2023
Fakaʻau ke Ofi Ange ki he ʻOtuá ʻi he Ako ʻi he Kotoa ʻo e Moʻuí
ʻEpeleli 2023


Fakakomipiuta Pē

Fakaʻau ke Ofi Ange ki he ʻOtuá ʻi he Ako ʻi he Kotoa ʻo e Moʻuí

Ko e akó ko ha taumuʻa taʻengata ia koeʻuhí ko e hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá, ko ha fāifeinga taʻengata ia.

ʻĪmisi
tangata lele ʻoku takatakaiʻi ʻe he ngaahi palanité, tohi, mo ha foʻi ʻuhila

Naʻe faingataʻa kiate au ʻeku ʻosi mei he kolisí. Naʻe ʻikai koeʻuhí ko e meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻu ke u feilaulauʻi ke u ʻi he akó aí, ka koeʻuhí naʻe pau ke u tukuange ha ngaahi meʻa ne u anga ki ai ʻi heʻeku mavahé. Naʻe hoko e lēsoni fakaʻofoʻofa kotoa pē naʻá ne fakafiefiaʻi e uike ko iá pe ko ha lava lelei ha poloseki fakatotolo māhina kakato, ke ʻaonga ʻaupito ʻa e sēkoni kotoa pē ʻi he fakaʻosinga ʻo e akó. Ka ne u ʻiloʻi ai, ko ʻeku akó—mo hoʻo akó—ʻoku ʻikai ngata ia ʻi he fakaʻosi akó pē.

Kapau kuo tau ʻosi maʻu ha mataʻitohi ʻi ha ngaahi taʻu kimuʻa pe ko ha ngāue kuo tau fakalakalaka ai, te tau lava pea ʻoku totonu ke tau kei ako pē, koeʻuhí ʻoku mahulu hake ʻa e akó ʻi he meʻa te tau ala fakakaukau ki aí. ʻI he taimi ne ako fīsiki (physics) mo fika ai ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he kolisí, naʻá ne ongoʻi lōmekina. Naʻe hoko ʻene loto-siʻí ke taʻofi ai ʻene akó pea fakakaukau ke liʻaki e akó.

Ka ʻi ha pō ʻe taha, naʻá ne manatuʻi “naʻe haʻu ʻa e tokoní ʻi ha leʻo, ko ha leʻo moʻoni ʻi heʻeku fakakaukaú. Naʻe ʻikai ko hoku leʻó ia ʻoʻoku. Ko ha leʻo vaivai mo angaʻofa—ka naʻe mālohi. Ko e ngaahi lea ʻeni ne ongo mai mei he leʻó: ‘ʻI he taimi te ke fakatokangaʻi ai ko hai tonu koé, te ke fakatomala ʻi he ʻikai ke ke feinga mālohi angé.’”1

Naʻe tataki ʻe he fakakaukau ko ʻení ke ʻosi ai ʻa Palesiteni ʻAealingi mei he kolisí, hoko atu ʻo ʻosi mei he ako ʻunivēsití, pea hoko kimui ange ko ha faiako. Mahalo te tau fiemālie ʻi he tuʻunga ako pe ngāue ʻoku tau lolotonga ʻi aí, ka ʻoku lava ke ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tuʻunga te tau ala aʻusiá neongo ʻa e ʻikai ke tau lava maʻu pē ʻo sio ki aí. He ʻikai mole haʻatau meʻa pea te tau maʻu e meʻa kotoa ʻi heʻetau kau atu ki he akó ʻi he kotoa ʻo e moʻuí.

Ko Hotau Fatongia ke Akó

Ko e ako ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē te tau lava ʻo kau ki ai. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Koeʻuhi ko ʻemau fakakaukau ki he toputapu ʻo e tuʻunga fakaʻatamai ʻo e tangata kotoa pē, ʻoku mau fakakaukau ai ko ha fatongia fakalotu ia ke maʻu ha ako fakaʻatamai.”2

Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe ala hoko ai ʻa e ako lahi angé ko ha fatongia fakalotu? ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:79–80, ʻoku akoʻi ai kitautolu ke tau ako ʻi ha ngaahi meʻa lahi koeʻuhí “ke mou mateuteu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he taimi te u toe fekauʻi atu ai ʻa kimoutolu ke tauhi faivelenga ki he lakanga kuo ui ʻa kimoutolu ki aí pea mo e ngāue kuó u fili ʻa kimoutolu ki aí.” Te tau lava pea ʻoku totonu ke tau fakaʻaongaʻi ʻetau ʻiló ke tāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé mo tokoni ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻIkai ngata aí, ka ʻoku ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne finangalo ke tau fakalakalaka. ʻI heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau malava ai ʻo makehe mei ha toe meʻa ʻi he māmaní—ke tau hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOku tau ako mei he folofolá, ko e ʻOtuá ʻoku “haohaoa ʻi he ʻiló” (Siope 37:16), ko ia ai, ʻoku totonu ke kau ʻi heʻetau taumuʻa ke hoko ʻo haohaoá, ʻa e fāifeinga atu ki ha ʻilo ʻoku haohaoa angé.

ʻOku pehē ʻe he tohitufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú : “ʻOkú ke fakatou maʻu ha ngaahi ʻuhinga fakatuʻasino mo fakalaumālie ke ke fekumi mo manako ai ke ako. ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻataʻatā pē ʻa e akó ki hono maʻu ha paʻangá. Ko ha konga ia hoʻo taumuʻa taʻengatá ke hoko ʻo hangē ange ko e Tamai Hēvaní.”3 Ko e akó ko ha taumuʻa taʻengata ia koeʻuhí ko e hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá, ko ha fāifeinga taʻengata ia.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e ako ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai ko ha faingamālie ia ʻoku fakangatangata pē kiate kinautolu ʻoku nau lava ʻo ako ʻunivēsiti. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kapau he ʻikai lava ke maʻu ha ako fakaʻatamai ʻoku lelei angé, ʻoua naʻa tuku ia ke ne taʻofi koe mei hoʻo maʻu ʻa e ʻilo kotoa pē te ke lavá. ʻI he ngaahi tūkunga ko ʻení, ʻe lava ke hoko ʻa e ngaahi tohi lelei tahá ko hoʻo ʻʻunivēsiti’—ʻa ia ko ha lokiako ʻoku ava mo lava ke hū maʻu pē ki ai ʻa e tokotaha kotoa ʻoku fie hū ki aí.”6

ʻOku fakahinohino mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118 : “Fekumi mei he ngaahi tohi lelei tahá ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; mou fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki.” ʻOku kau ʻi he “ngaahi tohi lelei tahá” ʻa e folofola toputapú mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí. Pea ke ako ʻa e ngaahi pōtoʻi ngāue mo e ʻilo kehé, ʻoku tau faʻa fiemaʻu foki ha ngaahi fakakaukau mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé, hangē ko e ngaahi tohi laipeli mei ha kau mataotao falalaʻanga, ngaahi meʻangāue fakaako ʻi he ʻunivēsiti fakakoló, ngaahi saiti fakaako ʻi he ʻinitanetí, ngaahi pulusinga ongoongó, ngaahi kātoanga fakafonua fakalotofonuá, mo e ngaahi alā meʻa peheé. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa pē, ko ia ai, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe hono ako fakaʻaho ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá, ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé. Pea te tau lava ʻo fekumi ki he Laumālié pea ngāue ʻaki ʻa e ʻiló ki hono fakapapauʻi ko e fē ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ke tau ako mei aí pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku moʻoni mei aí.

ʻAi ke ke fie ʻilo ki he māmaní ʻaki haʻo ʻeke ha ngaahi fehuʻi. Fekumi ki he ngaahi meʻa pau mo e ngaahi fakaʻofoʻofa ʻo e moʻui fakaʻahó. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea mo hono uaifi ko Kilisitení: Ko e “Ako ʻi hono kotoa ʻo ʻetau moʻuí … ʻoku kau ai ʻa e ako ki he ngaahi meʻa fakaʻātí. ʻOku kau foki ai mo e ngaahi meʻa naʻe aʻusia mo ha kakai pea mo ha ngaahi feituʻu; ʻa e ngaahi fetalanoaʻaki mo hatau ngaahi kaungāmeʻa, ʻaʻahi ki he musiumé mo ha ngaahi koniseti, pea mo ha ngaahi faingamālie ke fai ai ha tokoni. ʻOku totonu ke tau ako ha ngaahi meʻa lahi pe tau fiefia ʻi he ako ko ia ʻoku tau faí.”7

ʻI he kotoa ʻo ʻetau akó mo e sikolasipí, kuo pau ke tau fekumi ki ha fakahinohino mei he Tamai Hēvaní, he ʻe hoko ʻEne tatakí ke ola lelei ai ʻetau ngaahi feinga akó. Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻAealingi, “ʻOku ʻikai ʻi ai ha meʻa ia ʻoku moʻoni he ʻikai te ke lava ʻo ako, koeʻuhí he ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e moʻoni kotoa pē.”8 Maʻu e Tui ko e ʻOtuá ʻokú Ne (1) ʻafioʻi e meʻa kotoa pē mo (2) finangalo ke vahevahe ʻa e ʻilo ko iá mo kitautolu.

Hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻokú Ne “tatali ʻi he finangalo lelei ki he faingamālie ke tali ai hoʻo ngaahi lotú mo fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fakaʻānaua ki aí,”9 pea ʻoku kau ʻi heni ʻa ʻetau ngaahi fakaʻānaua ʻi he akó. Falala ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau lavameʻa pea te Ne tataki kitautolu ki he kakai mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku tau fiemaʻú ʻi he taimi totonu ʻi heʻetau fekumi mo ngāueʻi ʻa e fakahaá.

ʻOku ʻikai ha taʻu motuʻa ʻe taʻofi ai ʻetau akó. ʻOku ʻi ai maʻu pē ha meʻa lahi ange ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke akoʻi kiate kitautolu. Te tau lava ʻo loto fakatōkilalo feʻunga ke ʻiloʻi ʻoku lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiló, pea ʻe lava ke tau houngaʻia ʻi he faingamālie ke hoko ai ko ʻEne fānau akó.

Ko Hotau Fatongia ke Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé ʻaki ʻEtau ʻIló

Ko e founga ʻe taha ke fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá ʻetau houngaʻia ʻi he malava ke akó ko hono fakaʻaongaʻi ʻa e ʻilo ko iá ke faitāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻi ai maʻu pē ha taha ʻe lava ke ʻaonga ki ai ʻetau ʻiló mo e aʻusiá, ʻo tatau ai pē pe ko ha haʻofanga fakamāmani lahi ʻi he mītia fakasōsialé pe ko ha fāmili faingataʻaʻia ʻi ho kaungāʻapí pe ko ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻi ʻapi.

“ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau akoʻi hotau ʻatamaí, fakatupulaki ʻetau ngaahi taukeí, mo fakahaohaoaʻi hotau ngaahi ivi malavá kae lava ke tau hoko ko ha ivi tākiekina lelei ange ki he leleí ʻi he māmaní, tokonaki maʻatautolu, hotau fāmilí, mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”10 Tuku ke ngāueʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuakí ʻo fakafou ʻi he meʻa kotoa pē kuó ke akó pea mo ia ʻokú ke kei hokohoko atu hono akó.

Naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha ʻeiki ʻokú ne foaki ha ngaahi talēniti ʻe tolu ki heʻene kau tamaioʻeikí kimuʻa pea fai ha fononga mamaʻo. Naʻe fakatou liunga ua ʻa e ngaahi talēniti ʻa e tamaioʻeiki naʻe nima ʻene talēnití mo ia naʻe ua ʻene talēnití kimuʻa pea foki mai ʻa e ʻeikí. Ka, ko e tamaioʻeiki hono tolú “naʻe ʻalu ia ʻo keli ʻi he kelekelé, ʻo tanu ʻa e koloa ʻa ʻene ʻeikí” (Mātiu 25:18).

ʻI he taimi naʻe foki mai ai ʻa e ʻeikí, naʻá ne fiefia ʻi he ongo tamaioʻeiki faivelengá kae valokiʻi ʻa e tamaioʻeiki fakapikopikó: “He ko ia fulipē ʻoku maʻú, ʻe toe ʻatu kiate ia, pea te ne maʻu ʻo lahi ʻaupito: ka ko ia ʻoku ʻikai maʻú, ʻe toʻo meiate ia ʻa ia ʻokú ne maʻú” (Mātiu 25:29).

Neongo pe ko e hā ʻa e lahi ʻo e ʻilo kuo tau maʻu ʻi heʻetau moʻuí, ka ʻoku ʻi ai maʻu pē ha taumuʻa māʻolunga ange kuo pau ke tau faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e ʻilo ko ʻení. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “Ko e faikehekehe ʻo e fakaʻamu ke ke lava ʻo tokoniʻi ha kakaí mo e malava ke tokoniʻi kinautolú, ko e akó.”11 ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuo tau akó ke fakamālohia hotau kāingá mo ʻai ke tau loto tauʻatāina ke maʻu ha ʻilo lahi angé, ʻe toe lahi ange ʻa ʻetau ʻiló pea ʻe toe lahi ange ʻa e meʻa te tau aʻusiá. Ka neongo ia, kapau te tau fufuuʻi ʻetau ʻiló pea tuku pē ia maʻatautolu, he ʻikai tokoni ia ke tau hoko ai ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

ʻOku lahi ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fakahoko ʻa e ako ʻi hono kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Te tau lava ʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hoko ʻi hotau koló pe fonuá ke fai ha ngāue lelei ʻo ka fiemaʻu. Kapau ʻoku fefaʻuhi ha taha ʻoku tau ngāue fakaetauhi ki ai, mo ha puke ʻoku siʻisiʻi ʻetau ʻilo ki aí, te tau lava ʻo fekumi ki ai ke toe lelei ange ʻetau poupoú mo e loto-ʻofá. Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau ʻilo ki he ongoongoleleí mo ʻetau fakamoʻoni kia Kalaisí ke fakafiefiaʻi ha ʻaho ʻo ha kaungāmeʻa ʻo fakafou ʻi ha text. Kapau ʻoku faingataʻaʻia ʻa e kau mēmipa iiki ange ʻo e fāmilí ʻi ha lēsoni fakaako, ʻe lava ke tau toʻo ha kiʻi taimi mei heʻetau taimi-tēpilé ke akoʻi kinautolu.

Makehe mei heʻetau feinga ke ako ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí, te tau lava foki ʻo poupouʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi hono fai ʻa e meʻa tatau. ʻOku ʻikai ʻuhinga hono tokoniʻi ia ʻo e niʻihi kehé ʻi heʻenau ako ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí, ke nau hoko ai ko ha faiako ʻi ha ʻapiako. ʻE lava ke ʻuhinga pē ia ke ueʻi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé ke hokohoko atu ʻenau akó ʻi heʻetau loto vēkeveke ke fai iá. ʻE lava ke ʻuhinga ia ke ako ha taukei foʻou mo ha mēmipa ʻo e fāmilí koeʻuhí ko ha meʻa ia ʻoku nau saiʻia ai, neongo kapau he ʻikai fakanatula ʻetau feinga ke ako fekauʻaki mo e kaveinga ko iá.

ʻE lava ke ʻuhinga ia ke fekumi ki ha fiemaʻu ʻi hotau ʻātakaí mo ako mo e niʻihi kehé ʻa e founga ke tokoni ai ke fakaleleiʻi iá. ʻOku ʻuhinga ia ke ako ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí mo fekumi ke hokohoko atu ʻi he ako ko iá ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí koeʻuhí, “ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia; pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:24).

Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke “hokohoko atu hoʻo akó … ki ha tuʻunga pē te ke pehē ʻe lava ai ke ke tokoniʻi ho fāmilí mo e sosaietí ki he lelei tahá.”12 ʻOku ʻikai ha aʻusia fakaemāmani pe ngaahi fononga fakaako ʻe ua ʻe tatau, ka ʻi he hokohoko atu ʻetau ako mo tupulaki ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí, te tau lava ʻo fai ha liliu makehe he ʻikai lava ia ʻe ha taha kehe.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “Learning Who You Really Are” (fakataha lotu ʻa e Ensign College, 6 Nōvema 2018), ensign.edu/devotionals.

  2. Russell M. Nelson, “Where Is Wisdom?,” Ensign, Nōvema 1992, 6.

  3. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Fili (tohi tufa, 2022), 31.

  4. David A. Bednar, “An Apostle Describes a Latter-day Work” (lea naʻe fai ʻi he National Press Club ʻi Washington, D.C., 26 Mē 2022), newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  5. David A. Bednar, “An Apostle Describes,” newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  6. Dieter F. Uchtdorf, “Tefitoʻi Moʻoni ʻe Ua ki ha Faʻahinga ʻEkonōmika pē,” Liahona, Nōvema 2009, 58.

  7. Dallin H. Oaks and Kristen M. Oaks, “Akó mo e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” Liahona, ʻEpeleli 2009, 31.

  8. Henry B. Eyring, “Do What They Think You Can’t Do,” New Era, ʻOkatopa 1989, 6.

  9. Jeffrey R. Holland, “This, the Greatest of All Dispensations,” Liahona, Siulai 2007, 20.

  10. Gospel Topics, “Education,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

  11. Russell M. Nelson, “Ko e Hā Te Ke Filí?,” Liahona, Sānuali 2015, 20.

  12. Russell M. Nelson, “Where Is Wisdom?,” 6.

Paaki