Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 10: Ko e Ngāue ʻi he ʻOfa mo Faivelenga ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí


Vahe 10

Ko e Ngāue ʻi he ʻOfa mo Faivelenga ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻOku lava fēfē ʻe he ngāue ʻofa mo faivelenga ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ke tāpuekina e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí?

Talateu

Naʻe fai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻa e talanoa ko ʻeni ʻo kau ki he Temipale Sōlekí. “Ko e taimi ko ē naʻe palani ai ʻa e Temipale Sōlekí, naʻe kole ange ai kia Tulūmeni O. ʻEniseli, ʻa ia ko e tangata langá ia, ke ne hiki ha fakamatala. … ke maʻu mei ai ʻe he kakai ʻo e Siasí ha faʻahinga fakakaukau ki he fōtunga ʻo e temipalé ʻi he taimi ʻe ʻosi ai hono langá. … Naʻá ne fakamatala ki ha ngaahi meʻa kehekehe ʻo kau ai ʻene fakamatala ki he meʻa te ke lava ke ʻilo ʻi he tafaʻaki fakahihifó ʻo e temipalé. … ʻI lalo he taua ʻi loto mālie ʻi he tafaʻaki fakahihifó, ofi pē ki he tāpanekalé, te ke ʻilo ai ʻa e meʻa ʻoku ui ʻi he tuʻu ʻa e ngaahi pupunga fetuʻú ko e Tipá (Dipper). Te mou fakatokangaʻi ʻoku hanga hake ʻa e ngaahi tapa ʻo e pupunga fetuʻú ni ki ha foʻi fetuʻu ngingila ʻoku faʻa ui pē ko e Fetuʻu Noaté. Ko e taimi ko ē naʻe fakamatala ai ʻe Tulūmeni O. ʻEniseli ʻa e meʻa ʻe ʻilo ʻi he feituʻu ko iá, naʻá ne pehē, ʻNaʻe ʻai ʻeni ke ne fakahā ko kinautolu ko ia ʻoku heé, te nau lava pē ke ʻilo ʻa honau halá ʻo fakafou ʻeni ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.ʻ”

Naʻe toki fakamamafaʻi leva ʻeni ʻe Palesiteni Lī ʻo pehē, “Ko e lakanga fakataulaʻeikí pē ʻe taha te tau toe lava ai ʻe kitautolu ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ke ʻilo ʻa e hala ke tau foki atu ai ki ʻapí.”1

Ngaahi Akonaki ʻa Hāloti B. Lií

Ko e hā ʻa e lakanga fakataulaʻeikí?

ʻOku ʻi ai ʻa e ongo foʻi fakakaukau ʻe ua kuo ʻomi ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ko hono fakaʻuhingaʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e tahá ʻoku pehē ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia kuo foaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ki he tangatá ke fakamafaiʻi ia ke ne ngāue ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní. Ko e fakakaukau leva ʻe tahá ʻoku fakamatalaʻi ʻaki ia ha toe foʻi fakakaukau ʻuhinga mālie ʻe taha ʻa ia ʻoku pehē ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mālohi ia ʻoku ngāue ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻi he tangatá.2

ʻOku ʻi heni ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá pea kuo foaki hokohoko mai ia talu mei hono toe fakafoki mai ʻo e Siasí ʻo fakafou mai ʻi he kau talafekau ne fekauʻi mai ke nau toe fakafoki mai ʻa e mafai ko iá koeʻuhí ke lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí ki he kakai anga-tonu kotoa pē ʻi he māmaní. ʻOku maʻu ʻe he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻa e ngaahi kī ki he fakamoʻuí.3

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Pita mo e kau ʻaposetolo kehé ʻo kau ki ha mālohi ʻa ia ʻoku lahi ange ia ʻi he mālohi ʻo e tangatá pea naʻá ne ui ia ko e “ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí,” pea naʻá ne pehē, ʻi he mālohi ko ʻení, “Ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmaní, ʻe nonoʻo ia ʻi he langí.” (Mātiu 16:19.) Ko e mālohi mo e mafai ko iá, ʻa ia ʻoku fakahoko ʻaki ʻa e ngaahi ouau toputapú, ʻoku ʻiloa ia ko e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻoku ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí maʻu pē ia ʻi he kuonga fakakōsipeli kotoa pē ʻi he funga ʻo māmaní.4

[Ko e lakanga fakataulaʻeikí] ko e mafai ia ke ngāue ʻi he ngaahi ouaú ʻo fakatatau ki he founga kuo ʻosi fakahā mai [ʻe he ʻEikí]. Ko e mālohi ko ʻení. … ko e totonu ia kuo foaki ʻe he ʻEikí ki he tangatá ke ne ngāue ʻi Hono huafá ki hono fakamoʻui ʻa e ngaahi laumālie ʻo e tangatá. ….

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo [e] lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé ko e ngāue ʻi he ngaahi ouaú, ke foaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ʻilo ki he ʻOtuá ʻa ia naʻe pehē ʻe he ʻEikí naʻe ʻaonga ke nau maʻú, pea toe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻi heʻene lea fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe ʻaonga ke hoko ki hono “ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ki he tangata haohaoá.” [ʻEfesō 4:13.] Pea ʻoku ʻi ai foki mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki siʻi angé ke ngāue ʻi he ngaahi ouau kehé, ʻo hangē ko e kau talavou ko ʻeni ʻoku fuʻu fakaʻofoʻofa ʻa ʻenau tāpuakiʻi mo tufa ʻa e sākalamēnití ʻi he efiafi ní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ko e lakanga fakataulaʻeiki ia “ʻoku kau ai ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ai ʻa e angahalá,” [T&F 13:1] pea mo e fono ʻo e ngaahi fekau fakatuʻasinó. ʻI heʻene peheé. … ʻoku fie maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki he taumuʻa ko ia ko hono foaki ʻo e mālohí kia kinautolu kuo ui ke nau ngāue ʻi he ngaahi ouau ʻoku ʻaonga ke maʻu ai ʻa e fakamoʻui kuo ʻosi palani ʻe he ʻEikí ki Heʻene taumuʻa ʻAʻaná.5

ʻOku pule ʻa e ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo ʻene Kau Māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻi hono lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻokú ne tuku mai ki he tangatá.6

Ko e hā e founga totonu ki hono ngāue ʻaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

Naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ʻi ha fakahā maʻongoʻonga ʻoku tau ui ko e vahe 121 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia naʻe foaki mai ʻeni ʻi hono ueʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí. Naʻa ne pehē ʻoku toki lava pē ke mapuleʻi pe ngāue ʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi founga ʻo e māʻoniʻoní, pea kapau te tau ngāue ʻaki taʻe totonu ʻa hotau lakanga fakataulaʻeikí “ke ʻufiʻufi ʻetau ngaahi angahalá, pe fakafiemālieʻi ʻetau fie lahí, pe ko ʻetau kakapa taʻe ʻaongá pe ngāue ʻaki ha fakakouna pe puleʻi pe fakamālohiʻi. … ʻoku mamahi mo e Laumālie ʻo e ʻEikí.” (Vakai ki he T&F 121:37.). …

Ko e tautea ki heʻetau ngāue ʻaki ʻa hotau lakanga fakataulaʻeikí ʻi he taʻe māʻoniʻoní ko e mahuʻi atu ʻa e ngaahi langí pea ʻoku mamahi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Ko e taimi kuo mole ai meiate kitautolu ʻa e Laumālié, ʻoku toʻo atu leva meiate kitautolu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻoku tuku leva kitautolu ke tau “ʻaka ki he ngaahi meʻa māsilá” ʻi he taimi ʻoku tau taʻe fiemālie ai ki he ngaahi naʻinaʻi mo e ngaahi fakahinohino ʻa hotau kau takí. ʻOku kamata leva ke tau hanga ʻo fakatangaʻi ʻa e kāingalotú, ʻa ia ko ʻetau fakaangaʻi ia kinautolu, pea iku ai mo ʻetau fakafili ki he ʻOtuá, pea kapau ʻoku ʻikai ke tau fakatomala pea tafoki mei he hala kovi ko iá, ʻoku maʻu leva kitautolu ʻe he ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí. [Vakai ki he T&:F 121:37–38].

ʻOku toe fakamatalaʻi fakalelei ʻaupito foki ʻi he fakahā ko ʻení ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Ko e tahá ko ʻene tokangaʻi ʻa e Siasí ʻi he feifeingaʻi mo e faʻa kātaki fuoloa, ʻi he anga-vaivai mo e anga-malū, mo e ʻofa taʻe mālualoi. Kapau ʻoku fie maʻu ke fakatonutonu mo valokiʻi ha taha ʻi ha lea māsila, kuo pau ke ne fai ia ʻo ka ueʻi ke ne fai pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, pea hili iá ke ne toki fakahā ange ʻa e ʻofa lahi kiate ia, telia naʻa lau ia ʻe he tokotaha kuó ne valokiʻí ko hono fili. [Vakai ki he T&F 121:41–43.] ʻI hotau ngaahi uiuiʻi kotoa pē ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, kuo pau ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate kitautolu ko e ngāue ia ʻa e siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié, pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku tau tokangaʻí, ko e fānau kinautolu ʻa ʻetau Tamaí, pea te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi feinga ke fakamoʻui ʻa e tokotaha kotoa peé.

ʻOku ʻi ai ha sīpinga lelei ʻo e founga ʻoku finangalo ʻa hotau ʻEikí ke tau fai kia kinautolu ʻoku nau fie maʻu ʻa ʻetau tokoní. Hangē ko ia kuo hiki ʻi he tohi ʻo e Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló, ko e taimi ko ē naʻe haʻu ai ʻa Pita mo Sione ki ha tangata naʻe teʻeki ai pe ke ne lava ia ʻo ʻalu talu mei hono fanauʻi pea naʻá ne nofo ʻi he ngaahi matapā ʻo e falelotu lahí ʻo kole paʻanga ai, pea ʻoku mou manatuʻi pē naʻe ʻikai ke ʻoange ʻe Pita ko e ʻaposetoló ha paʻanga ka naʻa ne pehē ange, “Ko e silivá mo e koulá ʻoku ʻikai te u maʻu; ka ko ia ʻoku ou maʻú te u foaki kiate koe: ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻo Nāsaletí, tuʻu hake ʻo ʻalu.” (Ngāue 3:6.)

Pea naʻe toki hoko ai ha fakamatala mahuʻinga ʻoku hā ʻi he lekooti ʻo e meʻa ko ia naʻe hokó. Naʻe puke ia ʻe Pita ʻi hono nima toʻomataʻú ʻo fokotuʻu hake ia. [Vakai ki he Ngāue 3:7.] Manatuʻi naʻe ʻikai feʻunga pē kia Pita ʻa ʻene fekau ia ke ne ʻalú; ka naʻá ne toki puke ia ʻi hono nimá ʻo fokotuʻu hake ia.

Pea kuo pau ke tau fai pehē foki mo kitautolu ʻi heʻetau ngaahi fengāueʻaki mo hotau kāingalotu ʻoku nau lotolotouá, ʻo ʻikai ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki pē ʻoku fakaanga, tafulu pea mo fakahalaiaʻi. Kuo pau ke tau hangē ko e ʻaposetolo ko Pitá, ʻo tau puke mai honau nimá, fakalotolahiʻi kinautolu, pea ngaohi kinautolu ke nau ongoʻi malu pea nau fakaʻapaʻapaʻi pē ʻa kinautolu kae ʻoua leva kuo nau lavaʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá pea nau lava ʻo tuʻu pē ʻiate kinautolu.

Ko e founga ia ʻe lava ke ʻomi ʻaki ʻe he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻa e fakamoʻuí mo hono fakafeohiʻi mai ʻo kinautolu ʻoku vaivaí koeʻuhí ke nau hoko ʻo mālohi.7

ʻE fua ʻaki ha konga ʻo ʻetau lava meʻá. …. ʻa ʻetau malava ko ia ke ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku tau fekumi ke tataki mo tokoniʻí. Ko e taimi pē ʻoku tau ʻofa moʻoni ai ʻi he niʻihi kehé te ne lava pē ʻe ia ke toʻo atu ʻa e ngaahi taumuʻa kovi ʻoku faʻa hoko ʻi he anga ʻo e ngaahi fetuʻutaki ʻa e tangatá. Ko e taimi pē ʻoku tau ʻofa moʻoni ai ʻi he niʻihi kehé te tau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe tokoni ki heʻenau moʻuí ki he taʻengatá kae ʻikai ko e fai pē koeʻuhí ke tau ongoʻi ʻoku tau mahuʻinga.8

ʻOku lava fēfē ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí “ke fai ʻa e ngāue ʻa [ʻenau] Tamaí”?

ʻI he kei siʻi ʻa Sīsū ko hono taʻu hongofulu mā uá ia, hili hono ʻilo ia ʻe Siosefa mo Mele ʻi he falelotu lahí, naʻá ne fai ange ha fehuʻi mahuʻinga ko e tali ki heʻena fehuʻí: “ʻIkai te mo ʻilo ʻoku ʻaʻaku ke fai ʻa e ngāue ʻa ʻeku Tamaí?” (Luke 2:49). Ko e hā ʻene ʻuhinga ki he ngāue ʻa ʻEne Tamaí?

Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā ʻe taha ʻa hono ʻuhinga ʻo e fehuʻi ʻa e tamasiʻí ni. Naʻá ne fakamamafaʻi ange ki he kau mātuʻa ʻo e Siasí naʻa nau fakataha mai ki Ketilani, ʻOhaioó, ʻa honau ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi heʻenau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki toputapú. Naʻá ne folofola ʻo pehē, “Ko ia, koeʻuhi ko e ongo fakafofonga ʻa kimoua, ko ia ʻokú mo fai ʻa e fekau ʻa e ʻEikí; pea ʻilonga ha meʻa te mou fai ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí ko e meʻa ia ʻa e ʻEikí.” (T&F 64:29).

Ko e taimi ko ē ʻoku maʻu ai ʻe ha taha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku hoko ia ko e fakafofonga ʻo e ʻEikí. ʻOku totonu ke ne fakakaukau ki hono uiuiʻí ko haʻane fai pē ia e fekau ʻa e ʻEikí. Ko hono ʻuhinga ia ʻo e pehē ke fakamāʻoniʻoniʻi e lakanga fakataulaʻeikí. Fakakaukau angé ki hano fehuʻi atu kiate koe ʻe he ʻEikí, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tamasiʻi siʻí ni kia Siosefa mo Melé, ʻIkai te mo ʻilo ʻoku ʻaʻaku ke fai ʻa e ngāue ʻa ʻeku Tamaí? Ko e meʻa kotoa pē ʻokú ke fai ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí, ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí.9

Ko e taimi ko ē ʻoku tau ngāue ai kau maʻu lakanga fakataula-ʻeiki ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ʻoku tau fai ia ʻi Hono huafá pē ko e faka-fofongaʻi ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mālohi ia ʻoku ngāue mai ʻaki ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ki he tangatá. …

… ʻOku ou manavasiʻi naʻa ʻoku ʻikai ke mahino ʻeni ia ki he niʻihi ʻo ʻetau kaumātuʻá, ʻa ia ko e taimi ko ia ʻoku nau ngāue ai ko e kaumātuʻa ʻo e Siasí. … pe ko ha kau taulaʻeiki lahi, ʻoku hangē ia ko e taimi ko ē ʻoku nau fakahoko ai ʻa e ouaú, ʻoku ngāue ʻa e ʻEikí ʻiate kinautolu ki he ʻulu ʻo kinautolu ʻoku nau ngāue ki aí. ʻOku ou faʻa fakakaukau ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai ke tau fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻa hotau lakanga fakataulaʻeikí ko e ʻikai ko ia ke mahino kia kitautolu ʻa e meʻa ko iá ʻi heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí. ʻOkú ne ngāue ʻo fakafou mai ʻiate kitautolu ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, pea ʻoku ou fakaʻamu ange ʻe au naʻe lava ke tau maʻu kotoa ʻa e faʻahinga ongo ko iá, pea tau hanga ai ʻo akoʻi ʻa ʻetau toʻu tupú ʻa hono ʻuhinga ʻo hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ke nau hanga ʻo fakamāʻoniʻoniʻi ia.10

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa hono hilifaki ʻo e ngaahi nimá ki ho ʻulú? Tuku ke u ʻave kimoutolu ki he vahe tolungofulu mā ono ʻo e Tokāteline Mo e Ngaahi Fuakavá peá u lau atu ai ha veesi mahalo ne mou lau fakavaveʻi pē ʻo ʻikai ke mou fakatokangaʻi ʻa hono mahuʻingá. Ko ha fakahā ʻeni naʻe fai kia ʻEtuate Pātilisi, ko e ʻuluaki Pīsope Pulé. Ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí: “Pea te u hilifaki hoku nimá kiate koe [ʻEtuate Pātilisi] ʻi he nima ʻo ʻeku tamaioʻeiki ko Sitenei Likitoní, pea te ke maʻu hoku Laumālié, ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e Fakafiemālié, ʻa ia te ne akoʻi koe ʻi he ngaahi meʻa fakamelino ʻ o e puleʻangá” (T&F 36:2).

ʻOku mou sio ki he meʻa ʻokú Ne folofola ʻakí—ko e taimi kotoa pē ʻoku mou fai ai ha ngāue ʻi he mafai ʻo ho lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku hangē pē ia ko hano hilifaki ʻe he ʻEikí ʻa Hono nimá ʻi he tokotaha ko iá ʻi ho nima ʻoʻoú ka ke lava ʻo foaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻuí, ʻo e moʻui leleí, pe ko e hā pē. Pea ko e taimi pē ʻoku tau ngāue ʻaki ai hotau lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku tau fai ia ʻo hangē pē ʻoku ʻi ai ʻa e ʻEikí mo kitautolu, pea ngāue ʻo fakafou mai ʻiate kitautolu, ʻo ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakahoko ʻa e ouau ko iá.11

Pea kia kimoutolu ʻa e kāingalotu tangata ʻo e Siasí: ʻOku ʻi ai hoʻomou totonu ke mou maʻu ʻa e meʻa ko ia ʻoku ui ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. … Kuo ʻi ai ha niʻihi kuo hilifaki nima ki honau ʻulú ke nau maʻu ʻa e mālohi pea mo e mafai ko ʻení, kae ʻikai pē ke nau maʻu ia. Pea ko e hā ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ai iá? Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ha meʻa ʻe ua kia kitautolu: koeʻuhí he ʻoku mālohi pehē fau hono tuku ʻo honau lotó ʻi he ngaahi meʻa ʻ o e māmaní, pea ko hono uá, ʻoku nau holi lahi ki he fakaʻapaʻapa ʻa e kakaí (vakai ki he T&F 121:35). Te mou lava nai ʻo fakakaukau atu ki mui kia kinautolu naʻa mou feohí pea mou vakai angé pe ko e hā hono ʻuhinga naʻe vaivai ai hanau niʻihi ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié, te mou ʻilo ʻa e talí ʻi he taha pē ʻo e ongo meʻa ko ʻení. Kapa naʻe ʻikai ko e mālohi e tuku ʻa honau lotó ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní—ko e paʻangá nai? ko honau tuʻunga fakasōsialé? ko e tupu nai mei he ngaahi meʻa fakaako ʻo e māmaní?—pe naʻe pehē fau hono lahi ʻenau holi ki he ngaahi fakaʻapaʻapa ʻa e tangatá ʻo ʻikai ai ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa ʻi he Siasí. ʻIo, kapau ko e kau taki ʻa kimoutolu ʻi he Siasí pea mou maʻu ʻa e ngaahi. … monūʻia ko ʻení, kuo pau pē ke mou totongi ki ai.12

Kāinga, ʻoku tuku atu ki homou nimá ha falala ʻoku toputapu ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hoʻomou maʻu ʻa e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ka ke teuteuʻi foki kimoutolu ke mou hoko ko e ngaahi ipu ʻoku maʻa mo haohaoa koeʻuhí ke lava ʻo fakafou atu ʻiate kimoutolu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtua Māfimafí ʻi hoʻomou ngāue ko ia ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOua ʻaupito naʻa mou ʻave ʻa homou lakanga fakataulaʻeikí ki ha ngaahi feituʻu te mou mā ke vakai atu ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ʻoku mou ʻi ai.13

Kuo pau ke tau lea ʻo pehē, “Koeʻuhi ʻoku ou maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtua moʻuí, ko e fakafofonga au ʻo ʻetau Tamai Hēvaní pea ʻoku ou maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ko ia ʻokú Ne lava ke ngāue ai ʻo fakafou mai ʻiate aú; he ʻikai ke u lava ʻo tuku hifo au ki lalo ke u fai ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ia naʻá ku mei fai kapau naʻe ʻikai ke u maʻu ia koeʻuhí ko ʻeku feohi mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. …

Kāinga, ʻoku mau fakafalala atu kia kimoutolu ke mou fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. … Tuku muʻa ke tau sio fakamamaʻu pē ki he mahuʻinga taʻengata ʻo e ngaahi meʻá, mo e mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá, pea tau takitaha pehē hifo pē kia kita, “ʻi hono tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá, ʻe kamata mei he taimí ni ʻa e ʻikai ke u toe kau ʻi ha faʻahinga meʻa ʻoku fai tuku kehe pē kapau ʻoku tokoniʻi au ʻ e he meʻa ko iá ke u toe ngaʻunu ofi ange ai ki he taumuʻa ʻo e moʻui taʻengatá, ke iku pē ki haʻaku toe foki atu ki he ʻafioʻanga ʻo ʻeku Tamai Hēvaní.”14

Siʻi ngaahi tokoua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko e taimi ʻoku ui ai ʻa kimoutolu ki ha fatongia, ko kimoutolu ʻa e ngaahi tamai ʻi ʻapí, ʻoku ʻi ai hoʻomou totonu ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻoku ʻi ai hoʻomou totonu ke maʻu ʻa e ngaahi fakahā ʻo e Laumālié ke tataki mo fakahinohino ʻa kimoutolu ʻo kapau ʻoku mou moʻui taau ke lava ʻe he ʻEikí ʻo fakaava hake kia kimoutolu ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea ne fakahinohinoʻi kimoutolu ʻi he ngaahi fatongia pau ko ia kuo uiuiʻi kimoutolu ki aí. Kāinga, kuo pau ke ke moʻui taau mo e fatongia ko iá ka mou lava ke maʻu ia. Kuo pau ke mou taau mo feʻunga mo ia.15

Manatu ki he ngaahi talaʻofa fakaʻofoʻofa ko ia ʻa e ʻEikí kia kimoutolu ʻo kapau te mou fonu ʻi he manavaʻofa ki he kakai kotoa pē pea “tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko e akonaki ʻo e lakanga taulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí.

“ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē, pea ko ho tokotokó, ko e tokotoko taʻefaʻaliliu ʻo e māʻoniʻoni mo e moʻoni; pea ko hoʻo pulé ʻe hoko ia ko e pule taʻengata, pea ʻe tafe mai ia kiate koe taʻe ʻi ai ha fakamālohiʻi ʻo taʻengata pea taʻengata.” (T&F 121:45–46.)

Ko e ngaahi lea fakalaumālie ia mei he ʻEikí, pea ʻoku ou toe ʻoatu ia ko e fakamanatu kia kimoutolu takitaha ʻa homou ngaahi fatongia ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki, pea mo e ngaahi tāpuaki ko ia ʻe ʻamoutolu ʻo kapau te mou fua totonu ʻa homou ngaahi uiuiʻi ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua Fungani Māʻolungá.16

Ko e hā ha founga ʻoku tāpuekina kotoa ai e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he taimi ʻoku ngāue ai ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he anga-māʻoniʻoní?

Ko hono moʻoní ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ko e kau tangata leʻo kinautolu ʻi he ngaahi taua ʻo Saioné. Ko kimoutolu ia kuo fokotuʻutuʻu ke mou tokangaʻi ha faʻahinga kolo pē ʻo e Siasí pea ke mou ʻāʻā ki he ngaahi faingataʻa ʻokú ne kāpui ʻa e māmaní, ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku lava ke tau mamata ki ai mo ia ʻoku ʻikaí, fakatouʻosi. Ko kimoutolu ia ʻa e niʻihi ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻoku mou hoko ko e kau tauhi ʻo e takangá, ʻa e takanga ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku lahi ʻa homou ngaahi fatongiá. Kuo pau ke mou fakafeohi ki he kāingalotu foʻoú ʻi heʻenau kau mai ki he Siasí; fekumi kia kinautolu ʻoku fekumi fakamātoato ki he moʻoní pea fakafeʻiloaki kinautolu ki he kau faifekaú; ke tokangaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau tamai maté mo e kau uitoú. Pea hangē ko e lea ʻa e ʻaposetolo ko Sēmisí, “lotu māʻoniʻoni mo taʻe hano melé” ia (Sēmisi 1:27) mo mou fakaʻehiʻehi ai mei māmani mo taʻe hamou mele. ʻOku fie maʻu ke mou sio ʻoku ʻikai ke hulu ʻa e fai angahalá pea ke mou sio ʻoku fakaʻaiʻai ʻa e kāingalotu kotoa pē ke nau ngāue mālohi he Siasí. ʻOku fie maʻu ke mou akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonú koeʻuhí ke ʻilo ʻe he kāingalotú, kau takí, pea mo e kau faiakó ʻa e founga ke nau puleʻi pē ʻe kinautolu ʻa kinautolu. ….

ʻOku ʻoatu kia kimoutolu kau maʻu mafai pulé ke mou fatongia ʻaki ʻa e kāingalotu, pe ko e ngaahi kolo, ngaahi vahefonua, ngaahi uooti, pe ngaahi siteiki ʻoku mou tokangaʻí. ʻOku totonu ke mou hangē pē ha ngaahi tamaí, ʻo mou toutou akoʻi fakalelei ʻa e ngaahi tamaí ʻi honau fatongia ko hono tokangaʻi mo akoʻi ʻa honau ngaahi fāmili pē ʻonautolú pea ke nau ngāue ʻi he taimi ʻoku ui ai ʻakinautolu ki he ngaahi fatongia kehekehe ʻi he Siasí, ke nau hoko ko ha niʻihi ke taukapoʻi ʻa e tuí.17

Ko e mālohi totonu ʻo e siasí ni ʻoku ʻi he mālohi mo e mafai ia ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni kuo foaki mai kia kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní he ʻaho ko ʻení. Kapau te tau ngāue ʻaki totonu ʻa e mālohi ko iá pea tau fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hotau ngaahi uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, te tau sio leva ʻoku laka ai pē ki muʻa ʻa e ngāue fakafaifekaú, ʻoku totongi ʻa e vahehongofulú, ʻe tuʻumālie e palani uelofeá, ʻe malu ʻa hotau ngaahi ʻapí, pea ʻe maluʻi lelei foki ʻa e ʻulungāanga maʻá ʻi he kau talavou ʻo ʻIsilelí.18

ʻI he ngaahi taʻu kuo hili angé, naʻá ku ʻalu ai ki ha konifelenisi fakasiteiki ʻi he feituʻu naʻe tuʻu ai ʻa e Temipale Menitaí ʻi he tafaʻaki fakatonga ʻo ʻIutaá. Ko ha pō kaupōʻuli, hakohako mo sinou ʻeni. ʻI he ʻosi ʻemau ngaahi fakatahaʻangá pea mau mavahe atu ki he ʻapi ʻo e palesiteni siteikí, naʻa mau heka ki he kaá ʻo hanga hake ki he tuʻu hifo ʻa e temipalé mei he kiʻi funga moʻunga. ʻI heʻemau tangutu ʻo fakaʻofoʻofaʻia ʻi he ulo mai ʻa e maama ʻo e temipalé ʻi he fuʻu pō sinou mo kaupōʻuli ko ʻení, naʻe tala mai ʻe he palesiteni siteikí ha meʻa kiate au ʻa ia naʻe fuʻu ʻuhinga mālie ʻaupito. Naʻa ne pehē mai, “Neongo ʻa e maama ko ʻena ʻa e temipalé, ka ʻoku ʻikai ha taimi ia ʻe toe fakaʻofoʻofa lahi ange ai ka ko ha taimi ʻoku tō ai ha matangi pe ko ha taimi ʻoku matolu ai e kakapú.” Te u tala atu ʻeni ke mahino ʻa hono mahuʻinga ʻo e lea ko iá, ʻoku ʻikai ha taimi ʻe toe mahuʻinga lahi ange ai kia kimoutolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ka ko ha taimi ʻoku tō mai ai ha matangi pe ko e taimi ʻokú ke tofanga ai ʻi ha faingataʻa lahi. ʻOku ʻikai ha taimi ʻe toe fakaʻofoʻofa ange ai ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ko ia ʻoku mou maʻú ka ko e taimi ʻoku hoko ai ha faingataʻa ʻi homou ʻapí, ha puke lahi, pe ko ha fili mahuʻinga ke fai, pe ko e taimi ʻoku hoko ai ha tāfea lahi, pe ha vela, pe ha faʻahinga honge. ʻOku ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ko e mālohi ia ʻo e ʻOtua Māfimafí, ʻa e mālohi ke fakahoko ha ngaahi mana ʻo kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí, ka kuo pau ke tau taau mo feʻunga kae toki lava ke tau ngāue ʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ko ia. Kapau ʻe ʻikai ke mahino ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻe ʻikai ke lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ia ʻo hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki mahuʻinga ko iá.19

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ke tau “toe ʻilo ʻa e hala ke foki ai ki ʻapi” ki heʻetau Tamai Hēvaní?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻoku totonu ke ngāue ʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié pea ki hono tokoniʻi ʻo kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻú? ʻI he fakamatala ʻoku hā ʻi he tohi Ngāue 3:1–9, naʻe tā fēfē ʻe Pita mo Sione ʻa e sīpinga ki hono ngāue ʻaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māʻoniʻoní?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku lava ke tau ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41–44 ʻo kau ki he founga ʻoku totonu ke ngāue ʻaki ai ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e lakanga fakataulaʻeikí?

  • Ko e hā hono ʻuhinga kuo pau ai ke anga māʻoniʻoni ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻo kapau ʻoku nau fie maʻu ke nau ngāue faivelenga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí? Fakatatau ki he lea ʻa Palesiteni Lií, ko e hā ʻa e tautea ki he ʻikai ko ia ke ngāue ʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māʻoniʻoní?

  • ʻI hoʻo hoko ko ia ko e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻe tokoniʻi fēfē koe ʻe hoʻo ʻiloʻi ko ia ʻokú ke fai e ngāue ʻa e ʻEikí ke ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa ho ngaahi uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí?

  • ʻOku lava fēfē ke tokoni ʻa e kau fefiné ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke nau fakamāʻoniʻoniʻi ʻa honau ngaahi uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga makehe kuo tāpuekina ai ʻa hoʻo moʻuí ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Be Loyal to the Royal within You, Brigham Young University Speeches of the Year (20 ʻOkatopa 1957), 1–2.

  2. Stand Ye in Holy Places (1974), 251–52.

  3. ʻI he Conference Report, Konifelenisi Faka-ʻĒlia ʻa Miuniki Siamane ʻi he 1973, 8.

  4. Decisions for Successful Living (1973), 123.

  5. Lea naʻe fai ki he Mutualé, 1948, ʻĀkaivi ʻa e Potungāue ki he Ngaahi Meʻa Fakahisitōliá, Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 2.

  6. ʻI he Conference Report, Oct. 1972, 64; pe Ensign, Sānuali 1973, 63.

  7. Stand Ye in Holy Places, 253–55.

  8. The Teachings of Harold B. Lee, ʻātitaʻi ʻe Clyde J. Williams (1996), 481.

  9. Stand Ye in Holy Places, 255.

  10. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1973, 129; pe Ensign, Siulai 1973, 98.

  11. The Teachings of Harold B. Lee, 487–88.

  12. The Teachings of Harold B. Lee, 487.

  13. The Teachings of Harold B. Lee, 501.

  14. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1973, 115, 120; pe Ensign, Sānuali 1974, 97, 100–101.

  15. The Teachings of Harold B. Lee, 488.

  16. Stand Ye in Holy Places, 256–57.

  17. ʻI he Conference Report, Konifelenisi Faka-ʻĒlia ʻa Miuniki Siamane ʻi he 1973, 68.

  18. The Teachings of Harold B. Lee, 486–87.

  19. The Teachings of Harold B. Lee, 488.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ha faleʻi ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, “Teuteuʻi foki kimoutolu ke mou hoko ko e ngaahi ipu ʻoku maʻa mo haohaoa ke lava ʻo fakafou atu ʻiate kimoutolu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtua Māfimafí ʻi hoʻomou ngāue ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”

ʻOku totonu ke “fakakaukau [ʻa e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki takitaha] ki hono uiuiʻí ko haʻane fai pē ia ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. Ko hono ʻuhinga ia ʻo e pehē ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.”

Paaki