Sauaina
E Mafai Faapefea e le Faaola ona Fesoasoani ia te A’u o sē ua Afaina i le Sauaina?


“E Mafai Faapefea e le Faaola ona Fesoasoani ia te A’u o sē ua Afaina i le Sauaina?” Fesoasoani mo Ē Ua Afaina (2018).

“E Mafai Faapefea e le Faaola ona Fesoasoani ia te A’u o sē ua Afaina i le Sauaina?” Fesoasoani mo Ē Ua Afaina

E mafai faapefea e le Faaola ona fesoasoani ia te a’u o sē ua afaina i le sauaina?

E mafai e le Faaola ona faamafanafana ma faamalolo oe. Sa lagonaina e le Faaola o tatou tiga, puapuaga, faaosoosoga, vaivaiga ma ma’i o soo se ituaiga (tagai i le Alema 7:11–12). Na te silafia le ala e fesoasoani mai ai, lagolago, faamalolo, ma faamafanafanaina oe i ou taimi e te manaomia ai. E mafai ona Ia aveesea ou tiga ma faanoanoaga.

O Le Talitonu e Mafai e le Faaola ona Fesoasoani ia te Oe

I le avea ai ma sē ua afaina i le sauaina, atonu e te mafaufau pe mafai faapefea ona fesoasoani le Faaola ia te oe. Atonu e te manatu o le taulaga togiola a le Faaola sa na’o mo i latou o e agasala ma manaomia ona salamo. E le tatau ona e tuuaia oe mai aafiaga o le sauaina, ia pe manaomia ona faamagaloina oe ona o faatinoga a se tasi e faasaga ia te oe. E faapefea ona fesoasoani le Faaola ia te oe? Ona o Lana taulaga, ua Ia malamalama ai i mea o loo aafia ai tagata uma taitoatasi. E ui atonu tatou te le’o iloa tonu le ala na mafai ai e le Faaola ona lagona o tatou tiga uma, e mafai ona tatou maua le faatuatua o loo Ia silafia uma alii, tamaitai, ma tamaiti taitoatasi i se ala atoatoa (tagai i le 2 Nifae 9:21). E mafai ona Ia aumaia le filemu ma le malosi e agai ai i luma.

E mafai ona e saili le mana faamalolo o le Faaola ma talitonu o le a Ia fesoasoani ia te oe.

Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea,

“O lea, e le na o o tatou agasala ma puapuaga na mafatia ai le Faaola—ae mo o tatou tiga ma mafatiaga faaletino foi, o tatou vaivaiga ma faaletonu, lo tatou fefe ma le toilalo, lo tatou le fiafia ma lotovaivai, lo tatou salamo ma le ta’usalaina, o tatou faanoanoaga ma popolega, o faamasinoga le tonu ma le faaituau o loo tatou aafia ai, ma tiga faalelagona o loo lofituina ai i tatou.

“E leai se tiga faaletino, leai se manua faaleagaga, leai se tiga o le agaga po o le loto nutimomoia, leai se ma’i po o se vaivaiga na faafetaiaia oe po o a’u foi i le olaga faaletino e lei oo muamua i ai le Faaola. I se taimi o le vaivai tatou te ono tagi atu ai, ‘E leai se tasi na te iloaina pe faape’i. E leai se tasi e malamalama i ai.’ Ae ua silafia ma malamalama atoa i ai le Alo o le Atua, aua sa Ia lagonaina ma tauave a tatou avega taitoatasi. Ma ona o Lana taulaga le iu ma faavavau (tagai i le Alema 34:14), ua ia te Ia le tiga-alofa atoatoa ma e mafai ona Ia faaloaloa mai Lona aao o le alofa mutimutivale ia i tatou. E mafai ona Ia aapa mai, pa’i mai, fesoasoani, faamalolo, ma faamalosia i tatou ina ia sili atu nai lo le mea e mafai ona tatou faia ma fesoasoani ai ia i tatou e faia le mea e le mafai ona tatou faia i le na o lo tatou faalagolago atu i lo tatou lava malosi” (David A. Bednar,(“Tauave ma le Faigofie a Tatou Avega,”,” Ensign po o le Liahona, Me 2014, 90).

Ua i ai i lo tatou Faaola le mana e fesoasoani ai ia te oe ma faamalolo oe, pe afai e te faatagaina o Ia. O ni isi taimi o le a Ia aveeseina lau avega ma ni isi taimi o le a Ia fesoasoani ia te oe “talitalia na puapuaga, faatasi ma le faamoemoe mausali o le a outou mapu mai i o outou puapuaga uma i se aso” (Alema 34:41). E ui e mafai ona e lagona pea le tiga, e le tatau ona e tauaveina na o oe na tiga.

Na aoao mai Peresitene James E. Faust: “O e manunua e tatau ona faia le mea latou te mafaia e galue ai e ala i o latou tofotofoga, ma o le a fesoasoani le Faaola i ona tagata e tusa ma o latou vaivaiga’ [Alema 7:12]. O le a Ia fesoasoani ia i tatou e tauaveina a tatou avega. O nisi manua e matua tiga lava ma loloto e le mafai ona faamaloloina e aunoa ma le fesoasoani mai se mana sili atu ma le faamoemoe mo le faamasinoga tonu ma le faaatoatoaina i le olaga a sau. Talu ai ona sa mafatia le Faaola i mea uma ma soo se mea lea e mafai ona tatou oo i ai, e mafai ona Ia fesoasoani i e vaivai ia malolosi. Na Ia oo i ai i nei mea uma. E malamalama o Ia i o tatou tiga ma o le a savavali faatasi ma i tatou e oo lava i o tatou taimi sili ona faigata” (“O Le Togiola O Lo Tatou Faamoemoega Sili,” Liahona, Ian. 2002, 20).

Mauaina o le Mana Faamalolo a le Faaola

E mafai ona e mauaina le fesoasoani a le Faaola ma le mana faamalolo e ala i le tatalo faamaoni ma faatauanau i le Tama Faalelagi mo le filemu, mafanafana, ma le faamalologa. E mafai foi ona e faia lenei mea e ala i lou aoao atili e uiga ia Iesu Keriso ma Lana Togiola.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson e faapea, e fa mea e mafai ona tatou faia e “maua ai i o tatou olaga le mana o lo tatou Alii ma le Matai, o Iesu Keriso.” Na ia fautuaina i tatou ia:

  1. Aoao e uiga i le Faaola.

  2. Filifili ia faatuatua ia te Ia ma mulimuli ia te Ia.

  3. Osia ma tausia feagaiga paia.

  4. Aapa atu ia te Ia.

Na faamalamalama mai e Peresitene Nelson faapea,“O le faateleina o lo tatou iloa e uiga i le galuega ma le misiona a le Faaola—o le faateleina lea o lo tatou malamalama i Lana aoaoga faavae ma le mea na Ia faia mo i tatou—o le faateleina foi lena o lo tatou iloaina e mafai ona Ia auina mai le mana lea tatou te manaomiaina mo o tatou olaga” (tagai i le “Mauaina o le Mana o Iesu Keriso i o Tatou Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2017, 39–41).

E Masani ona Galue le Faaola e ala mai i Isi Tagata

A o tuuina mai e le Faaola le filemu ma le faamafanafanaga e ala i le Agaga Paia, e masani ona Ia valaaulia isi tagata e auauna mai foi ia i tatou. Na aoao mai e Peresitene Spencer W. Kimball upumoni nei: “E silafia i tatou uma e le Atua, ma e na te leoleoina i tatou. Ae e masani lava e auala mai i se isi tagata na te faafetaiaia ai o tatou manaoga” (“Small Acts of Service,” Ensign, Tes. 1974, 5).

I le avea ai ma se ua afaina i le sauaina, atonu e te lagona ai le tuua na o oe. A’o e tatalo i le Tama Faalelagi, ole atu ia te Ia mo le gafatia e te iloa ai pe a aapa atu tagata e fesoasoani ia te oe. Ona e lotomaualalo lea ina ia faataga isi e fesoasoani ia te oe i auala laiti ma faigofie. O nisi taimi o lenei tagata atonu o se uso po o se tuafafine o auaunaga, se toalua po o se isi tagata o le aiga, po o se taitai o le Ekalesia (tagai “O fea ou te liliu i ai mo se lagolago?”). Tuu atu ia i latou e fesoasoani ia te oe e fesootai atu ma isi punaoa mo le saogalemu ma le faamalologa, e aofia ai se fesoasoani faafomai, faufautua faapolofesa, ma taitai o le Ekalesia. A o e tuufaatasia le lagolago faaleagaga ma le fesoasoani faapolofesa, e mafai ona e amata maua le faʻamoemoe ma le faʻamalologa.

Punaoa a Nuu ma le Ekalesia

Tusiga e Faatatau I Ai

Lolomi