Tosina Atu i le Itupa Tutusa
O le a le Togiola a Iesu Keriso, ma e faapefea ona fesoasoani ia te au?


“O le a le Togiola a Iesu Keriso, ma e faapefea ona fesoasoani ia te au?” Tosina Atu i le Itupa e Tasi: O Tagata Taitoatasi (2020)

“O le a le Togiola a Iesu Keriso, ma e faapefea ona fesoasoani ia te au?” Tosina Atu i le Itupa e Tasi: O Tagata Taitoatasi

O le a le Togiola a Iesu Keriso, ma e faapefea ona fesoasoani ia te au?

Aisea Tatou te Manaomia ai le Togiola a Iesu Keriso

I le avea ai o ni ē e tupuga mai ia Atamu ma Eva, e oo uma ai i tagata aafiaga o le Pau. I lo tatou tulaga pau, tatou te fetaia’i ai ma mea faafeagai ma faaosoosoga. Pe a tatou faamatuu atu i faaosoosoga, ua vavaeeseina i tatou mai le Atua, ma afai tatou te faaauau ai pea i le agasala, ua tatou le maua le mafutaga ma le faatosinaga a Lona Agaga, le Agaga Paia i o tatou olaga.

Na o le pau le ala mo i tatou e faasaoina ai o se tasi lea e laveaiina i tatou. Tatou te manaomia se tasi e mafai ona faamalieina tuutuuga o le faamasinotonu—e tu mo i tatou e tauaveina le avega mamafa o le Pau ma totogi le tau o a tatou agasala. E na o Iesu Keriso lava le tagata e gafatia ona faia sea ituaiga o taulaga.

Mai lava a’o le’i faia le Foafoaga o le lalolagi, ua avea ai lava le Faaola ma o tatou faamoemoe e toatasi mo le “filemu lea i le lalolagi lenei ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:23).

O Le Mana Faamalolo ma le Malosiaga o Iesu Keriso

“O le Togiola a le tatou Faaola ua sili atu nai lo le faamautinoaina mai ia i tatou o le tino ola pea, e ala i se toetu mo le lalolagi uma ma tuuina mai le avanoa mo i tatou ina ia faamamaina ai mai agasala e ala i le salamo ma le papatisoga. O Lana Togiola foi ua tatou maua ai le avanoa e valaau atu ai ia te Ia o lē ua oo i o tatou vaivaiga uma faaletino ina ia faamaloloina i tatou ma tuu mai ia i tatou le malosi e lavātia ai avega o le olaga faaletino. Na te silafia o tatou tiga, ma o i ai o Ia iina mo i tatou. E pei foi o le Samaria agalelei, a Ia mauaina i tatou o manunua i tafatafā ala, o le a Ia fusifusi i o tatou manua ma tausi i tatou (tagai i le Luka 10:34). O le mana faamalolo ma le malosiaga o le Togiola a Iesu Keriso e mo i tatou uma o e o le a ole atu” (Dallin H. Oaks, “Faamalosia e ala i le Togiola a Iesu Keriso,” Liahona, Nov. 2015, 64).

O le olaga lenei o se avanoa lea e avea atili ai faapei o lo tatou Tama Faalelagi. Ao tatou taliaina o tatou taunuuga e faavavau o ni fanau a le Atua, tatou te ulufale atu i se faagasologa o le tuputupu ae pea lava pea ma le faaleleiga atili. Sa aoao mai Elder David A. Bednar:

“O le faigamalaga o le olaga nei o le sau mai i le leaga i le lelei i le lelei sili atu ma ia suia ai o tatou natura moni. Ua tumu le Tusi a Mamona i faataitaiga o soo ma perofeta o e na silafia, malamalama, ma sa suia e le mana gafatia o le Togiola i le faia o lena faigamalaga. Ao tatou malamalama lelei i lenei mana paia, o le a faapea ona matuai faateleina ma faatamaoaigaina o tatou manatu faale-talalelei. O manatu faapena o le a suia ai i tatou i ni auala tulaga ese.

“… Ao faasolo ina malamalama oe ma au ma faagalue le mana galue o le Togiola i o tatou olaga patino, o le a tatou tatalo ma saili mo le malosi e sui ai o tatou tulaga nai lo o le tatalo mo o tatou tulaga ia suia. O le a avea i tatou ma sui e galulue nai lo o ni mea faitino e taugalueaiina (tagai i le 2 Nifae 2:14)” (“O le Togiola ma le Faigamalaga i la le Tino,” Liahona, Ape. 2012, 15–16).

Suia ia Loto

A o tatou mauaina le mana o lo tatou Faaola o Iesu Keriso e faamalolosia ai ma faamaloloina i tatou, e mafai ona Ia suia o tatou loto.

Na faasoa mai e Elder Jeffrey R. Holland le tala lenei:

“Ou te talanoa atu e uiga i se alii talavou na ulu atu ma le agavaa i le misiona, ae ona o ana lava filifiliga sa toe vave faafoi ai i le fale ona o le tosina atu i le itupa e tasi ma nisi o faafitauli na oo i ai i lena lava tulaga. Sa agavaa pea o ia, ae sa matua lamatiaina lona faatuatua, sa faateleina le mamafa o ana avega faalelagona, ma sa atili matuitui ai le tiga faaleagaga. Sa fesuisuiai ona lagona i le tiga, le mautonu, ita, ma le faaesea.

“Sa faaalu e lona peresitene o le misiona, peresitene o le siteki, ma lona epikopo le tele o itula e sailiili ai ma fetagisi ma faamanuia ia te ia a o latou fesoasoani atu ia te ia, ae o le tele o ona manua sa patino tele ia te ia sa le mafai ai ona ia faaali atu uma ia te i latou. O le tamā pele i lenei tala sa ia sasaa atu atoa lona loto e fesoasoani i lenei atalii, ae ona o le pisi tele o lana galuega sa tele ai ina feagai na o lenei tamaitiiti ma lona tina ma faigata o luitau faaleagaga. O aso ma po, sosoo ma vaiaso, ona sosoo lea ma masina ia na sosoo ma tausaga, sa la sailia faatasi pea le faamalologa. E ala i taimi o le lototiga (e tele lava o ia ae o nisi taimi o lona tina) ma le fefe lē muta (e tele lava o lona tina ae o nisi taimi o ia), sa ia tauave—ia lea foi ua toe ta’ua le upu matagofie ma le mamafa—ma tuu atu i lana tama lana molimau e uiga i le mana o le Atua, o Lana Ekalesia aemaise lava o Lona alofa mo lenei tamaitiiti. I lea lava taimi e tasi, sa ia molimau atu foi e uiga i lona lava alofa le fetuutuunaia, le masuia, ma lē faaitiitia mo ia. Ina ia aumai faatasi na poutu matua taua lava e lua e uiga i lona lava olaga—o le talalelei a Iesu Keriso ma lona aiga—sa ia sasaa atu ai lona loto i tatalo faifai pea. Sa ia anapogi ma tagi, tagi ma anapogi, ona faalogo lea ma saga faalogo pea a o toe faamatala atu e lana tama ia te ia le mea na nutimomoia ai lona loto. O lea sa ia—toe—tauaveina ai foi o ia, ae o lenei la taimi ua le mo le iva masina. O lea taimi sa ia manatu ai o le faatiga ai e ala i tofotofoga ogaoga o lana tama o le a faavavau ai.

“Ae faatasi ai ma le alofa tunoa o le Atua, ma lona lava naunautaiga mausali, ma le fesoasoaniga a le anoanoai o taitai o le Ekalesia, uo, tagata o le aiga, ma faufautua faapolofesa, sa vaaia ai e lea tina lotofaatauanau lana tama ua toe amata ona foi mai i le aiga i le nuu folafolaina. Paga lea, tatou te iloa foi o se faamanuiaga e le oo mai i matua uma o e tiga ona o tulaga eseese uma o a latou fanau, ae sa i i le faamoemoe. Ma, e tatau ona ou faapea atu, o lagona faalefeusuaiga o lenei atalii sa lei suia i se vavega—ma e leai se tasi e manatu o le a suia vave. Ae sa faasolosolo malie, ona suia lona loto” (“Faauta i Lou Tina,” Liahona, Nov. 2015, 49).

Lolomi