Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 23: Ko e Toetuʻú, ko ha Taula ki he Laumālié


Vahe 23

Ko e Toetuʻú, ko ha Taula ki he Laumālié

Ko e hā ha founga ʻoku hanga ai ʻe he fakamoʻoni ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí pea mo haʻatau toetuʻu ha ʻahó ʻo fakamālohia kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻia he māmaní?

Talateú

ʻOku maʻu ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ha fakamoʻoni taʻe toe veiveiua ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe toe fakamālohia ia hili pē ha kiʻi taimi nounou mei hono ui ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ʻEpeleli ʻo e 1941. K o ʻene manatu ʻeni ki he meʻa naʻe hokó:“Naʻe haʻu kiate au ha taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē mai, ‘ ʻOku mau loto ke ke lea ʻi he lotú he efiafi Sāpaté. Ko e Sāpate Pekiá ia. ʻI hoʻo hoko ko e ʻAposetolo kuo ʻosi fakanofó, te ke hoko ko ha fakamoʻoni makehe ki he misiona mo e toetuʻu ʻa e ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.’ ʻOku ou pehē ko ha meʻa fakaʻohovale mo taulōfuʻu taha ia ʻi he meʻa kotoa kuo hokó ke u fakalaulauloto ki ai.

“Naʻá ku lokaʻi ha taha ʻo e ngaahi loki ʻo e ʻŌfisi ʻo e Siasí peá u tangutu ʻo toʻo hake ʻa e Tohi Tapú. Naʻá ku lau e ngaahi Kōsipeli ʻe faá, kae fakatautefito ki he ngaahi folofola ʻoku kau ki he pekia, tutuki, pea mo e toetuʻu ʻa e ʻEikí, pea lolotonga ʻeku laú, naʻe fakafokifā pē ʻeku ongoʻi naʻe ʻi ai ha faʻahinga meʻa faikehe naʻe hoko. Naʻe ʻikai ko ha foʻi talanoa pē naʻá ku laú, he naʻe hangē naʻe hoko moʻoni pē ʻa e ngaahi meʻa ia ne u lau pea naʻá ku ʻi ai tonu mo au. ʻI he efiafi Sāpaté, naʻá ku fakahoko ai ʻeku pōpoakí ʻi he loto fakatōkilalo ʻou pehē ange, ‘ Pea ʻoku ou fakamoʻoniʻi atu kia kimoutolu he taimí ni, ʻe au ko e taha ʻo e siʻi taha ʻi he kau ʻaposetolo ʻi he māmaní he ʻaho ní, ʻoku ou ʻiloʻi ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó ko Sīsuú ko e Fakamoʻui ia ʻo e māmaní pea naʻá ne moʻui, pekia peá ne toetuʻu maʻatautolu.

“Naʻá ku ʻiloʻi koeʻuhí ko ha faʻahinga fakamoʻoni makehe naʻá ku maʻu ʻi he uike kimuʻa aí. Naʻe toki fehuʻi mai ʻe ha taha ʻo pehē, ‘ ʻOkú ke ʻiloʻi fēfē? Kuó ke mamata ai?’ ʻOku lava pē ke u tala ko e e fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo hono fai ʻo e fakamoʻoni ki hotau ngaahi laumālié ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻi heʻete mamatá, ʻoku mālohi ange ia ʻi he mamatá pē.”1

Ngaahi Akonaki ʻa Hāloti B. Lií

ʻOku hoko fēfē ʻa e moʻoni ʻo e toetuʻú ko ha “talaʻofa fakafiefiá“?

“Pea ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, ʻi he kei hengihengí, naʻe haʻu ʻa e kau fefiné ki he fonualotó.…Naʻa nau vakai kuo tekaʻi ʻa e maká mei he fonualotó. Pea naʻa nau hū atu ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻa e sino ʻo e ʻEiki ko Sīsuú. Pea lolotonga ʻenau puputuʻu lahi aí, vakai, naʻe tuʻu mai kia kinautolu ha ongo tangata naʻe huhulu hona kofú! Pea ʻi heʻenau manavahē ʻo tulolo honau matá ki he kelekelé, naʻe pehē ange ʻe he ʻāngeló kia kinautolu, Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté? ʻOua naʻa mo manavahē ʻakimoua: he ʻoku ou ʻilo ʻokú mo kumi ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí, ʻa ia naʻe tutuki ki he ʻakaú.

“ʻOku ʻikai ke ʻi heni Ia, he kuo toetuʻu, ʻo hangē ko ʻEne leá. Mo omi ʻo mamata he potu naʻe tokoto ai ʻa e ʻEikí—ʻa e potu naʻa nau fakatokoto ia aí.

“Pea mo ō ke vave, ʻo tala ki heʻene kau ākongá mo Pita kuo toetuʻu Ia mei he maté; pea vakai, ʻoku ʻalu muʻomuʻa Ia ʻiate kimoutolu ki Kāleli: te mou mamata kiate Ia ʻi ai; Mou fakamanatu ki Heʻene lea kiate kimoutolu ʻi Heʻene kei ʻi Kālelí ʻo pehē: ʻE tuku ange ʻa e Foha ʻo e tangatá ki he nima ʻo e kau tangata angahalá, pea ʻe tutuki ia ki he ʻakaú, pea ʻe toetuʻu ia ʻi hono ʻaho tolú. Vakai, kuó u tala ia kiate kimoua.” [Vakai ki he Luke 24:1–7; Mātiu 28:5–7; Maʻake 16:5–7.]

ʻOku pehē hono tohi ʻe kinautolu naʻa nau hiki ʻa e ngaahi tohi ʻa Mātiu, Maʻake, mo Luké ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, ʻa e toetuʻu moʻoni e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku fakaofo hono fakatātaaʻi ʻo e mālohi maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi mālohi faka-ʻotua ʻoku maʻu ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he sinó. ʻI he taimi naʻe mate ai ʻa e tuongaʻane ʻo Māʻata ko Lāsalosí, naʻá Ne fakahā kiate ia: “Ko au ko e toetuʻú, mo e moʻuí: ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia.“ (Sione 11:25.)

Naʻe mahino mo ʻuhinga mālie ange ʻEne fakahā ʻa Hono mālohi faka-ʻotuá ki he kau Siu ne nau loto ke fakapoongi iá. “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻOku haʻu ʻa e ʻahó pea ko ʻeni ia, ʻe fanongo ai ʻa e maté ki he leʻo ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá: pea ko kinautolu ʻe fanongó te nau moʻui.

“He ʻoku hangē ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ʻa e moʻui ʻiate ia pē; pea ʻoku pehē pē ʻene tuku ki he ʻAló ke ne maʻu ʻa e moʻuí ʻiate ia pē;

“Pea .… fai ʻo e fakamāú foki, koeʻuhi ko e ʻAlo ia ʻo e [ʻOtuá].” [Sione 5:25–27.]

Hili ʻEne toetuʻú, naʻe hoko ʻi ha taimi vave ʻaupito ʻa hono fakamoʻoniʻi ʻo ha mālohi hono ua ke tuʻu hake ai mei he faʻitoká, ʻo ʻikai ko Ia pē, ka mo ha niʻihi kehe “neongo ʻoku nau mate, ka naʻa nau tui kiate Ia.” ʻOku hiki ʻe Mātiu ʻa e fakamatala hangatonu mo faingofua ko ʻení kau ki hono fakaofo ʻo e toetuʻu ʻa e kau māʻoniʻoní mei he mate fakamatelié, “Pea matoʻo ʻa e ngaahi tanuʻangá; pea tuʻu hake ʻa e sino ʻo e kau māʻoniʻoni ʻe niʻihi naʻe mohé, ʻO nau haʻu mei honau ngaahi tanuʻangá ʻi he hili ʻene toetuʻú, ʻo ʻalu ki he kolo tapú, ʻo fakahā ʻakinautolu ki he tokolahi.” [Mātiu 27:52–53.]

Pea naʻe ʻikai foki ko hono ngataʻanga ʻeni ʻo e ngaahi mālohi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí. Kuo tukuʻau mai ʻi he ngaahi kuongá, ʻi he kuonga kotoa pē, ʻa e talaʻofa fakafiefia ko ʻení: “He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi,“ (I Kolinitō 15:22), ”… ko kinautolu naʻe fai leleí, ki he toetuʻu ʻo e moʻuí; mo kinautolu naʻe fai koví, ki he toetuʻu ʻo e fakamalaʻiá.“ (Sione 5:29.) ʻOku vave pē e ngaʻunu atu ʻa e taimí ki hano fakakakato ʻo ʻEne misiona faka-ʻotuá.

Kapau naʻe mahino e ʻuhinga kakato ʻo e ngaahi meʻa fakaofo naʻe hoko he ʻaho ní, ʻa e taimi naʻe tomuʻa lea ki ai ʻa e kau palōfitá ʻo pehē: ʻOku teuteu ʻa e kau angahalá ke tāmateʻi ʻa e kau angahalá; pea ʻe “hoko mai ʻa e ilifia ki he tangata kotoa pē” (T&F 63:33), ʻe hanga ʻe he mahino ko ʻení ʻo tuli ha konga lahi ʻo e ngaahi ilifia mo e ngaahi tailiili ʻoku tofanga ai ʻa e tangatá mo e ngaahi puleʻangá. Ko e moʻoni kapau te tau “manavahē ki he ʻOtuá pea fakaʻapaʻapa ki he tuʻí“ [vakai ki he 1 Pita 2:17] te tau toki lava leva ke maʻu e talaʻofa nāunauʻia ʻa e ʻEikí: “Kapau te mou fakamaʻa ʻakimoutolu mei he ngaahi meheká mo e ngaahi ilifiá, te mou mamata kiate Au” [vakai ki he T&F 67:10].2

Ko e taumuʻa ʻo e moʻuí ke fakahoko ʻa e moʻui taʻematé mo e moʻui taʻengatá [vakai ki he Mōsese 1:39]. ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻui taʻematé ki he iku ʻo maʻu ha sino he ʻikai toe moʻulaloa ki he ngaahi mamahi ʻo e moʻui fakamatelié, pe ko ha toe mate fakamatelie, ʻikai toe ʻefihia ki he ngaahi fakakaukau halá, hili e hoko kotoa ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ki muʻá.3

ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻilo ki he toetuʻú ʻi he ngaahi taimi ʻoku hoko ai ha mamahi pe maté?

Kuo ʻi ai nai ha taimi kuo mou ongoʻi mamahi ai ʻi homou laumālié ko e tupu mei ha mamahi ʻoku taʻe ala fakafiemālieʻi?

Tuku muʻa ke u ʻave kimoutolu ki ha meʻa naʻe hoko ki ha taha ʻa ia ʻoku fakaʻasi mai ai e mole mei he tokotahá ni ʻa e meʻa kotoa naʻá ne maʻú pea te u ʻai ke ke ongoʻi e ivi mo e mālohi naʻá ne maʻu ʻi ha houa fakamamahi. Naʻe tangutu ʻi he lalo kolosí ha faʻē fakaʻofoʻofa ʻi hono taʻu nimangofulu tupú, kuo fakapūlou hono ʻulú mo hono umá ʻaki ha pulupulu. Pea ʻi he kolosi ʻi ʻolunga aí naʻe fakamamahiʻi ʻa ʻene tama tangatá, ʻa ia ko ʻene ʻuluaki fānaú. ʻOku siʻisiʻi e mahino ʻoku lava ke maʻu ʻe ha taha ki hono lahi ʻo e loto mamahi ʻa e faʻē ko Melé. Kuó ne aʻusia totonu ʻa hono ʻuhinga ʻo e lea fakakikite naʻe fai ʻe he tangataʻeiki ko Simioné ʻi he taimi naʻe tāpuakiʻi ai ʻene tamá ʻi heʻene kei valevalé, “Ko e fakaʻilonga ke lea kovi ki ai; ʻIo, ʻe tui pea ʻasi ʻa e heletaá ʻi ho laumālié foki.” [Vakai ki he Luke 2:34–35.]

Ko e hā ha meʻa naʻá ne tokoniʻi ia lolotonga e taimi ko ʻeni ʻo e faingataʻá? Naʻá ne ʻilo ki he moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e moʻui hili ʻa e moʻui fakamatelié. ʻIkai naʻá ne talanoa mo ha ʻāngelo, ko ha talafekau ʻa e ʻOtuá? ʻOku mahino naʻá ne ʻosi fanongo ʻi he lotu faka ʻosi ʻa ʻene tamá ʻa ia naʻe hiki ʻe Sioné: Naʻá Ne lotu ʻo pehē, “Pea ko ʻeni, ʻe Tamai, ke ke [fakaongoongoleleiʻi] au ʻi ho ʻaó, ʻaki ʻa e nāunau naʻá ku maʻu mo koé, ʻi he teʻeki ngaohi ʻa māmaní.” (Sione 17:5) Naʻe punou e ʻulu ʻo e faʻē anga māʻoniʻoni ko ʻení ʻo ne fanongo ki Heʻene lotu fakaʻosi mei he kolosí ʻa ia naʻe ongo mei Hono ngutú ʻi Heʻene mamahiʻiá: “ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá“ (Luke 23:46) ʻo ueʻi ia ke ne maʻu ha fiemālie mo ha fakamoʻoni ʻe taimi siʻi pē peá ne toe fakataha mo Ia pea mo e ʻOtua ko ʻene Tamai Faka-Hēvaní. ʻOku ʻikai mamaʻo ʻa Langi meiate ia, ʻa ia naʻá Ne fakatuʻamelie atu, ʻi Heʻene mamahiʻia lahí, ki ha ʻaho nāunauʻia ʻo e toetuʻú. 4

ʻOku ʻi ai nai ha fakapapau ʻe ʻi ai ha toe fakataha pea mo fakahoko ʻetau ngaahi fakaʻamú hili ʻa e moʻui ko ʻení? Ko e tangi ia ʻa ha faʻē ʻi hono mamahí ʻi heʻene fakatokoto atu ʻa ʻene kiʻi valevale kuo mālōloó. Ko e fehuʻi ia ʻoku faʻa fanafana ʻaki ʻe kinautolu ʻoku puké mo kinautolu kuo toulekeleká ʻi he vave e taimi ke ngata ai ʻenau moʻuí. Hono ʻikai maʻu ʻe he tokotaha ʻoku ʻi he tuʻunga ko ʻení ha mālohi mo ha fiemālie ʻo kapau ʻokú ne fanongo ki he talaʻofa nāunauʻia ʻa e ʻEikí ʻoku pehē:

“ʻE moʻui ʻa hoʻo kakai maté te nau toetuʻu fakataha mo hoku sino maté ni. Mou ʻā ʻo hiva, ʻakimoutolu ʻoku nofo ʻi he efú: he ʻoku tatau hoʻo hahaú mo e hahau ʻo e mohuku mata, pea ʻe puʻaki ʻe he kelekelé ʻene maté.” (ʻĪsaia 26:19.)

ʻOku maʻamaʻa ange ʻa e mafatukituki ʻo e maté, ʻoku fakaava hake ʻa e pūlou ʻo e fakapoʻulí pea ʻoku fakanonga ʻa e ngaahi mamahi ʻoku mahuhuhuhú ʻi he taimi ʻoku hiki hake ai kitautolu ʻe he tuí ʻo fakalaka ʻi he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi mamahi ʻo e moʻui fakamatelié peá ne ʻomai ha vīsone ʻo ha ngaahi ʻaho ʻoku maama mo fakaʻofoʻofa ange ʻo hangē ko ia naʻe fakahā maí, ʻa e ʻaho “ʻE holoholo [ai] ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá; pea ʻe ʻikai ke ʻi ai ha mate, pe ha ongosia, pe ha tangi, pea ʻe ʻikai ke ʻi ai ha mamahi: he kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá” (Fakahā. 21:4) ʻo fakafou ʻi he fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻomou maʻu e tui mo e mahino ko iá, ʻe lava ʻe kimoutolu ʻe ui ke mou tengihiá ʻo hiva hangē ko ia naʻe tohí, “Kuo folo hifo ʻa e maté ʻe he mālohi. ʻE mate, kofaʻā hao huhú? ʻE faʻitoka, kofaʻā hoʻo mālohí?“ (I Kolinitō 15:54–55.)5

Te mou lava foki ke ʻiloʻi ʻoku moʻui homou Huhuʻí, ʻo hangē ko hono ʻiloʻi ʻe Siope lolotonga hono ʻahiʻahiʻi ia ke ne “lea kovi ki he ʻOtuá, ka [ne] mate,” [vakai ki he Siope 2:9; 19:25] pea ke mou ʻiloʻi foki te mou lava ke toʻo ʻa e matapaá kae fakaafeʻi Ia ke ne hū atu ʻo “keinanga fakataha mo koe.“ [Vakai ki he Fakahā 3:20.] Mou fakakaukau hifo foki kia kimoutolu ʻi hoʻomou hoko ʻi ha ʻaho ko ha faʻahinga kuo toetuʻu ʻo mou kāinga mo Ia naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí koeʻuhí ke fakapaleʻi ʻa e faingataʻaʻiá mo hoko e meʻa ʻoku aʻusia ʻe he tangatá ʻi he māmaní ko e ngaahi fua ia ʻo e moʻui taʻengatá, neongo ne hangē naʻe taʻe ʻaonga ʻa e ngaahi ngāue ʻa ha taha ʻi he founga fakafuofua ʻa e tangatá.6

ʻOku hoko fēfē ʻa e maʻu ʻo e mahino ki he toetuʻú ko ha taula ki hotau ngaahi laumālié?

Tau vakai angé ki hono fakatātā ʻaki ʻo Pita, [ʻa ia naʻá ne].… fakafisinga tuʻo tolu e ʻEikí ʻi he pō naʻe lavakiʻi ai Iá. Fakafehoanaki ʻa e Pita ko ʻeni naʻe manavaheé ki he mālohi naʻá ne maʻu ʻi he ʻao ʻo e kakai lotu tatau pē ko ia ne nau toki fakahā ʻenau loto ke fakapoongi ʻa Sīsū ʻi ha vahaʻa taimi nounou kimuʻa aí. Naʻá ne ui kinautolu ko e kau fakapō peá ne tala ange ke nau fakatomala, naʻe tuku pilīsone ia, peá ne ʻalu atu loto-toʻa kimui ai ke fakapoongi ia.

Ko e hā ha meʻa naʻá ne fakatupu ʻene liliú? Naʻá ne hoko ko ha fakamoʻoni tonu ki he liliu naʻe hoko ki he sino kafo mo mamahiʻia ne tuku hifo mei he kolosí, ʻo ne hoko ko e sino toetuʻu nāunauʻiá. Ko e tali mahino mo faingofua ki aí naʻe liliu ʻa Pita he naʻá ne ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻEiki kuo toetuʻú. ʻE ʻikai ke ne toe nofo tokotaha pē ʻi he ngaahi matātahi ʻo Kālelí, Fale fakapōpulá, pe maté. ʻE ofi ange pē ʻa hono ʻEikí kiate ia.7

ʻOku ou ʻilo … e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakamamahi ʻo e nofo taʻelata ʻi he mālōlō ʻa ha taha ʻokú te ʻofa ai. ʻI he taʻu kotoa ʻo ʻeku moʻuí, kuo ui au pea naʻá ku feinga ke fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻoku tangí, ka kuo pau ke u lea ʻaki kiate au pē ʻa e ngaahi meʻa kuó u toutou lea ʻaki ki he niʻihi kehé pea toki lava ke u ʻiloʻi ʻa e faʻahinga meʻa ʻoku ʻikai lava hano fakamatalaʻí, ʻa e meʻa kuo pau ke te ʻuluaki aʻusia mo ongoʻi kae toki lava ke te fakafiemālieʻi moʻoni ha taha. Kuo pau ke ke sio ʻoku tanu hifo hao konga ʻi faʻitoka. Kuo pau ke ke sio ki he mate ʻa e tokotaha ʻokú ke ʻofa aí peá ke fehuʻi hifo leva kiate koe—ʻOkú ke tui ki he ngaahi meʻa kuó ke akoʻi ki he niʻihi kehé? ʻOkú ke fakapapauʻi mo ʻilo pau ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá? ʻOkú ke tui ki he Fakalelei ʻa e ʻEikí—naʻá Ne fakaava ʻa e matapā ki he toetuʻu ʻi he moʻui ʻoku toe nāunau- ʻia angé? ʻI he taimi ʻoku tau tuʻu tokotaha aí, ko e taimi ia ʻoku fie maʻu ke tupulaki ʻo mālohi ai ʻa ʻetau fakamoʻoní ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau loto ke uesia kitautolu ʻo tau tō ai ki he taʻe tuí.

Hangē ko e lea .…ʻa e uaifi ʻo Siopé, “Lea kovi ki he ʻOtuá ka ke mate.” [Vakai ki he Siope 2:9.] Ka ʻi he fakaʻeiʻeiki ʻo e mamahi ʻa Siopé, naʻá ne ʻomi ha faʻahinga meʻa ʻoku ou pehē ʻoku ʻikai kakato ha meʻa-fakaʻeiki ʻo kapau ʻe ʻikai lea ʻaki ia ai. Naʻá ne pehē ʻe ia, “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku huhuʻí, pea ʻe tuʻu ia ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamuí: pea ka ʻosi hoku kilí pea maumau hoku sinó, ka te u mamata ʻi hoku kakanó ki hoku ʻOtuá: ʻa ia te u mamata ki ai maʻaku,.… pea ʻikai ha taha kehe; neongo ʻa e ʻauha ʻa hoku ngaahi kupuʻi sinó ʻiate au .“ [Siope 19:25–27.] ʻAkimoutolu ʻa e kakai ʻo e ʻaho ní, kapau ʻoku mou ʻiloʻi kuo mou taulaʻaki homou ngaahi laumālié ʻi he fakamoʻoni faka-ʻotua ko ia ʻokú Ne moʻui pea te Ne tuʻu ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamuí pea te mou feʻiloaki mo Ia ko e mata ki he mata—kapau ʻoku mou ʻiloʻi ia ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi faingataʻa, mo e ngaahi fatongia mo e ngaahi meʻa fakamamahi ʻe hokó—kapau te mou langa homou falé ʻi he funga maká, he ʻikai te mou loto-siʻi. ʻIo, te mou aʻusia e mamahi lahi ʻo e mole atu ha taha ʻoku mou ʻofa ai, ka he ʻikai ke mou loto-siʻi; pea te mou maʻu ha tui ʻoku toe lahi ange ʻi he tui ne mou maʻu ʻi muʻá.8

Ko e faingataʻa ange e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí mo e māmani ʻoku tau ʻi aí, ko ʻene mahuʻinga ange ai pē ia ke tau ʻai ke mahino kia kitautolu ʻa e ngaahi taumuʻa mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ko e ngāue ia ʻa e tui fakalotú ke ne tali kotoa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, ka ke ne fakalotolahiʻi e tokotahá ʻi he tuí, ke kei hoko atu pē ʻene moʻuí neongo ʻoku ʻikai ke ne maʻu e ngaahi tali ki heʻene ngaahi fehuʻí he taimi ni.9

ʻI hono fakamanatu ʻo e ikuna kāfakafa taha kuo fakahoko ʻi he māmaní he ʻaho ní, hanga ʻo fakaafeʻi e kakai faitotonu ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni ke nau ikunaʻi e ngaahi meʻa ʻoku ilifia mo hohaʻa ki ai e tangatá ka nau fiefia ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he ʻaposetoló ki he kau Senitailé “Kae fakafetaʻi ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki ke tau mālohi ʻi hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.“ (I Kolinitō 15:57.)10

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene pehē, “Ko au ko e toetuʻu, mo e moʻui“? (Sione 11:25). Ko e hā hoʻo ongó ʻi he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí?

  • ʻOku tokoni fēfē ki hoʻo moʻui fakaʻahó hoʻo maʻu ha mahino ki hono moʻoni ʻo e toetuʻú?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku poupouʻi ai kitautolu ʻe ha fakamoʻoni ki he toetuʻú ʻi he mate ha taha ʻoku tau ʻofa ai? Ko e hā mo ha toe taimi ʻoku fakafiemālieʻi mo tokoniʻi ai kitautolu ʻe ha fakamoʻoni ki he toetuʻú ke tau lavaʻi ʻa e ilifiá?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke maʻu ha mahino mo ha fakamoʻoni ʻoku lahi angé ʻo kau ki he toetuʻú?

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ye Are the Light of the World (1974), 26–27.

  2. akamafola lea ʻa e CBS “Church of the Air”, ʻi he Conference Report, ʻEpeleli. 1958, 133–34.

  3. The Teachings of Harold B. Lee, ʻātitaʻi ʻe Clyde J. Williams (1996), 30.

  4. Fakamafola lea ʻa e CBS “Church of the Air”, 134–35.

  5. Decisions for Successful Living (1973), 179–80.

  6. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1958, 136.

  7. The Teachings of Harold B. Lee, 63.

  8. Lea naʻe fai ʻi he meʻa-fakaʻeiki ʻo Tēvita H. Kēnoni (David H. Cannon), 29 Sānuali 1968, ʻĀkaiva ʻa e Potungāue ki he Ngaahi Meʻa Fakahisitōliá, Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 5–6.

  9. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1963, 108; pe Improvement Era, Tīsema 1963, 1103.

  10. In Conference Report, ʻEpeleli 1958, 136.

Naʻe hā ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú kia Mele ʻi he fonualotó. Tuʻunga ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau lava takitaha ai ke maʻu ʻa e fakafiemālie mo e ʻilo pau kuo toe tuʻu ʻa e Fakamoʻuí mei he maté pea kuó Ne maumauʻi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.