‘Inisititiuti
Ako Konga Iiki 9: Founga ke Loto-toʻa kae ʻIkai Fielahi ʻi Hono Aleaʻi ʻo e Ongoongoleleí


“Ako Konga Iiki 9: Founga ke Loto-toʻa kae ʻIkai Fielahi ʻi Hono Aleaʻi ʻo e Ongoongoleleí,” Ko Hono Tali ʻEku Ngaahi Fehuʻi ʻi he Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2022)

“Founga ke Loto-toʻa kae ʻIkai Fielahi ʻi Hono Aleaʻi ʻo e Ongoongoleleí,” Ko Hono Tali ʻEku Ngaahi Fehuʻi ʻi he Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Ako Konga Iiki 9

Founga ke Loto-toʻa kae ʻIkai Fielahi ʻi Hono Aleaʻi ʻo e Ongoongoleleí

Fakamatalaʻi

Fakamanatu ki he kau akó naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá e ongoongoleleí ʻi he loto-toʻa mo e loto-fakapapau lahi. ʻI ha taimi ʻe taha naʻá ne fakahā ʻo pehē, “He ʻoku ʻikai te u mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí” (Loma 1:16). Te tau lava ʻo pehē naʻe hoko ʻa Paula ko ha faiako loto-toʻa. Naʻe faleʻi ʻe ʻAlamā hono foha ko Sipiloní ke “ngāue ʻaki ʻa e loto-toʻá, kae ʻikai ko e fielahí” ʻi he ngaahi fetalanoaʻaki ʻo e ongoongoleleí (ʻAlamā 38:12). Tuku ke ʻilo ʻe he kau akó ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa pau te tau lava ʻo fai koeʻuhí ke tau loto-toʻa feʻunga mo fakaʻehiʻehi mei he ongoʻi maá pea fakaʻehiʻehi foki mei he ngaahi tauhele ʻo e fielahí. Fakaʻaliʻali pea lau leʻolahi e ngaahi fakatokanga ko ʻení:

  • ʻOku tau fuʻu tōtuʻa ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻetau ʻiló ʻo ope atu ia he meʻa kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní fakatouʻosi. ʻOku tau fakasiʻia ʻi he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi ha founga ʻoku ʻikai mahino, fakamahamahalo, pe taʻepau.

  • ʻOku tau fakamatematē ʻi he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻo hangē ha ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku ʻikai lava ke fakaʻikaiʻí pea ʻoku ʻikai ke tau tali ʻa e taʻepaú ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ai ha ngaahi tali mahinó. ʻOku tau loto-siʻi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau taukaveʻi ai ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoní.

  • Kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ha tali ki ha fehuʻi, ko e lelei tahá ke tau tali ʻaki pē ha meʻa faingofua hangē ko e “ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi,” “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi,” pe “Fehuʻi lelei ia; tuku ke tau ako lahi angé ki aí.”

Fakatātaaʻi

Toe vakaiʻi mo e kau akó ʻa e ʻuluaki kōlomu ʻe ua ʻi he saati ko ʻení ke tokoniʻi kinautolu ke nau vakai ki he ngaahi palopalema ʻo e fuʻu tōtuʻá, fakasiʻiá, pea mo e fakamatemateé pe loto-siʻí. Hili iá pea fakaʻaongaʻi e kōlomu “Toe Fokotuʻutuʻú” ke fakatātaaʻi ʻa e founga te tau lava ai ʻo ʻai e ʻuluaki fakamatalá ke mālohi kae ʻikai fielahí.

Fakamatala

Palopalema

Toe Fokotuʻutuʻu

Fakamatala

ʻOku maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha mafai fakalangi, pea ko e hā pē ha meʻa kuo nau lea ʻakí ko e tokāteline fakaʻofisiale ia maʻá e Siasí.

Palopalema

Ko e konga mataʻitohi fakahihifi ʻoku ʻasi atu ko ʻení ko ha sīpinga ia ʻo e fuʻu tōtuʻá: “ʻOku maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha mafai fakalangi, pea ko e hā pē ha meʻa kuo nau lea ʻaki, ko ha tokāteline fakaʻofisiale ia maʻá e Siasí.”

ʻI he taimi ʻoku tau fuʻu tōtuʻa aí, te tau lava ʻo fakatupu ha ngaahi ʻamanaki taʻe moʻoni kiate kitautolu mo e niʻihi kehé.

Toe Fokotuʻutuʻu

ʻOku maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha mafai fakalangi, pea ko e taimi ʻoku nau lea ai ʻi he lakanga ʻo honau uiuiʻí ʻi he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ke tau ako ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:3–4; 2 Pita 1:21). Ka neongo ia, ʻoku ʻikai lau ʻa e meʻa kotoa pē ne lea ʻaki ʻe he kau taki ʻo e Siasí he kuohilí pe lolotongá ko ha “tokāteline fakaʻofisiale” maʻá e Siasí. ʻOku ʻikai fakangatangata ʻetau tokāteliné ki ha ngaahi fakamatala ʻikai fakahāhāholo pe makehe. Ka, ʻoku toutou akoʻi ʻa e tokāteline ʻo e Siasí ʻe he kau mēmipa kotoa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai, “How can I know if something I hear is ‘official doctrine’?,” New Era, Feb. 2017, 41).

Fakamatala

Hangē ʻoku ngali tōmui e ngaahi akonaki ʻa e Siasí fekauʻaki mo e malí. Mahalo ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe fakakaukau tatau ai e kau taki ʻo e Siasí mo e sosaietí pea nau fakangofua ʻa e mali ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné.

Palopalema

ʻOku fakasiʻia e fakamatala ko ʻení ʻaki ʻene ʻai e tokāteline ʻo e malí ʻo hangē ha meʻa fakataimi pea ʻoku moʻulaloa ki he ngaahi liliu ʻi he sosaietí.

Toe Fokotuʻutuʻu

ʻOku ou fakatokangaʻi kuo lahi ha ngaahi liliu ʻi hotau sosaietí ʻi he ngaahi taʻu kimui ní fekauʻaki mo e malí mo e fāmilí. ʻOku ou fakamālō kuo ʻomi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fakahinohino mahino ʻi heʻenau pehē, “Ko e mali ʻi ha vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org).

Fakamatala

ʻOku ʻikai moʻoni ʻa e ʻevalūsioó. ʻOku fakafepakiʻi ia ʻe he Siasí. Kapau ʻoku tui ha tokotaha ki he ʻevalūsioó, pau pē ʻoku ʻikai tui ia ko e ʻOtuá ʻa e Tupuʻangá.

Palopalema

ʻOku fuʻu tōtuʻa ʻa e fakamatala ko ʻení koeʻuhí ʻoku teʻeki fakahā fakaikiiki mai ʻe he ʻEikí ʻa e founga naʻá Ne fakatupu ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ko ia ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ʻoku fenāpasi fēfē ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e fakakaukau fakaʻevalūsioó mo e Fakatupú. ʻI he ʻuhinga ko ʻení, kuo teʻeki ke ʻomi ʻe he Siasí ha fakamatala fakaʻofisiale fekauʻaki mo e fakakaukau ʻo e ʻevalūsioó (vakai, “What Does the Church Believe about Evolution?,” New Era, Oct. 2016, 41). ʻOku toe fakamatematē foki ia koeʻuhí he ʻokú ne fakataʻeʻaongaʻi ha fehuʻi fakasaienisi taʻe ʻi ai hano fakamatala fakamaʻalaʻala.

Toe Fokotuʻutuʻu

Kuó u maʻu ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻevalūsioó. Mei he meʻa ʻoku ou lava ʻo ʻiloʻí, kuo teʻeki tukuange mai ʻe he Siasí ha fakamatala fakaʻofisiale ʻi he tefitó ni. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi ha faʻahinga fakahā fekauʻaki mo e ʻevalūsioó. Ko e meʻa kuó u ʻilo mei heʻeku akó, ko e ʻOtuá ʻa e Tupuʻanga ʻo e māmaní, pea naʻá Ne fakatupu ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi Hono ʻīmisí (vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Fakatupú,” ChurchofJesusChrist.org).

Fakamatala

ʻIo, ʻoku ou tui ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú ne maʻu ha ngaahi akonaki lelei. Ka ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa ha ngaahi moʻoni fakataautaha. Ko ia he ʻikai ke u pehē ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi ha toe tohi te ke lava ʻo lau.

Palopalema

ʻOku fakasiʻia ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e mahuʻinga mo e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú ne fakahaaʻi mai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha founga veiveiua .

Toe Fokotuʻutuʻu

ʻIo, ʻoku ou tui ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou tui ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Ko ha fakamoʻoni mālohi ia kia Sīsū Kalaisi, fakataha mo e Tohi Tapú. ʻOkú ne akoʻi ha ngaahi moʻoni taʻengata te ne lava ʻo liliu hoʻo moʻuí.

Fakaʻaongaʻí

ʻOange ki he kau akó e laʻipepa tufa ko ʻení, pea fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakakato ʻa e sātí. Te ke lava ʻo kole ki he kau akó ke nau ngāue mo hanau hoa pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki.

Ko Hono Toe Fokotuʻutuʻu ʻo e Ngaahi Fakamatalá ke Fakaʻehiʻehi mei he Fuʻu Tōtuʻá, Fakasiʻiá, Fakamatemateé, pe Loto-siʻí

Ko Hono Tali ʻEku Ngaahi Fehuʻi ʻi he Ongoongoleleí—Ako Konga Iiki 9: Founga ke Loto-toʻa Kae ʻIkai FieLahi ʻi Hono Aleaʻi ʻo e Ongoongoleleí

Fakamatala

Palopalema

Toe Fokotuʻutuʻu

ʻOku halaia ha tokotaha pē kuo fakatōtama ʻi he fakapoó. He ʻikai ke nau teitei hū ki he puleʻanga fakasilesitialé.

ʻOku kiʻi tōtuʻa e fono ʻo e angamaʻá. ʻOku ʻikai ha taha ia te ne moʻui kakato ʻaki ia. ʻOku ou fakapapauʻi kapau ʻokú ke ʻofa moʻoni ʻi ha taha, ʻoku sai pē ia ki he ʻOtuá kapau te mo fetuʻutaki fakasekisuale.

ʻOku makatuʻunga e tokolahi ʻo e kakai ʻokú ke papitaiso ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻi hoʻo tuí. Ko e lahi ange hoʻo faivelengá, ko e lahi ange ia hoʻo papitaisó.

Kapau te ke kau ki he Siasí pea moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻe faingofua hoʻo moʻuí pea ʻe siʻi ha ngaahi faingataʻa te ke fehangahangai mo ia.

Ko Hono Toe Fokotuʻutuʻu ʻa e Ngaahi Fakamatalá ke Fakaʻehiʻehi mei he Fuʻu Tōtuʻá, Fakasiʻiá, Fakamatemateé, pe Loto-siʻí

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻa e faiakó

Ka feʻunga ʻa e taimí, ʻoange ki he kau akó ha faingamālie ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó pe ʻeke ha ngaahi fehuʻi.

Paaki