Vaisū
Laasaga 12: Auauna Atu


“Laasaga 12: Auauna Atu,” Polokalama o le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu: O Se Taiala i le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu ma le Faamalologa (2005), 71–76

“Laasaga 12,” Polokalama o le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o Mea ua Fai ma Vaisu, 71–76

Laasaga 12

Auauna Atu

Mataupu Faavae Autu: Ina ua maua le malosi fou lea faaleagaga ona o le taunuuga o le Togiola a Iesu Keriso, ia faasoa atu lenei feau i isi ma ia faia pea nei mataupu faavae i mea uma e te fai.

Ole auauna atu o le a fesoasoani e te tuputupu ae ai i le malamalama o le Agaga i aso uma o totoe o lou olaga. I le Laasaga 10, sa e aoao i le toe iloiloina o lou olaga i aso taitasi ma ia e tali atu mo au amioga. I le Laasaga 11 sa e aoao ia manatua le Faaola mai lea taimi i lea taimi, ina ia e maua le taitaiga faifai pea a le Agaga Paia i soo se mea e tatau ai. O le Laasaga 12 ua aofia ai le taula lona tolu—o auaunaga i isi—e faamautinoa ai le faaauauina pea o le toe faaleleia ma se faamagaloina o agasala.

Ina ia tumau i le saoloto mai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e tatau ona e alu ese mai ia te oe lava ae ia auauna atu. O le naunau e fesoasoani i isi o se taunuuga faanatura lea o le fagua faaleagaga.

O loo ia te oe se savali o le faamoemoe mo isi o tagofia mea ua fai ma vaisu, o e uma o puapuagatia ma pagatia, o e o loo mananao e mafaufau i se taumafaiga faaleagaga ia suia o latou olaga, ma soo se tasi o loo saili i le upu moni ma le amiotonu. O le savali e faapea, o le Atua o se Atua o vavega, e pei ona o i ai o Ia lava (tagai i le Moronae 7:29). O lou lava olaga o le faamaoniga lea. O loo ua avea oe ma se tagata fou e ala i le Togiola a Iesu Keriso. O le a sili atu lou faasoa atu o lenei savali e ala i au taumafaiga e auauna atu i isi. A o e auauna atu, o le a faamalosia ma faalolotoina lou malamalama ma le poto i lenei faagasologa.

O le faasoa atu o lau molimau i le alofa mutimutivale ma Lona alofa tunoa o se tasi o auaunaga sili ona taua e mafai ona e ofoina atu. O le tauaveina o avega a isi e ala i galuega agalelei ma le auauna le manatu faapito o se vaega o lou olaga fou o se soo o Keriso (Mosaea 18:8).

Sa aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson: “O alii ma tamaitai o e ua liliu atu o latou olaga i le Atua o le a latou iloa e Na te mafai ona faia mea sili atu i o latou olaga nai lo mea latou te mafaia. O le a Na faalolotoina lo latou fiafia, faalautele la latou vaai, faamatala o latou mafaufau, faamalolosia o latou musele, siitia o latou agaga, faatele o latou faamanuiaga, faateleina o latou avanoa, faamafanafanaina o latou agaga, faatulai i uo ma liligi mai le filemu. O le faamaumau lona ola i le galuega a le Atua e maua le ola faavavau” (Jesus Christ…Gifts and Expectations,” Ensign, Tes. 1998, 4)

Ia agaga tatalo a o e mafaufau i ala e auauna atu ai, saili atu pea ia taitaiina e le Agaga Paia. Afai o le a e naunau o le a e maua le anoanoa’i o avanoa e faasoa atu ai mataupu faavae faaleagaga ua e aoaoina. O le a e maua auala e faasoa atu ai lau molimau i isi ma avanoa e auauna atu ai ia i latou i nisi ala se tele. A o e auauna atu i isi, o le a e tumau i le faamaulalo i le taulai atu i mataupu faavae o le talalelei ma faataitaiga sa e aoaoina. O le taimi lena o le a faamautinoa ia te oe le lelei o ou faamoemoega ma uunaiga. Ia mautinoa lou tuu atu atoa o lau fesoasoani e aunoa ma se faamoemoe mo se taunuuga patino. Faaaloalo i faitalia a isi. Ia manatua o le toatele o tatou sa ao lava ona “tatou oo i le iuga o mea uma” ona faatoa tatou sauni lea e aoao ma faaaoga nei mataupu faavae. O le a tutusa lava foi lea ma i latou ua e manao e fesoasoani atu i ai.

A oo ina e iloaina isi o faafeagai ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu i o latou olaga po o olaga o e pele ia i latou, atonu o le a e manao ia latou iloa lenei taiala mai le Polokalama o le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagofia o mea ua fai ma vaisu a le Tautua a le AAG mo Aiga. A latou lagona le fia talanoa mai, faataga i latou. Faamatala nisi o au tala ia latou iloa o loo e malamalama i le mea o loo latou tau mai. Aua e te tuuina atu i ai ni fautuaga pe taumafai e faaleleia i soo se ala. Tau lava ina ta’u atu ia i latou le polokalama ma mataupu faavae faaleagaga ua faamanuiaina ai lou olaga.

Atonu o le a e iloa afai e i ai se isi o tagofia ni mea ua fai ma vaisu e le’i saunia e talia nei mataupu faavae faaleagaga, atonu o le a talia e se tagata o le aiga po o se uo a le o tagofia ia mausa. Toeitiiti lava o tagata taitoatasi o loo ola i nei taimi faigata e mafai ona faamanuiaina i le aoaoina ma le faaaogaina o mataupu faavae o le talalelei. Atonu e i ai taimi e musuia ai oe e ofo atu i se tasi se kopi o lenei taiala faatasi ma se Tusi a Mamona. I le faia o lea, o le a e faatino ona faasoa atu mea faigaluega ia sa fesoasoani ia te oe i le toe fausia o lou olaga e ala i le sau ia Keriso.

Afai e te faia se mea mo se isi tagata pe faasoa atu le savali o le faamoemoe ma le toe faaleleia, e le tatau ona e faataga se isi tagata e faalagolago tele atu ia te oe. O lou tiute o le faalaeiau atu i isi o tauivi e liliu atu i le Tama Faalelagi ma le Faaola mo le taitaiga ma le mana. Ma le isi, e le tatau ona e faalotolotolua e faamalosiauina i latou ia liliu atu i auauna tofia a le Alii. E mafai ona oo mai faamanuiaga maoae mai le Alii e ala mai ia i latou o loo umia ki o le perisitua.

A o e taumafai e fesoasoani atu i isi, e tatau ona e malamalama o le a faigata ia i latou ona tumau i le toe faaleleia pe a le lagolagoina i latou e tagata o aiga, pe le malamalama foi o le toe faaleleia e tele se taimi e alu ai. Ae peitai, e mafai e soo se tasi ona toe faaleleia e tusa lava pe faapefea e isi—e oo lava i e pele—ona filifili e tali mai.

A o e avatu i isi le savali o le toe faaleleia e ala i mataupu faavae o le talalelei, e ao ona e onosai ma agamalu. E leai ma se nofoaga i lou olaga fou mo le fia tagata po o soo se isi lagona o le fia tama mamafa. Aua lava nei galo pe o fea e te sau ai ma pe na faapefea ona laveaiina oe i le alofa tunoa o le Atua. O le mea foi lea o le a faia e Iesu Keriso “i mea uma” mo i latou uma o le a salamo ma liliu atu ia te Ia (Mosaea 29:20).

Ona o lou naunau e fesoasoani i isi, ia mautinoa o tumau le faapaleniina o le faasoa atu o le savali ma le galueaiina o lau lava polokalama. O lau tulimataiga muamua o le tatau ona faaauau le faaaogaina e oe lava o nei mataupu faavae. O au taumafaiga mo le faasoa atu o nei manatu i isi na pau lava faiga o le a aoga ai, o le faatumauina lea o le toe faaleleia [o lou olaga].

O nei mataupu faavae ua e aoaoina ma faataitaia e faatoilalo ai lou tagofia o mea ua fai ma vaisu e tutusa ma mataupu faavae o le a taitaia oe i vaega uma o lou olaga, ia faia e tusa ai ma le fuafuaga a le Alii. O le faaaogaina o nei mataupu faavae o le talalelei, o le a mafai ona e tumau ai e oo i le iuga e pei ona poloaiina ai e le Alii ma e mafai ona e faia faapea ma le fiafia.

Laasaga e Faatino

Tuu atu le molimau i tagata uma; faalautele valaauga ma taleni i le auauna atu i isi; fai afiafifaaleaiga ma tatalo faaleaiga; saunia e auai i le malumalu ma tapuai ai iina.

O lau molimau i le alofa ma le agalelei o le Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ua le toe avea nei na o se manatu. Ua avea nei ma mea moni ola. Ua e mautinoa e oe lena mea. A o faasolo ina e iloa Lona alofa mo oe, ua faapea foi ona e iloa Lona alofa mo isi.

Sa aoao mai Peresitene Howard W. Hunter, “O i tatou o e ua tofo i le Togiola ua i ai se matafaioi e tuuina atu se molimau faamaoni e uiga i lo tatou Alii ma le Faaola” (“The Atonement and Missionary Work” semina mo peresitene fou o misiona, Iuni 21, 1994, 2)

Ta’u atu lau molimau i lou aiga i upu ma mea e fai i le malu o lou lava aiga. Tuu atu lau molimau i afiafi faaleaiga e faia e le aunoa, tatalo faaleaiga, ma suesuega faaleaiga o tusitusiga paia. Ta’u atu lau molimau a o e faatasi ma lou aiga i galuega fesoasoani, ma ao e ola i lou olaga i se olaga faaKeriso. E mafai foi ona tau atu lau molimau i siosiomaga faaleEkalesia, e i ai sauniga anapogi ma molimau po o vasega pe a o faia foi se auaunaga faaleEkalesia.

Faalautele valaauga o le Ekalesia ua e maua. Afai e le o i ai ni ou tiute i lau uarota po o le siteki, ia faailoa i lou epikopo o loo e avanoa e auauna atu. E mafai foi ona e faamanuiaina isi i lou auai i galuega o talafaasolopito o aiga ma saunia e tapuai ma auauna i totonu o le malumalu ma osifeagaiga iina ma le Alii. Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley, “O auaunaga i totonu o le malumalu o le taunuuga lea o a tatou aoaoga ma gaoioiga uma” (i le Conference Report, Oke. 2005, 3; po o le Ensign, Nov. 2005, 4) O mataupu faavae o loo aoaoina i lenei taiala o le a taitai atu ai oe i le malumalu; o le a faateleina ai lou naunau e auauna ai iina.

E ui lava atonu sa e le manatu e mafai i le taimi muamua, ua mafai nei ona e vaai faalemafaufau e te ulu atu i faitotoa o le malumalu paia, e te lagonaina loloto le filemu iina, ma lagona le latalata atu i le Alii i totonu o Lona maota. O totonu o le malumalu, o le a e maua ai le mana faaleagaga e te faaauau ai i lou toe faaleleia. Sa molimau mai Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a le Toasefululua: “O galuega masani i le malumalu e mafai ona aumaia ai le malosi faaleagaga. E mafai ona avea ma se taula i le olaga i aso taitasi, o se punavai o le taitaiga, puipuiga, malupuipuia, toafilemu, ma faaaliga” (i le Conference Report, Ape. 1992, 123; po o le Ensign, Me 1992, 88)

Auauna atu i isi o e o tauivi ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e ala i le faasoa atu o mataupu faavae o le toe faaleleia; faaaoga nei mataupu faavae i vaega uma o le olaga.

O Le Polokalama a le Tautua a le AAG mo Aiga, O Le Toe Faaleleia o Olaga mai le Tagaofia o Mea ua Fai ma Vaisu ua ofoina atu ai ni avanoa mo auaunaga. E mafai ona e auauna atu i isi e ala i le auai i fonotaga ma faasoa atu ou aafiaga, faatuatua ma faamoemoega. E mafai ona e lagolagoina isi ma faamalosia i latou.

A o e ola ai i mataupu faavae o le talalelei, sa e aoaoina ai o le Togiola e faatatau i vaega uma lava o le olaga. Sa molimauina e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Mo ni mafuaaga ua tatou manatu o le Togiola a Keriso e na o le iuga o le olaga faitino e faatatau i ai i le faaolaina mai le Pau, ma mai le oti faaleagaga. E matua sili atu na i lo lena. O se mana e i ai pea e tapa i ai i aso taitasi o le olaga. Pe a ootia i le tigā, pe faafememea’iina pe puapuagatia i le ta’usalaina po o le mamafatu o faanoanoaga, e mafai ona Ia faamaloloina i tatou” (Conference Report, Ape. 2001, 28; po o le Ensign, 2001, 28;)

E mafai ona e faasoa atu lenei savali i isi e ala i au faataitaiga ma au upu faamalosiau. A e feiloa’i i tagata i le gasologa o le aso, faafeiloai atu i latou i le mata ataata. Faailoa atu le loto faafetai i mea ua latou faia. A i ai ni avanoa, ia molimau i le faamoemoe e oo mai e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Suesue ma Malamalama

O mau ma a’oa’oga a taitai o le Ekalesia o le a fesoasoani i le faaauauina o lou toe faaleleia. Suesue i mau ma faamatalaga o loo i lalo. Faaaoga e mafaufau loloto ai ma le agaga tatalo, ma suesuega faaletagata lava ia ma talanoaga faavaega.

Liuaina ma le toe faaleleia

“O le liuaina o lona uiga, o le liliu mai se tasi talitonuga po o se amioga i se isi. O le liua o se suiga faaleagaga ma le lelei. O le liua e le na o le taliaina faalemafaufau o Iesu ma ana a’oa’oga e aofia ai, ae ia i ai foi se faatuatua moni ia te ia ma lana talalelei—o se faatuatua e galueaiina ai se suiga, o se suiga moni o le malamalama o se tasi i le uiga o le olaga, ma lona faamaoni i le Atua ma lona finagalo, i mafaufauga ma le amio” (Marion G. Romeny, i le Conference Report, Guatemala Area Conference 1977, 8).

  • Sa fautuaina e le Faaola ia Peteru ia faamalosi i ona uso pe a liua mai o ia (tagai i le Luka 22:32). Ia tusi e uiga i le faauigaina e Peresitene Romney o le liuaina ma pe faapefea ona faatatau i lou aafiaga o le toe faaleleia.

  • O a ni ou lagona e faatatau i le faamalosia o isi ao latou toe faaleleia mai amioga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu?

O mea tetele e tutupu mai i Laasaga Iti

“Aua nei loto vaivai i le faia o mea lelei, aua o loo oulua faataatia le faavae o le galuega tele. O mea iti foi e tutupu mai ai mea tetele” (MFF 64:33).

  • Tusi i ni ou lagona pe a e mafaufau i le ola ai i nei mataupu faavae i soo se vaega o lou olaga. E faapefea ona fesoasoani le iloa o mea tetele e faia i Laasaga iti?

Faamalolosia o isi

“O lo’u mitamitaga lenei, atonu e avea a’u ma tufugaaao o le Atua i le taitaiina mai o se agaga i le salamo; o lo’u olioli foi lenei.

“Faauta foi, pe a ou iloa o’u uso e toatele ua salamo faamaoni, ma ua o mai i le Alii lo latou Atua, ona tumu ai lea o lo’u agaga i le olioli; ona ou manatua ai lea o mea ua faia e le Atua mo a’u, ioe, ua ia faafofogaina la’u tatalo; ioe, ona ou manatua ai lea o lona aao alofa na ia faaloaloa mai ia te a’u” (Alema 29:9–10).

  • Ua tatou a’oa’oina le taua loloto i le toe faaleleia o le naunau e faasoa atu a tatou molimau e uiga i nei mataupu faavae. E faapefea ona fesoasoani le faailoa atu o ou aafiaga e te tumau malosi ai i lou toe faaleleia?

“[Ma ua outou] loto ina faanoanoa faatasi ma e faanoanoa; ioe, ma faamafanafana i e ua tatau i ai le faamafanafanaga, ma laulaututu e fai ma molimau a le Atua i aso uma, ma mea uma, atoa ma nuu uma tou te i ai e oo lava i le oti, ina ia togiolaina outou e le Atua, ma faitauina faatasi ma i latou i le uluai toetu, ina ia outou maua le ola faavavau—

“Ou te fai atu ia te outou, afai o le manao lenei o outou loto, se a le mea e le papatisoina ai outou i le suafa o le Atua, e fai ma molimau i ona luma ua outou osia le feagaiga ma ia tou te auauna atu ia te ia ma tausi i ana poloaiga ina ia liligi atili ai e ia lona Agaga i luga ia te outou?” (Mosaea 18:9–10)

  • O ou aafiaga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua fesoasoani e te malamalama ai i isi o loo tauivi ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o ou aafiaga i le toe faaleleia e fesoasoani e te faatoafilemuina ai i latou. la tusi e uiga i lou naunau faateleina ma lou mafai ona tu atu o se molimau a le Atua, ona ua e mulimuli i Laasaga o le toe faaleleia.

Auauna atu faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii

“Sa filifilia e le Faaola tagata le atoatoa e a’oa’o atu ai le ala i le faaatoatoaina. Sa na Ia faia i lena taimi; o lea lava o loo faia nei” (Thomas S. Monson, i le Conference Report, Ape. 2004, 19; po o le Ensign, Me 2004, 20)

  • O nisi taimi tatou te mafaufau ai pe ua tatou saunia e faasoa atu le toe faaleleia o o tatou olaga i isi ona tatou te le o faataitaia atoatoa lava nei mataupu faavae. E faapefea ona faatoafilemuina ou popolega i le iloa e galue le Faaola e ala i tagata le atoatoa?

O le mana o le Atua i le faaolataga

“Aua ou te le ma i le talalelei ia Keriso; aua o le mana lava lea o le Atua e ola ai i latou uma o e faatuatua” (Roma 1:16).

  • Ia tusia ou manatu ma lagona a o e toe tepa i tua ma manatunatu o sou aafiaga faaleagaga na fesoasoani ia te oe i le faatoilaloina o lou tagofia o mea ua fai ma vaisu. Tusi soo se lagona sa ala ai lou tau faatuatuai e ta’u atu i isi sa faamaloloina oe i lou faaaogaina o mataupu faavae o le talalelei a Keriso.

“Ia e alu i soo se mea ou te loto i ai, ma o le a tuuina atu ia te oe e le Fesoasoani le mea e te faia ma le mea e te alu atu i ai.

“Ia tatalo pea, ina nei e pau atu i le faaosoosoga ma leiloa ai lou taui.

“Ia faamaoni e oo atu i le iuga, aua faauta, ou te ia te oe. E le ā le tagata pe ā tagata nei upu, ae ā au, o Iesu Keriso lava, lou Togiola, i le finagalo o le Tamā” (MFF 31:11–13).

  • Ua faatumulia tusitusiga paia i taitaiga mo i latou o e mananao e faatumauina se ala faaleagaga o le olaga e taitaiina ai i latou e toe foi atu i le Atua. O a ni taitaiga patino e te maua i nei fuaiupu?

Lolomi