú ne manako ke malimali mo feʻiloaki mo ha kakai foʻou ʻi he paʻake homau koló. ʻOku ʻikai ke ne lava ʻo lea koeʻuhí ko e foʻi tiupí, ka ʻokú ne saiʻia ke fakaʻilonga nima e ngaahi lanú mo laukonga. ʻOkú ma ongoʻi monūʻia ke feohi mo ia ʻi he momeniti kotoa pē.

Paaki