Vaisū
Laasaga 11: Faaaliga Faaletagata Lava Ia


“Laasaga 11: Faaaliga Faaletagata Lava Ia,” Polokalama o le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu: O Se Taiala i le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu ma le Faamalologa (2005), 65–70

“Laasaga 11,” Polokalama o le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu, 65–70

Laasaga 11

Faaaliga Faaletagata Lava Ia

Mataupu Faavae Autu: Saili e ala i le tatalo ma mafaufauga loloto ina ia iloa le finagalo o le Alii mo oe ma le malosi e tauaveina ai pea lona finagalo.

Ao matou suesue ma faataitai Laasaga o le toe faaleleia, sa oo ina matou masani ma mafanafana i se olaga na faavae i le faamaulalo, ma talia le finagalo o le Atua. Ua mou atu le ita, taimi fenumiai, pe afai sa matou tatalo, sa matou tatalo i se uiga a le o le loto maa’a, po o le faanoanoa o le tagata ia te ia lava. Sa amata ona matou ola ina ia atagia i o matou olaga le fautuaga faaperofeta a Peresitene Ezra Taft Benson: “O le fesili e sili ona tumau ma tula’i mai pea i o tatou mafaufau, e pa’i atu i manatu ma mea fai taitasi o o tatou olaga, e ao ona faapea, ‘Le Alii e, se a le mea e te finagalo i ai ou te faia?’ (Galuega 9:6.) O le tali i lena fesili e na o le Malamalama o Keriso ma le Agaga Paia e oo mai ai. E laki i latou o loo ola ia faatumulia o latou olaga i na mea e lua” (“Jesus Christ—Gifts and Expectations,” Ensign, Tes. 1988, 2).

I le Laasaga 11, sa matou faia se tautinoga mo le olaga atoa e saili i se aso e tasi i le taimi ia iloa le finagalo o le Alii, ma ia maua le malosi e faatino ai. O lo matou manaoga sili ia faaleleia atili o matou gafatia e maua ai le taitaiga mai le Agaga Paia ma ia faatonutonu ai o matou olaga. O lenei manaoga o se eseesega tele i o matou uiga sa i ai ina o matou feseseai solo i le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

Afai sa e pei o i matou, a o lei amataina lou toe faaleleia, sa e manatu o le faamoemoe, olioli, filemu ma le faamalieina e maua mai i se ala faalelalolagi. Po o lenei ala o le ava malosi, fualaau faasaina, feusuaiga, petipetiga, faaaoga le faamaoni o tupe, le fuafua lelei o le taumafa, po o le taaina o le mafaufau i e tagofia mea ua fai ma vaisu—o a lava au vaisu patino sa i ai—o au taumafaiga o le ola i se lalolagi sa e lagona ai le fenumiai, le mautonu ma le tuua toatasi. Ina ua taumafai isi e alolofa atu ia te oe, atonu sa lei mafai ona e lagonaina. Sa lei lava lo latou alofa. Sa leai se mea na faamalieina le matelaina sa e lagona. Ae, ina ua e ola i mataupu faavae o le toe faaleleia, ua suia lou loto ma lou olaga.

Ua amata ona e malamalama ma talisapaia lou manaomia o le Faaola o Iesu Keriso, ma Lana matafaioi i lou olaga ma teu fatu le Malamalama o Keriso. Ua amata ona e iloa e te le o talanoa ia oe lava pe a e lagona le taitaia o oe e lou iloatino. Atonu sa e lagonaina i le taimi muamua le fesesetai ma le le masani, ae ua e tatalo nei i le Tama i le suafa o Keriso mo se mafutaga vavalalata ma Ia. Ua e fuafuaina lava e “saili ia Iesu ua tusia e le au perofeta ma le au aposetolo” (Eteru 12:41).

E te suesue i tusitusiga paia aua ua latou molimau ia te Ia i tulaga uma, aemaise le Tusi a Mamona. Ua faamatala e perofeta o le Tusi a Mamona, mai lea molimau i lea molimau, le sailia ma le mauaina o se malamalama sili atu i le Tama e ala mai i le Agaga Paia. Ua e faataitaia i tusitusiga paia ma iloa ai ua moni. O le tatalo ma le mafaufau loloto ua avea ma alatoto ola o lou olaga fou. I taimi sa masani ona lafoai ai le tiute o le tatalo ma le mafaufau loloto, ua avea nei ma naunautaiga o lou loto le tootuli i luma o le Tama a itiiti ifo o le taeao ma le afiafi ma sasa’a atu lou loto ia te Ia i le agaga faafetai mo Iesu Keriso ma mo le Agaga Paia.

Ao e galue ai i le Laasaga 11, o le a oo ina tele lou iloa e ala i le Agaga Paia, o le a e maua le poto po o faaaliga o le finagalo o le Tama mo oe. E ala mai i le Togiola, o le a e maua le mana (po o le alofa tunoa) e faia ai le finagalo o le Tama. O le a e iloa ua faamanuiaina ma lagolagoina oe e tamalii faamamaluina e toatolu—o le Atua le Tama, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia—o e ua tasi i le mana ma le faamoemoega ia faataunuu le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola e faavavau.

O le a e tuputupu a’e i le faautauta e tete’e atu i faaosoosoga a o e suesue i tusitusiga paia, ma tatalo ma mafaufau loloto i ai. O le a’oa’o ia maua faaaliga e manaomia ai le onosai ma le faataitaia pea. E mafai ona e saunia e ala i le suesue i mea na tau mai e perofeta ma aposetolo, ma le taumafai e ola e tusa ma a latou aoaoga. E mafai ona e saunia i lou tapena e talia, tusitusia, mafaufau i ai, ma mulimulitai i le taiala ua e maua. Pe a e faaali atu le agaga faafetai i le Atua mo faamanuiaga ua e maua, o le a faateleina lou agavaa e maua le taitaiga.

A o e faasaoloto mai oe lava mai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o le a mafai ona e maua le taitaiga sili a le Agaga Paia. Sa a’oa’o mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a le Toasefululua: “O le a puipuia i tatou e le Agaga Paia mai le faaseseina, ae ina ia iloaina lena faamanuiaga sili e tatau foi ona tatou faia pea mea e talafeagai ai ina ia faamautuina ai lena Agaga. E tatau ona tatou tausia ia poloaiga, tatalo mo le taitaiga, ma auai i le lotu ma aai ma feinu i le faamanatuga i Aso Sa taitasi. Ma e le tatau ona tatou faia soo se mea e tuliese ai lena Agaga. Aemaise lava, e tatau ona tatou aloese mai ata ma tusi mataga, ava malosi ma fualaau faasaina, ma ia aloese lava pea mai le solia o le tulafono o le legavia. E le tatau ona tatou faaaogaina pe faia ni mea i o tatou tino e tuliese ai le Agaga o le Alii ma tuua ai i tatou e aunoa ma se puipuiga faaleagaga mai le faaseseina” (i le Conference Report, Oke. 2004, 49; po o le Ensign, Nov. 2004, 46).

O le tatalo ma le manatunatu loloto o ni vai fofo mamana mo le fefe ma le atuatuvale. [O oe] “ana le se anoa le afioga lava a Keriso, ma le faatuatua e le mafaagaeetia ia te ia, o loo faalagolago lava outou i le galuega a Le malosi i faaola” (2 Nifae 31:19). Ua na o le o mai lava i le Tama e ala ia Iesu Keriso, i Lona suafa, ma Lona Agaga i o outou luga, e mafai ai ona outou faaauau i le aga’i i luma ma tuputupu ae faaleagaga. O le Laasaga 11 ua faatusa i se tautinoga e faaalualu i luma le lua sootaga ma le Atua e ala i se faiga masani i le olaga atoa o le saili atu i aso taitasi mo le taitaiga ma le usitaia o poloaiga.

Laasaga e Faatino

Ia o mai i le Tama i le suafa o Iesu Keriso mo le taitaiga ma le mana e ala i tatalo faalilo ma le mafaufau loloto; ia maua ma suesue i lou faamanuiaga faapeteriaka

I le gasologa o le toe faaleleia, e toatele i tatou na aoaoina e vave ala i luga ma saili se paganoa fetaui mo le faia o suesuega ma le tatalo. Afai e te lei faia lava, ia faatulaga ni taimi atofaina mo tatalo ma le mafaufau loloto, atonu i le taeao. O le taimi lea, e mafai ona e faamuamua ai le Atua, ae lei aga atu i se isi lava mea o le aso. Tootuli pe afai e mafai e lou malosi faaletino. Tatalo, soo ma le leo, i le Tama, i le sailia o le Agaga e taitaia oe (tagai i le Roma 8:26). Ona e suesue lea, faaaoga mau ma aoaoga a perofeta o ona po nei e taialaina ou manatunatuga loloto. Ia faitau soo i lou faamanuiaga faapeteriaka. Ia mafaufau loloto ma le agaga tatalo i taitaiga e te maua mai ai. (Afai e lei faia sou faamanuiaga faapeteriaka, talanoa i lou epikopo mo le mauaina o lou faamanuiaga.)

O le tusitusi o le a toe avea o se mea faigaluega aoga i le faaalia o lagona ma se iloiloga, a o e faamaumauina ou manatu ma lagona i se api o talaaga. E mafai foi ona e tusia ai musumusuga o fautuaga, faamafanafanaga ma le poto na maua mai i le Agaga Paia.

A faaiuina lenei taimi taua o le mafaufau loloto faalilolilo, aua le taofia au tatalo. O le tatalo lemu, i le taele o lou loto ma le mafaufau, o le a avea ma au ala o mafaufauga i lou aso atoa. A o outou fegalegaleai ma isi, a o faia au filifiliga, a o e taulimaina lagona ma faaosoosoga—ia e talanoa atu i le Alii. Ia valaaulia ma sailia Lona Agaga ia i ai pea ia te oe e le aunoa, ina ia taitaia oe e faia le mea sa’o. (Tagai i le Salamo 46:1, Alema 37:36-37; 3 Nifae 20:1).

Mafaufau loloto i le aso atoa i mau ma isi upu musuia; faaauau i le tatalo

I le tele o itu, o le Laasaga 11 o se faaauauga masani o au taumafaiga i le Laasaga 10 ina ia e nofouta i mea moni i lou olaga. A o faatulaga ou aso, faia au galuega, ma malolo i lou moega i le po, ia momoli atu lou loto i le tatalo faifai pea i le Atua. O se tasi manatu o le aumai o se manatu mai mea sa e faitaua i au suesuega i le taeao ma mafaufau loloto pea i ai a o faagasolo au galuega o le aso. O lenei faiga o le a fesoasoani e faatumau ai le ogatasi o lou mafaufau ma le upu moni.

I tulaga faanatura, o tatou uma e mafuli lava i le le pulea lelei o a tatou amio, ae o le vaai atu ia Iesu Keriso ma faataitaiga sa Ia faia, o le a e maua ai le faamaulalo e faaauau ai ona gauai atu i le Tama. E pei lava o le Faaola, o le a mafai ona e fai atu ma le faamaoni “Ia faia Lou finagalo” (Mataio 26:42), i le aso atoa. O le Malamalama o Keriso o le a taiala ma saunia oe e maua le mafutaga a le Agaga Paia. O le mafutaga a le Agaga Paia, o le a sili atu ona faifai pea, ma o le a faateleina lou mafai ona iloa ma molimau atu i le upu moni.

Suesue ma Malamalama

Suesue ma mulimuli i mau ma saunoaga a taitai o le Ekalesia. O le a latou faateleina lou malamalama ma fesoasoani ia te oe e aoao. E mafai ona e faaaogaina nei mau, saunoaga, ma fesili e mafaufau loloto ai ma le agaga tatalo, suesuega a le tagata lava ia, ma talanoaga faavaega.

Faalatalata atu i le Alii

“Ia faalatalata mai ia te a’u, ona ou faalatalata atu ai lea ia te outou; ia saili ia te au ma le filifiliga, ona outou maua ai lea o a’u; ole mai, ona outou maua ai lea; ia tuitui mai, ona toina ai lea ia te outou” (MFF 88:63).

  • E faaaloalogia e le Alii ou manao ma lou faitalia. Na te tuu mai pea e te filifili e faalatalata atu ia te Ia e aunoa ma le faamalosia. E faalatalata mai o la ia te oe pe a e valaaulia o la ia latalata mai. la tusia pe faapefea ona e faalatalata atu ia te la i le asō.

Loto Faafetai

“Ia tatalo e le aunoa. la outou faafetai i mea uma lava: aua o le finagalo lea o le Atua ia te outou, ia Keriso Iesu. Aua tou te tineia le Agaga” (1 Tesalonia 5:17–19).

  • A e manatua e faaalia le loto faafetai mo mea uma o lou olaga, e oo i mea e te le malamalama i ai, o le a mafai ona e faatumauina le fesootaiga faifai pea ma le Atua lea sa taua e Paulo o le tatalo “e le aunoa.” Taumafai e faafetai atu i le Atua i le aso atoa. E faapefea ona aafia lou latalata i le Agaga i lenei masani?

Fiafia i afioga a le Atua

“E tautala mai agelu i le mana o le Agaga Paia; o le mea lea ua latou fetalai mai ai le afioga a Keriso. O le mea lea na ou fai atu ai ia te outou, ia outou fiafia i le afioga a Keriso; aua faauta, e faaalia mai ia te outou i le afioga a Keriso mea uma tou te faia” (2 Nifae 32:3).

  • I lenei fuaiupu, ua aoao mai Nifae afai e te fiafia i afioga a Keriso, o le a taitaia oe e nei upu i mea uma e te manao ia iloa ma faia. Vaai faalemafaufau pe mata e faapefea pe a na faapea o Iesu Keriso o loo oulua savavali ma talanoa i le aso atoa. Tusi e uiga i ou lagona pe a e manatunatu loloto i lenei vaaiga.

Faaaliga faaletagata lava ia

“Sa fetalai le Faaola ‘O le a ou faaali atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto, i le Agaga Paia’ (MFF 8:2), faapopoopo i ai le faamamafa. … O se musumusuga i le mafaufau e matua faapitoa lava. E mafai ona faalogoina pe lagonaina ni upu auiliili ma tusia, e pei o loo faalau mai faatonuga. O se fesootaiga i le loto o se musumusuga lea e sili atu ona lautele” (Richard G. Scott, “Helping Others to be Spiritually Led,” Doctrine and Covenants and Church history symposium, August 11, 1998, 2).

  • A o faateleina lou malamalama i faaaliga faaletagata lava ia, o le a tele ina e iloaina ma i ni ala eseese se tele. Ia tusi e uiga i lou mauaina o musumusuga ma faaaliga mai le Alii.

“Ou te fai atu ia te outou, [o nei mea ua ou tautala atu ai] ua faaalia mai ai ia te a’u e le Agaga Paia o le Atua. Faauta, na ou anapogi ma tatalo i aso e tele ina ia ou iloa nei mea mo a’u lava. O lenei foi ua ou iloa mo a’u lava ua moni, aua ua faaalitino ia te a’u e le Alii le Atua i Lona Agaga Paia; o le Agaga foi lea o le faaaliga o loo ua ia te au” (Alema 5:46).

  • Sa molimau mai Alema ina ua ia tatalo ma anapogi, sa faatupuina lona gafatia e maua faaaliga. O lou fulitua i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafai ona faapea o se ituaiga anapogi. Ia tusi pe o a auala na faateleina ai e lou fulitua i mea ua fai ma vaisu lou gafatia e maua le agaga o faaaliga.

“O le manatu e faapea o le faitauina o tusitusiga paia e mafai ona oo atu ai i musumusuga ma faaaliga e tatalaina le faitotoa i le mea moni faapea, e le o faatapulaaina mau i mea sa faatatau i ai ina ua tusia, ae ua aofia ai foi ma mea ua faatatau i ai lena mau i le tagata faitau i aso nei. Ma le isi foi, o le faitauina o tusitusiga paia e mafai foi ona oo atu ai i faaaliga i aso nei e uiga i se isi lava mea e finagalo le Alii e fetalai mai ai i le tagata faitau i lea taimi. Tatou te le o soona faia se faamatalaga pe a tatou faapea o tusitusiga paia e mafai ona avea ma Urima ma Tumema e fesoasoani ia i tatou taitoatasi i le mauaina o faaaliga faaletagata lava ia” (Dallin H. Oaks, “Scripture Reading and Revelation” Ensign, Ian. 1995, 8;)

  • O le a’oa’o i le gagana o tusitusiga paia e tai tutusa lava ma le a’oa’oina o se gagana ese. O le ala sili e a’oa’o ai o le matua tuu atoa i ai o lou loto, i le faitau ma a’oa’o i aso uma. Ia tusi e uiga i se fuaitau mai tusitusiga paia sa avatua ia te oe se vaaiga fou ma oo ina avea ma se faaaliga mo oe lava.

Mauaina o fautuaga mai le Alii

“Aua tou te saili e faatonu atu i le Atua, a ia outou talia faatonuga mai ona aao. Aua faauta, o outou lava, tou te iloa e faatonu mai o la ma le poto, ma le amiotonu, ma le alofa tele lava i ana galuega uma lava” (lakopo 4:10).

  • Atonu sa le aoga a tatou tatalo i aso ua mavae ona o le tele o taimi sa tatou faatonu ai le Alii— e ta’u atu ia te la mea sa tatou mananao i ai— nai lo le sailia o Lona finagalo e faatatau i a tatou filifiliga ma amioga. Mafaufau i sou aafiaga talu ai nei i le tatalo. Pe sa faatumulia i au faatonuga i le Alii, pe mai le Alii? Ia tusi e uiga i lou naunautai e faalogo atu i ai, ma talia Lana fautuaga ia te oe.

Lolomi