2023
Ko Hono Toe Fakafoʻou ʻEtau Motuhia Fakalaumālié
ʻEpeleli 2023


“Ko Hono Toe Fakafoʻou ʻEtau Motuhia Fakalaumālié,” Liahona, ʻEpeleli 2023.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Mātiu 14:22–33

Ko Hono Toe Fakafoʻou ʻEtau Motuhia Fakalaumālié

ʻOku ʻomi ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ha mālohi mo ha ivi kiate kitautolu.

ʻĪmisi
tokotaha mo ha maama ʻokú ne toe fakamoʻui ʻa e maʻuʻanga maama kuo motuhiá

ʻI Fēpueli 2021, naʻe fehangahangai ai ʻa Tekisisi mo e tuʻunga maʻulalo taha ʻo e momoko e ʻeá. Naʻe uesia ʻe he momokó ha kakai ʻe lauimiliona, ʻo tupu ai ha maumau ʻa e ngaahi paipá, mate ʻa e ʻuhilá, pea mole e māfaná. Naʻe aʻusia ʻe he fāmili ʻo hoku ʻofefiné, ʻo hangē ko ha niʻihi tokolahi kehe, ha motuhia ʻa e uhilá. Naʻá ne fakatui ha ʻū kote ʻi heʻene fānau īkí pea kofu ʻaki kinautolu ha ngaahi sipi kafu ke nau māfana.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei heʻenau hao moʻui ʻi ha ngaahi tūkunga momoko faú, naʻe fakatokangaʻi ʻe hoku ʻofefiné ha ngaahi maama ʻi ha fale nofo totongi ofi mai. Naʻá ne houngaʻia ʻi heʻene ʻilo kuo toe moʻui mai ʻa e ʻuhilá. Ka naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe ʻosi moʻui pē ia ʻi he ngaahi ʻaho kimuʻá. Naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi naʻe mate ʻa e fuisí. Naʻe ʻosi ʻi ai pē ʻa e ʻuhilá ia. Naʻe fiemaʻu pē ke ne kamosi ʻa e fuisí ke moʻui!

ʻI heʻeku fakakaukau ki he aʻusia hoku ʻofefiné, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku tau takitaha maʻu foki e meʻa te tau lava ʻo ui ko ha “fiusi fakalaumālie.”

ʻĪmisi
fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí

Maama ʻo e Māmaní, tā fakatātā ʻa Brent Borup

Mālohi Haohaoá

ʻOku ʻomi ʻe hono ngāue ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí ha mālohi lahi mei he ʻOtuá. ʻE lava ke tafe mai ʻa e mālohi ko iá ki heʻetau moʻuí ʻi he ʻaho kotoa pē. Mahalo te tau anga ki ai ʻo ʻikai ke tau fakatokangaʻi. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa Hono mālohí maʻatautolu. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi te tau foua ha faingataʻa fakalaumālie pea fifili pe kuo mole nai ʻa e mālohí. ʻI he ngaahi taimi peheé, kuo pau ke tau fili ke ngāue ʻaki ʻa e tuí kae lava ke hokohoko atu ʻetau maʻu Hono mālohi kuo talaʻofa maí. ʻI heʻetau fai ʻení, mahalo te tau pehē, ʻoku tau toe fakafoʻou ai ʻetau fiusi fakalaumālié.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku fakaava heʻetau tuí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.” Naʻá ne akoʻi foki: “ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ʻe he ʻEikí ha tui haohaoa meiate kitautolu kae toki lava ke maʻu Hono mālohi haohaoá . Ka ʻokú Ne kole mai pē ke tau tui.”1 Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai mahuʻinga ʻa e lahi hoʻo tuí pe tuʻunga ʻo hoʻo ʻiló—ka ko e angatonu ko ē ʻokú ke fakahaaʻi ki he tui ʻokú ke maʻú mo e moʻoni kuó ke ʻosi ʻiló.”2

Ko e hā pē tuʻunga ʻo e tuí te tau ala maʻú, ko e taimi ʻoku tau fili ai ke tui kia Kalaisí, te tau lava ʻo falala ki Hono mālohí ke tokoniʻi kitautolu.

ʻĪmisi
talavou ʻoku malimali

Naʻe fokoutua ʻa Meisoni ʻi hono taʻu 14 ʻi he kanisā huí, naʻá ne fehangahangai mo e pole ko iá ʻi he tui. Naʻe pehē ʻe heʻene faʻeé, “Naʻe kei fefaʻuhi pē ʻa Meisoni mo e manavaheé, ka naʻá ne fili ke ʻoua naʻa hoko ia ko ha meʻa ke fakangatangata ai ʻene tuí mo e ʻofá.”

Taá ʻi he angalelei ʻa e fāmili ʻo Meisoní

Ko ha Fili ke Fehangahangai mo e Manavasiʻí ʻaki e Tuí

ʻI ʻAokosi ʻo e 2021, naʻá ku fetaulaki ai mo hoku uaifí mo ha ongomātuʻa ʻa ia kuo hoko ʻemau feohí ko ha meʻa ʻokú ma mahuʻinga ai. Naʻe toki ʻiloʻi pē ʻoku puke hona foha ko Meisoní ʻi ha kanisā hui ʻoku hāhāmolofia, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e ʻositiōsākoma [osteosarcoma]. Kimuʻa peá ne puké, naʻá ne hā mai ko ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14 moʻui lelei ne mamahi hono vaʻé pea ʻuli hono teunga peisipoló ʻi haʻane fakapaheke atu ki he fakaʻilonga fakaʻosí [home plate].

Ka naʻe ʻikai fuoloa, ne hangē kuo liliu e moʻui ʻa Meisoní. Naʻe kamata leva ke ne kau atu ki ha ngaahi alea mo ha kau mataotao fakafaitoʻo fekauʻaki mo e faitoʻo kimó, mīsini hulú (radiation), tafa, malava ke tuʻusi ha konga hono sinó, mo e fuoloa ʻo ʻene moʻuí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe heʻene faʻeé ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe he kau toketaá pe ʻokú ne fie ʻilo ki he fuoloa ʻo ʻene moʻuí: “Hili ha fakalongolongo fuoloa ʻo e fakakaukau ki he ongo foʻou mo lōmekiná, ne mokulukulu fakalongolongo pē hono loʻimatá. Naʻá ne tali loto-toʻa, ‘ʻIkai, mālō! ʻOku ou sai pē!’ ʻI he ngaahi lea siʻi ko iá, naʻe kamata leva ke ne fili ʻi he loto-fakapapau ʻa e founga te ne fehangahangai ai mo hono faingataʻaʻiá.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai teitei fakakounaʻi ʻe he tuí ha tali ki he fehuʻi kotoa pē ka ʻoku fekumi ʻa e tuí ki ha fakapapau mo ha loto-toʻa ke laka atu, ʻo pehē he taimi ʻe niʻihi, ‘ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku ou maʻu ha ʻilo feʻunga ke u vivili atu ʻi he hala ʻo e moʻui fakaākongá.’”3 ʻOku fakahā ʻa e tuí ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke laka ki muʻá, ʻo ʻikai ʻiloʻi e meʻa ʻe hoko maí.

Naʻe fakalalahi e kanisā ʻo Meisoní. Naʻe ʻikai tali ʻe hono sinó e faitoʻo kotoa pē ke fakalōloa e moʻuí. ʻOku vahevahe heʻene faʻeé, “Naʻá ma ongoʻi ha holi lahi ke fakatuaiʻi ʻa e taimí, ka naʻe laka atu ʻa e taimí ia pea naʻá ma aʻusia ʻa e mole ʻo e meʻa angamaheni kotoa pē.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Fakataha mo ʻema manavasiʻi fau ki he kahaʻú, ne ma fakamoʻoniʻi foki hono fakatupu ʻo e mālohi, ivi mo e nonga ʻoku ope atu ʻi he meʻa ʻokú ma malava fakaemāmaní. Ne ʻikai haʻama toe fakamatala ka ko ʻeni: Naʻe fakatupulaki ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa te ma malavá. Naʻá ma maʻu ha ngaahi mana, neongo naʻe kehe ia mei he ngaahi mana naʻá ma fiemaʻú.”

ʻIkai Holomui

Naʻe fehuʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kia ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) pe ko e hā e ngaahi lēsoni kuó ne ako lolotonga ʻene faingataʻaʻia ʻi he kanisā totó. Naʻe tali ʻe ʻEletā Mekisuele, “Kuó u ako ʻoku mahuʻinga ange ʻa e ʻikai holomuí ʻi he moʻuí.”4 ʻOku fiemaʻu ʻe he fili ke ʻoua ʻe holomuí ha ngāue neongo e fehangahangai mo e manavasiʻí. Ka ʻokú ne ʻomi ʻa e mālohi ʻoku ope atu ʻi he meʻa ʻe malava ʻe he moʻui fakamatelié.

ʻOku akoʻi ʻe ʻĪsaia, “ʻOkú ne foaki ʻa e mālohi ki he vaivaí; pea kiate kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau mālohí ʻokú ne fakatupu ʻa e mālohi” (ʻĪsaia 40:29). ʻI he taimi ne fehangahangai ai e kakai ʻo ʻAlamaá mo ha faingataʻa ne ngali taʻemalavá, naʻe fakafiemālieʻi kinautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko ʻenau tui kiate Iá. Naʻa nau tukulolo ki Hono finangaló pea maʻu ʻa e mālohi ke fuesia ʻa e ngaahi kavenga mafasia ne hilifaki kiate kinautolú. (Vakai, Mōsaia 24:13–16.)

Mālohi ʻi he Loto-Mamahí

ʻOku manatu e faʻē ʻa Meisoní, “Ne lue hake ʻa Meisoni he pō ʻe taha ʻi he loki ne u lolotonga lotu ai mo hono kiʻi tuofefine taʻu valú. Naʻe fakahā [ʻe hono tuofefiné] ʻi heʻene loʻimataʻiá ʻa ʻene hohaʻa fekauʻaki mo hono tuongaʻané. Naʻá ku puke mai ia, pea naʻá ma tangi fakataha. Naʻe tūʻulutui hifo ʻa Meisoni ʻi homa tafaʻakí ʻo ne ʻōʻōfaki kimaua ʻaki hono ongo nima vaivaí. Naʻá ne fili ke ne foua ha ngaahi ongo taʻe fakafiemālie mo tuku ʻene manavasiʻi fakatāutahá kae lava ke ne tokoniʻi au mo hono tuofefiné. Naʻá ne fakamālohia kimaua ke ma fehangahangai mo homa mamahí ʻaki ʻene fie kaungā-mamahi mo kimaua.”

ʻĪmisi
fāmili ʻoku tuʻu ʻi tuʻa

Meisoni mo hono fāmilí

Taá ʻi he angalelei ʻa e fāmili ʻo Meisoní

ʻOku pehē ʻe he folofolá ko e ngaahi foha ʻo Hilamaní “naʻa nau tokanga lahi ange ki he tauʻatāina ʻa ʻenau ngaahi tamaí ʻi heʻenau tokanga ki heʻenau moʻuí” (ʻAlamā 56:47). Naʻe lahi ange ʻenau tokanga ki heʻenau ʻofa ki honau fāmilí ʻi honau tūkunga ʻonautolú. Naʻe maʻu foki ʻe Meisoni ha mālohi naʻe mahulu hake ʻi hono iví ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻene ʻofa ki hono fāmilí ʻo laka ange ʻi heʻene ngaahi ongó, manavaheé, mo e veiveiuá.

ʻOku pehē ʻe heʻene faʻeé, “Naʻe fakatokangaʻi ʻe Meisoni naʻe ʻikai fiemaʻu ke ne tatali ke fakamoʻui ia kae toki fakamālohia ʻene tuí. Naʻá ne malava ʻo falala ki he ʻOtuá, pea naʻe malava heni ke siʻisiʻi ange ʻene ongoʻi laveangofuá. Naʻá ku mamata ki he hoko ha ngaahi mana ʻi homau fāmilí pea aʻu pē ki he tukui koló ʻi hono tokoniʻi kimautolu ʻe he ʻOtuá ke mau ʻiloʻi ko e ʻofá naʻe—pea ʻoku—mālohi ange ia ʻi he manavaheé. Naʻe kei fefaʻuhi pē ʻa Meisoni mo e manavaheé, ka naʻá ne fili ke ʻoua naʻa hoko ia ko ha meʻa ke fakangatangata ai ʻene tuí mo e ʻofá.”

‘Oku ‘ikai ke hoko tu‘o taha pē ‘a hono maʻu e tuí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi fili fakaʻaho ke falala ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku toutou fakahoko maʻu peé, ʻo haʻi kitautolu kiate Ia mo Hono mālohí.

Hili pē ha māhina ʻe ono mei hono fuofua sivi ʻo Meisoní, naʻá ne ikunaʻi loto-toʻa ʻa e moʻui fakamatelié. Naʻá ne toutou fili ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá pea naʻe fakahaofi ia mei heʻene ngaahi manavaheé kotoa.

Tui ke Hiki e Ngaahi Moʻungá

Ko kinautolu ʻoku fili ke tui kia Kalaisí te nau lava ʻo fakatuʻamelie atu ki he talitali lelei mei hotau Fakamoʻuí: “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu: kuó ke faitotonu ʻi he meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke ke pule ki he meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻeikí” (Mātiu 25:23).

Kuo fakatokanga loto-ʻofa mai ʻa Palesiteni Nalesoni te tau fiemaʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí.5 ʻOku ʻatā ʻa e mālohi ko iá ki he taha kotoa pē ʻoku vilitaki atu ʻi he tui kia Kalaisí. Neongo pe ko e hā hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ka ko e talí ke fakamoʻui ʻetau fiusi fakalaumālié pea falala ki Hono mālohí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻE fakatupulaki ʻe Sīsū Kalaisi hoʻo malava ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí makatuʻunga ʻi hoʻo tuí, neongo ʻe ngali fuʻu lahi hoʻo ngaahi faingataʻa fakatāutahá ʻo hangē ko e Moʻunga ko ʻEvalesí.

“Mahalo ko ho ngaahi faingataʻá ko e ongoʻi liʻekiná, veiveiuá, mahamahakí, pe ko ha ngaahi palopalema fakataautaha kehe. ʻE kehekehe pē hoʻo ngaahi palopalemá, ka ko e tali ki hoʻo ngaahi faingataʻaʻia takitaha ko hono fakatupulaki pē hoʻo tuí.”6

Paaki