2023
Ko ʻEku ʻAmanaki Lelei ki ha Moʻui Tauʻatāina mei he Ponokalafí
ʻAokosi 2023


“Ko ʻEku ʻAmanaki Lelei ki ha Moʻui Tauʻatāina mei he Ponokalafí,” Liahona, ʻAokosi 2023.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko ʻEku ʻAmanaki Lelei ki ha Moʻui Tauʻatāina mei he Ponokalafí

Naʻá ku ʻamanaki ke haohaoa hono ikunaʻi ʻa e ponokalafí, ka naʻe hoko ha liliu ʻo e fakakaukaú ke u ʻamanaki lelei ʻiate au pea ʻia Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
ko e ala atu ʻa e toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí ki he nima ʻo ha taha kehe

Konga naʻe toʻo mei he Ko e Hāʻele ʻa Kalaisi ‘i he Fukahi Vaí, tā fakatātā ʻa Robert T. Barrett

Naʻá ku fuofua sio ʻi he ponokalafí ʻi hoku taʻu valú. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe au naʻe kovi koeʻuhí he naʻe teʻeki talanoa mai ha taha kimuʻa ʻo kau ki ai. Ka ʻi hoku taʻu hongofulu mā fitú peá u kamata ako ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ku fakatokangaʻi ko e tōʻonga moʻui ko ʻeni ne taʻu lahi ʻeku fekuki mo iá naʻe ʻikai fenāpasi ia mo e ngaahi fekaú pe ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ku fakapapau ke tukuange ʻeku tōʻonga moʻuí ʻi heʻeku fieʻilo lahi ange ki he Siasí pea fāifai ʻo u hoko ko ha mēmipa.

Naʻá ku ʻuluaki fakakaukau ʻe faingofua pē ke taʻofi ʻa e fekumi ki he ponokalafí. ʻE ʻosi atu ha ngaahi ʻaho ʻoku teʻeki ke u sio ai ʻo ʻikai ha palopalema. Ka ʻe haʻaki mai leva ʻa e loto mafasiá, pea te u toe foki pē ki heʻeku tōʻongá. Naʻe lahi e hoko ʻa e meʻá ni. Naʻá ku ongoʻi mā ʻaupito, ʻo manavasiʻi ʻe fakakaukau ʻa e kakaí ko ha tokotaha fakapoʻuli mo fulikivanu au. Ko ia ne u fufuuʻi ia mei he tokotaha kotoa pē.

Kumi Tokoní

Ka naʻe kamata ke u ongoʻi ha ngaahi ueʻi ke u kumi ki ha tokoni. Naʻá ku lava pē ʻiate au ʻo maʻu ʻa e mālohi ke ʻoua ʻe mamata ʻi he ponokalafí ʻi ha vahaʻataimi nounou.

ʻI he faifai peá u faitotonu ki heʻeku pīsopé mo hoku kaungāmeʻa mamaé, naʻá na manavaʻofa mo tokoniʻi au ke u taʻofi. Naʻá ku mavahe ʻo ngāue fakafaifekau, pea ʻi he tokoni ʻeku palesiteni fakamisioná, naʻe ʻikai haʻaku faʻahinga palopalema ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.

Ka ʻi he hili ha uike ʻe taha mei heʻeku foki ki ʻapí, naʻe kamata ʻa e mahaki fakaʻauha COVID. Naʻá ku tuenoa, loto-hohaʻa, mo loto-mafasia, peá u toe foki ki heʻeku tōʻonga moʻui motuʻá. Naʻá ku fāinga ʻi he meimei ʻaho kotoa pē, ka naʻá ku ako ke u talanoa tauʻatāina ki ai pea toe kumi tokoni mei he niʻihi ʻoku ou ʻofa aí.

Naʻe kamata ke u ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke u mapuleʻi ʻeku palopalemá, ka neongo ʻeku feinga hoku lelei tahá, te u toe humu pē ʻi he taimi naʻá ku tuenoa mo loto-mafasia aí. Ko e taimi kotoa pē naʻá ku feinga ai pea tōnounoú, naʻá ku ongoʻi ʻo hangē kuó u toe foki ki he kamataʻangá. Naʻá ku lau ʻeku folofolá, lotu maʻu pē, mo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ne u lavá ke u fetuʻutaki ai mo Kalaisí, ka naʻe siva ʻeku ʻamanakí. Naʻe taʻofi ʻe he ponokalafí ʻeku fakalakalaka ʻi he moʻuí ʻi ha ngaahi founga lahi, tautautefito ki he fakalaumālié.

Peá u toki ʻilo leva ha kalapu BYU ʻoku fakataha ki ai ʻa e kau ako naʻe fefaʻuhi mo e ponokalafí ʻo nau fepoupouʻaki. Naʻe angaʻofa mo tokoni ʻaupito ʻa e kakai naʻá ku fetuʻutaki mo iá. Talu pē mei he kamataʻangá mo ʻenau tokoni ke fakaake ʻeku ʻamanaki lelei ki ha moʻui tauʻatāina mei he ponokalafí.

ʻĪmisi
Ko e toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí ʻoku piki ki he nima ʻo ha taha kehe

Konga naʻe toʻo mei he Ko Hono Fokotuʻu Hake ʻe Kalaisi e ʻOfefine ʻo Sailosí, tā fakatātā ʻa Greg K. Olsen

Ko e Meʻa Mahuʻingá ʻa e Fāifeingá

Naʻe tokoniʻi au ʻe he tuí, ʻamanaki leleí, mo ha kulupu haʻisia fakaʻaho ke u kamata taʻofi ʻa e ponokalafí ʻi ha taimi lōloa ange. ʻE ʻosi atu ha uike ʻe taha hao mei he ponokalafí, pea aʻu ʻo uike ʻe ua, pea māhina ʻe taha. Naʻá ku aʻusia ha taimi lōloa ne ʻikai ke u lava fakahoko kimuʻa. Naʻe hoko ia ko ha mana. Naʻá ku ako ko e fakalakalaká naʻe fiemaʻu ke ʻi ai haʻaku fanga kiʻi taumuʻa iiki kae ʻikai ko ha fakakaukau ke fakahoko fakaʻangataha pe halaʻatā.

ʻOku ou ʻiloʻi kakato ʻoku teʻeki ʻosi ʻeku fononga ke ikunaʻi ʻa e ponokalafí. ʻOku faingataʻa ʻa e ponokalafí pea ʻoku faʻa tupu ia mei he ngaahi fiemaʻu ʻoku ʻikai fakakakato pe ngaahi palopalema ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻí. ʻI he lau ʻa e sitetisitiká, te u toe lava pē ʻo foki ki ai, ka kuo liliu ʻeku fakakaukaú.

ʻOku ou fāifeinga. ʻOku ou fāifeinga ʻi he ʻaho kotoa pē ke tafoki ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakatuʻasino mo fakalaumālié pea kia Sīsū Kalaisi ke tokoniʻi au ke u hoko ʻo lelei ange. ʻOku tupulaki ʻeku ʻamanaki leleí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou fili ai ke tafoki mei he ponokalafí; ʻoku fakaofo ʻa e ongo ʻoku maʻú.

Naʻá ku faʻa fakakaukau ko ha tokotaha kovi au ʻi heʻeku feʻao mo e palopalemá ni, ka naʻe vahevahe ʻe Brother Palatilī R. Uilikoki, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Talavoú, ha ngaahi lea ʻoku nau ʻomi ha ʻamanaki lelei: “ʻOku maʻu hala ʻe he niʻihi ʻa e pōpoaki ko ia ʻoku ʻikai ke nau moʻui taau ke kau kakato ki he ongoongoleleí koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau hao fakaʻaufuli mei he ngaahi tōʻonga ʻoku koví. Ko e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e moʻui tāú. Ko e moʻui tāú ko e faitotonu mo e feinga. Kuo pau ke tau faitotonu ki he ʻOtuá, kau taki lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e niʻihi kehe ʻoku ʻofa ʻiate kitautolú, pea kuo pau ke tau faifeinga ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea ʻoua naʻa teitei foʻi koeʻuhí pē ko ʻetau fai ha fehalaākí.”1

Hangē ko e lea ʻa ha kiʻi tamasiʻi naʻe fefaʻuhi mo e ponokalafí, ʻoku ou fāifeinga ki he “fanga kiʻi taumuʻa iiki mo faingofuá” mo e “fakalakalaka māmālié,” kae ʻikai ko e “ʻamanaki ke haohaoa peé.”2

Kuó u ikunaʻi lahi ʻa e ponokalafí koeʻuhí ko e tokoni kuó u maʻu mei he kau taki ʻo e Siasí mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻofá. Ka ko e meʻa naʻá ne toe tokoniʻi aú ko ha ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni. ʻI he taimi naʻá ku faingataʻaʻia lahi taha aí, naʻá ku faʻa ongoʻi taʻefeʻunga ke kau ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié—naʻe hala ʻeku tui ʻo pehē naʻe mā ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate au. Ka naʻá ku ako ʻokú Na fakaafeʻi angaʻofa maʻu pē au ke u tafoki kiate Kinaua ʻo fakafou ʻi he folofolá, lotú, mo e moihū ʻi he temipalé ke maʻu Hona mālohi faifakamoʻuí, tautautefito ʻi hoku ngaahi taimi faingataʻaʻia tahá.

ʻOku ʻikai haʻaku toe veiveiua ʻi he hokohoko atu ʻeku fāifeingá, te u lava ʻi ha ʻaho ʻo foki ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻo ʻiloʻi naʻá ku fai hoku lelei tahá. Pea te u tangi ʻi he toʻukupu kelekele ʻo hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻi hono fakaʻatā ke hoko iá. ʻOku hulu fau ʻeku houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ʻo ʻEne Fakaleleí pea mo e ngaahi faingamālie kotoa ʻokú Ne ʻomi maʻaku ʻi he hokohoko atu ʻeku feingá.

Tui mo e ʻAmanaki Lelei ʻia Kalaisí

Kapau ʻokú ke fehangahangai mo ha tōʻonga ponokalafi, ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ke tuenoa. ʻOua te ke foʻi. ʻOku fiemaʻu ha taimi, tui, mo e ngāue lahi ki he fononga ke ikunaʻí. Ka ko e foʻi moʻoni ko ia ʻokú ke feinga ke maʻu ha tokoní, ʻoku ʻuhinga ia ʻokú ke ʻi he hala totonú. Tafoki ki he ʻOtuá. Tafoki kiate kinautolu ʻoku ʻofa ʻiate koé. Kole ha tokoni. Faitotonu mo loto fakatōkilalo. ʻAi ke ʻiloʻi ʻe hoʻo kau taki ʻi he Siasí kuó ke faingataʻaʻia.

ʻOkú ke feʻao mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo fāifeinga ke ikunaʻí, neongo pe ko e hā hono lahi ʻo e ngaahi faingamālie ʻoku fiemaʻú. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho loto leleí mo ho mahuʻinga fakalangí. ʻOku mahuʻinga fau kiate Ia hoʻo ngaahi fāifeingá, pea ʻi hoʻo ngāue ʻaki ʻa e tuí, te Ne ʻoatu ʻEne ʻaloʻofá kiate koe ke tokoniʻi koe ke ke ikunaʻi ho vaivaí (vakai, ʻEta 12:27). Hangē ko e palōmesi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi maʻongoʻonga taha ʻoku malava ke tau maʻu ʻi he moʻui ní. ʻOku malava ʻa e meʻa kotoa pē ʻe kinautolu ʻoku tuí.”3

Paaki