Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 12: Ko e Fakapapau mo e Fuakava ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí


Vahe 12

Ko e Fakapapau mo e Fuakava ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

“ʻOku foaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ki he Kau Māʻoniʻoní pea ki he māmaní ʻo fou ʻi he tokoni ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻoku nau fakafofongaʻi iá.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe fokotuʻu ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 9 ʻo ʻEpeleli 1951, hili ia haʻane hoko ko ha ʻAposetolo ʻi he taʻu ʻe 41. Naʻe ʻikai fuoloa mei hono hikinimaʻí, kuo lea ʻa Palesiteni Sāmita ki he fakatahaʻangá. Naʻá ne vahevahe nounou ʻene ngaahi ongo kau ki hono uiuiʻí:

“ʻOku ou ʻilo ko e fatongia kuo ui au keu fakahokó ʻoku mahuʻinga lahi. ʻOkú ne ʻai ke u loto fakatōkilalo. …

“ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ki heʻeku mēmipa ʻi he Siasí, ki he faingamālie kuo hoko mai ke u fai ai ha tokoní. ʻOku taha pē ʻeku fakaʻamú, neongo ʻeku vaivaí, ke fakahoko ʻi he lelei taha te u lavá ʻa e uiuiʻi ʻoku ou maʻú.”1

Naʻe faʻa naʻinaʻi ʻa Palesiteni Sāmita ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke nau fakahoko honau ngaahi uiuiʻí. Neongo naʻá ne vahevahe ki he kakaí ʻa ʻene fakaʻamu fakafoʻituitui ke fakahoko hono uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí,2 ka naʻe hāhāmolofia ke ne fakamatala ʻa ʻene feinga ke fakahoko iá. Neongo ia, naʻe tuʻo taha haʻane fakamatalaʻi e tokoni fakaetaulaʻeiki naʻá ne fai ki hono kaungāmeʻa ko Siaosi F. Lisiaté (George F. Richards), ʻa ia naʻe muʻomuʻa ʻiate ia ʻo ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko e taʻu ʻe fāngofulu mo ʻeku tangutu ʻi he fealēleaʻakí, maʻu e ngaahi konifelenisí, mo tokoni ʻi ha ngaahi founga kehekehe mo Palesiteni Siaosi F. Lisiate. …

“Naʻá ma kaungā fononga mei he tuliki ʻe taha ʻo e ngaahi siteiki ʻo Saioné ki he tuliki ʻe tahá. ʻI he kamataʻangá, ne mau ō kimautolu, ko e kau taki-māʻolungá, tautau-toko ua ke ʻaʻahi ki he ngaahi siteiki ʻo Saioné. Ko e feituʻu naʻe ʻikai ke aʻu ki ai ʻa e ngaahi hala lēlué, pea naʻe lahi foki ʻa e ngaahi feituʻu peheé, naʻa mau faʻa fononga ʻi he meʻa naʻe ui ko e fale-hinehiná (whitetops) ʻa ia ko ha fanga kiʻi saliote maʻamaʻa mo sipilingi. Naʻe faʻa ʻuhinga ʻa e fononga mamaʻó ki ha ngāue ki ha siteiki ʻe ua, pea taimi lahi ki he siteiki ʻe tolu pe fā.

“Naʻe faʻa fakahoko ʻi he ngaahi fononga peheé ha ngaahi fakataha ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi konifelenisi fakasiteikí ʻi ha ngaahi nofoʻanga kehekehe, pe ngaahi uooti, ʻo e ngaahi siteikí. Naʻe fakahoko ʻa e ngaahi fononga peheé ʻi ha ngaahi hala tokakovi, taimi ʻe niʻihi ko e fanga kiʻi hala-makini pē, ʻi he efu matolu ʻo e faʻahitaʻu māfaná pea mo e mokoʻīʻī ʻo e faʻahitaʻu momokó, pea tuʻo lahi ʻi he pelepela matolú pe sinou matolú.”3

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Falanisisi M. Kīponi, ʻa ia naʻe hoko ko ha sekelitali ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha meʻa fekauʻaki mo e founga fakahoko ʻe Palesiteni Sāmita hono ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí: “Neongo naʻá ne ʻiloʻi kakato hono mafaí, ka naʻe angamalū mo anga mokomoko maʻu pē ʻi heʻene ngāueʻaki iá. Ko hono ʻulungāngá naʻe ʻikai fiemeʻa, fiemāʻolunga, pe fie-mahuʻinga. Naʻe ʻikai teitei fakamafutofuta, pe teitei ngāuehala ʻaki e mafai ʻo hono tuʻungá.”4

ʻĪmisi
Joseph Fielding Smith at Manchester Conference 1971

Ko Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, ʻi heʻene malanga he Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Pilitāniá, ʻAokosi 1971. Tangutú, mei toʻohema ki toʻomataʻú: ʻEletā Melioni G. Lomenī, Lisiate L. ʻĒveni, mo Hauati W. Hanitā.

Naʻe meʻa ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻe nima ʻo e konifelenisi lahí, ʻo poupouʻi ʻa e houʻeiki tangatá ke fakahoko honau ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku toʻo ʻa e ngaahi akonaki ʻi he vahe ko ʻení mei ha fā ʻo e ngaahi malanga ko iá, mo fai e tokanga makehe ki he malanga naʻe fai ʻe Palesiteni Sāmita ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻOkatopa 1970. Koeʻuhí naʻe fai ʻa e ngaahi malangá ʻi he ngaahi fakataha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku fakataumuʻa ai ʻa e ngaahi lea ʻi he vahe ko ʻení ki he kakai tangatá. Neongo ia, ʻoku kau ʻi he ngaahi lea ko ʻení ha mahino ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko ha tāpuaki lahi ia ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita ʻi he taha ʻo e ngaahi malangá: “Te u pehē ʻoku tau ʻiloʻi kotoa ko e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku ʻikai fakangatangata ia ki he houʻeiki tangatá pē. ʻOku toe lilingi atu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení foki ki hotau ngaahi uaifí mo hotau ngaahi ʻofefiné pea mo e houʻeiki fafine faivelenga kotoa pē ʻo e Siasí. ʻE lava ke teuteuʻi ʻe he houʻeiki fafine lelei ko ʻení kinautolu ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e fale ʻo e ʻEikí, ʻaki haʻanau tauhi e ngaahi fekaú mo ngāue ʻi he Siasí. ʻOku foaki ʻe he ʻEikí ki hono ngaahi ʻofefiné ʻa e meʻafoaki mo e tāpuaki fakalaumālie kotoa ʻe lava ke maʻu ʻe hono ngaahi fohá, he ʻoku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEikí [vakai, 1 Kolinitō 11:11].”5

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

ʻOku totonu ke mahino lelei ki he tangatá ʻa e fuakava ʻoku nau fai ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai e ngaahi tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku ou fie taki hoʻomou tokangá ki he fakapapau mo e fuakava ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Te u pehē kapau ʻe mahino lelei kiate kitautolu ʻa e fuakava ʻoku tau fai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e ngaahi tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e talaʻofa ʻoku fai ʻe he ʻEikí kapau te tau fakahoko hotau ngaahi fatongiá, te tau maʻu leva ha ʻuhinga lahi ange ke fai e meʻa kotoa pē kuo pau ke tau fai ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Tuku muʻa ke u toe tānaki atu ko e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga ange ko ʻení naʻe fokotuʻutuʻu mo fakataumuʻa ia ke teuteu kitautolu ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻI he fakahā kau ki he lakanga fakataulaʻeikí, naʻe fai kia Siosefa Sāmita ʻi Sepitema 1832, ʻoku folofola ai ʻa e ʻEikí ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻoku taʻengata; ʻokú ne puleʻi ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ʻi he siasi moʻoní ʻi he ngaahi toʻu tangata kotoa pē, ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e ʻilo ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ne pehē ʻokú ne ʻai ʻa e kakai ʻo e ʻEikí ke lava ʻo fakamāʻoniʻoniʻi, ke nau mamata ki he fofonga ʻo e ʻOtuá, pea mo hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí, “ʻa ia ko e mālōlōʻanga ko iá ko e kakato ʻo hono nāunaú.” (Vakai, T&F 84:17–24.)

Pea, ʻi heʻene folofola ki he kau maʻu lakanga taulaʻeiki faka-ʻĒloné mo e lakanga taulaʻeiki faka-Melekisētekí, ʻoku pehē ai ʻe he ʻEikí: “He ʻilonga ʻa kinautolu ʻoku nau faivelenga ʻo aʻu ki hono maʻu ʻo e ongo lakanga fakataulaʻeiki ko ʻeni kuó u lau ki aí, pea mo hono fakaongoongoleleiʻi ʻo honau lakangá, ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālié ki hono fakafoʻou ʻo honau sinó.

“ʻOku nau hoko ko e ngaahi foha ʻo Mōsese pea mo ʻĒlone pea ko e hako ʻo ʻĒpalahame, ko e siasi mo e puleʻanga, pea mo e kakai fili ʻo e ʻOtuá.

“Pea ko kinautolu kotoa pē foki ʻoku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ʻoku nau maʻu au, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí;

“He ko ia ia ʻokú ne tali ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻokú ne tali au;

“Pea ko ia ia ʻokú ne tali aú, ʻokú ne tali ʻeku Tamaí;

“Pea ko ia ia ʻokú ne tali ʻeku Tamaí ʻokú ne maʻu ʻa e puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí; ko ia ko e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe heʻeku Tamaí, ʻe foaki ia kiate ia.

“Pea ʻoku fakatatau ʻeni ki he fakapapau mo e fuakava ʻoku kau ki he lakanga fakataulaʻeikí.

“Ko ia, ko kinautolu kotoa pē ʻoku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku nau tali ʻa e fakapapau mo e fuakava ko ʻení mei heʻeku Tamaí, ʻa ia ʻoku ʻikai te ne lava ʻo maumauʻi, pea ʻoku ʻikai lava foki ke ueʻi ia.”

Ko e tautea ki hono maumauʻi ʻo e fuakavá pea tafoki fakaʻaufuli mei aí, ʻoku ʻomi fakataha ia mo e fekau ko ʻení: “… vakai telia ʻa kimoutolu, ke mou tokanga faivelenga ki he ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá.

“He kuo pau ke mou moʻui ʻo fakatatau ki he folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá.” (T&F 84:33–44.)6

Ko kimoutolu ʻoku mou maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻoku teʻeki ke mou maʻu ʻa e fakapapau mo e fuakava ko ʻeni ʻoku ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki Lahi angé, ka ʻoku mou maʻu ha mālohi mo ha mafai lahi mei he ʻEikí. Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko ha lakanga fakataulaʻeiki teuteuʻanga ʻokú ne akoʻi mo fakahinohinoʻi kitautolu ke tau taau mo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kehe ʻoku hoko mai ʻa muí.

Kapau te ke ngāue faivelenga ko ha tīkoni, ko ha akonaki, pe ha taulaʻeiki, te ke aʻusia ha taukei mo maʻu ha ngaahi ivi mo ha ngaahi mālohi te ne ʻai koe ke ke lava ʻo maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea mo fakahoko ho fatongia ʻi aí.7

2

ʻOku palōmesi ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke fakahoko honau ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí pea moʻui fakatatau mo e folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá.

Hangē ko ia ʻoku tau ʻiloʻi kotoá, ko e fuakavá ko ha aleapau mo ha felotoi ʻi ha faʻahi ʻe ua. Fekauʻaki mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí, ko e ongo faʻahí ko e ʻEikí ʻi he langí mo e tangatá he māmaní. ʻOku loto ʻa e tangatá ke nau tauhi ʻa e ngaahi fekaú pea ʻoku talaʻofa leva ʻa e ʻEikí ke fakapaleʻi kinautolu fakatatau mo ia. Ko e ongoongoleleí ko e fuakava foʻou mo taʻengatá ia ʻokú ne fālute ʻa e ngaahi felotoi, ngaahi palōmesi, mo e ngaahi pale kotoa pē ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ki hono kakaí.

Pea ʻi he taimi leva ʻoku tau maʻu ai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻoku tau fai ia ʻi he fuakava. ʻOku tau palōmesi moʻoni ke tali ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ke fakahoko hotau ngaahi fatongia ʻi aí, pea mo moʻui fakatatau mo e folofola kotoa pē ʻe ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá. ʻOku talaʻofa leva ʻa e ʻEikí ʻi heʻene tafaʻakí, kapau te tau tauhi ʻa e fuakavá, te tau maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻoku ʻa e Tamaí, ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. ʻE lava nai ʻe hatau taha ke toe fakakaukau ki ha aleapau maʻongoʻonga mo nāunauʻia ange heni?

ʻOku tau faʻa lea tavale pē he taimi ʻe niʻihi kau ki hono ngāueʻi hotau lakanga fakataulaʻeikí, ka ʻoku fakamatala ʻa e ngaahi fakahaá ki hono fakahoko hotau ngaahi uiuiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ko e kaumātuʻa, kau fitungofulu, kau taulaʻeiki lahi, kau pēteliake, mo e kau ʻaposetoló.

Ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku maʻu ʻe he tangatá ko e mālohi mo e mafai ia ʻo e ʻOtuá kuo foaki ki he tangatá ʻi māmani ke ngāue ʻi he meʻa kotoa pē ki he fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe ngaahi uiuiʻí ko ha ngaahi ngāue tokoni ia ke fai ʻa ia ko ha ngāue kuo vaheʻi pau ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Pea ko e founga ke fakahoko ai ʻa e ngaahi uiuiʻi ko ʻení ko hono fai e ngāue naʻe fokotuʻutuʻu ke fai ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu e tuʻunga pau ʻoku fekauʻaki mo iá.

ʻOku tatau ai pē pe ko e hā ʻe tuʻunga ʻoku tau maʻú, kehe pē ke tau fai-pau mo faivelenga ki hotau ngaahi tufakangá. ʻOku ʻikai māʻolunga ange ha tuʻunga ʻi ha tuʻunga ʻe taha, neongo ʻe lava ke ui ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki, ʻi ha ʻuhinga fakatakimuʻa, ke ne puleʻi mo tataki e ngāue ʻa ha taha kehe.

Naʻe pehē ʻe heʻeku tamaí, Palesiteni Siosefa F. Sāmita: “ʻOku ʻikai ha tuʻunga ʻe tupu mei he lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ʻoku lahi pe ʻe lava ke lahi ange ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku mei he lakanga fakataulaʻeikí hono maʻu ʻe he tuʻungá ʻa e mafaí mo e mālohí. ʻOku ʻikai ha tuʻunga te ne foaki ha mafai ki he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻikai ha tuʻunga te ne tānaki atu ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ka ʻoku maʻu ʻe he ngaahi tuʻunga kotoa ʻi he Siasí honau mālohí, honau leleí, mo honau mafaí mei he lakanga fakataulaʻeikí.”

Kuo ui kitautolu ke tau fakahoko hotau ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mo fakahoko ʻa e ngāue ʻoku ʻalu fakataha mo e tuʻunga ʻoku tau maʻú. Pea ʻoku pehē leva ʻe he ʻEikí, ʻi he fakahā kau ki he lakanga fakataulaʻeikí: “Ko ia, tuku ke tuʻu ʻa e tangata takitaha ʻi hono lakanga ʻoʻoná, pea ngāue ʻi hono lakanga ʻoʻoná; … koeʻuhí ke tauhi ke haohaoa ʻa e sinó.” (T&F 84:109–10.)

Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi taumuʻa maʻongoʻonga ki he meʻa ʻoku tau ngāueʻi ʻi he polokalama ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí, ke fai ʻe he kaumātuʻá ʻa e ngāue ʻa e kaumātuʻá, kau fitungofulú ʻa e ngāue ʻa e kau fitungofulú, kau taulaʻeiki lahí ʻa e ngāue ʻa e kau taulaʻeiki lahí, pea pehē atu ai pē, koeʻuhí ke lava ʻa e taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻo fakahoko honau ngaahi fatongia ʻo kinautolú mo utu ʻa e ngaahi tāpuaki lelei ne talaʻofa mei he faʻahinga ngāue peheé.8

Ko e kau ʻamipasitoa kitautolu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko hotau tuʻutuʻuní ke fakafofongaʻi ia. ʻOku tuʻutuʻuni ke tau malangaʻi ʻa ʻene ongoongoleleí, ke fakahoko e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí, ke tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ke fakamoʻui ʻa e mahakí pea naʻa mo ha fai ʻo ha ngaahi mana, ke fakahoko e meʻa naʻá ne mei fakahoko kapau naʻe ʻi heni tonu—pea ʻoku tuʻunga kotoa ʻeni he ʻoku tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.

ʻI heʻetau hoko ko e kau fakafofonga ʻo e ʻEikí ʻoku tau haʻisia ki heʻene fonó ke fai e meʻa ʻoku finangalo ke tau faí tatau ai pē pe ko e hā ʻetau ngaahi ongo fakafoʻituituí pe ngaahi fakatauele ʻa e māmaní. ʻOku ʻikai haʻatau pōpoaki ʻiate kitautolu pē ʻo e fakamoʻuí, hala ha tokāteline kuo pau ke tali, hala ha mālohi ke fai-papitaiso pe fakanofo pe mali ki ʻitāniti. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa mei he ʻEikí, pea ka ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tau fai fekauʻaki mo kinautolu ʻoku tuʻunga ia ʻi ha mafai ne foaki.9

3

ʻOku fai ʻa e talaʻofa ʻo e hakeakiʻí ki he taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki kotoa pē ʻoku fai pau ki he fakapapau mo e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Tuku muʻa ke u leaʻaki heni ha ngaahi lea siʻi fekauʻaki mo e fakapapau ʻoku haʻu fakataha mo hono tali ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Ko e fuakava ʻi he fakapapaú ko e faʻahinga lea molumalu mo pau taha ia ʻoku ʻiloa ʻi he lea ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ko e faʻahinga fakalea ʻeni naʻe fili ʻe he Tamaí ke fakaʻaongaʻi ʻi he kikite faka-Mīsaia fekauʻaki mo Kalaisi mo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku fakamatala ki ai ʻo pehē: “Kuo fuakava [ʻa e ʻEikí] pea ʻe ʻikai liliu ia, Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melekisētekí.” (Saame 110:4.)

Naʻe pehē ʻe Paula ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e kikite faka-Mīsaia ko ʻení, naʻe maʻu ʻe Sīsū ha “[lakanga] fakataulaʻeiki ʻoku taʻe-liliu,” pea ʻoku fou mai ai ʻa e “mālohi ʻo e moʻui taʻengatá.” (Vakai, Hepelū 7:24, 16.) Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita ko “kinautolu kotoa pē kuo fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení kuo ngaohi kinautolu ke nau tatau mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea nau hoko maʻu pē ko e kau taulaʻeiki,” ʻo kapau, ʻoku nau faivelenga mo moʻoni [vakai, Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Hepelū 7:3].

Pea ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e sīpinga maʻongoʻonga ʻi he meʻa fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo hangē ko ia ʻi he lau fekauʻaki mo e papitaisó pea mo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē. Pea ʻi heʻene peheé, naʻa mo e fuakava ʻi he fakapapau ʻa e Tamaí ʻe maʻu ʻe hono ʻAló ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo fou he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku pehē pē ʻa ʻene fuakava ʻi he fakapapau ko kitautolu kātoa ʻoku tau fakahoko hotau ngaahi uiuiʻí ʻi he lakanga fakataulaʻeiki tataú, te tau maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻoku ʻa e Tamaí.

Ko e talaʻofa ʻeni ʻo e hakeakiʻí ʻoku fai ki he tangata kotoa pē ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ka ko ha talaʻofa ia ʻoku ʻi ai hono fiemaʻu, ko ha talaʻofa ʻoku makatuʻunga ʻi heʻetau fakahoko hotau ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mo hono moʻuiʻaki ʻa e folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku mahino lelei ʻoku ʻikai ha toe ngaahi talaʻofa ʻe nāunauʻia ange kuo ʻi ai pe ʻe lava ke fai ʻi he ngaahi talaʻofa kuo hoko mai kiate kitautolu ʻi he taimi ne tau tali ai ʻa e faingamālié mo toʻo ʻa e fatongia ke maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní mo hoko ko e kau faifekau ʻa Kalaisí.

Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko ha lakanga fakataulaʻeiki teuteuʻanga ia ke fakafeʻungaʻi kitautolu ke tau fai ʻa e fuakavá mo tali ʻa e fakapapau fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeiki lahi ange ko ʻení.10

4

ʻOku foaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ki he kakai kotoa pē ʻo fakafou ʻi he tokoni ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu Hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.

ʻOku hala ha meʻa ia ʻi he māmaní kotoa ʻoku mahuʻinga tatau kiate kitautolu takitaha ʻo hangē ko hono fakamuʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi meʻa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, hangē ko hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú, hangē ko hono fakahoko hotau ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko e ō ki he fale ʻo e ʻEikí pea mo hono foaki mai e kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí.11

ʻĪmisi
Two Fijian men administering to a young girl lying in a bed.

“Ko e lakanga fakataulaʻeikí … ko e mālohi mo e mafai ia ʻo e ʻOtuá kuo foaki ki he tangatá ʻi māmani ke ngāue ʻi he meʻa kotoa pē ki he fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.”

ʻOku foaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotú pea ki he māmaní ʻo fou ʻi he tokoni ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻoku nau fakafofongaʻi iá, ʻa ia ʻoku nau hoko moʻoni ko ʻene kau tamaioʻeiki mo hono kau fakafofonga pea ʻoku nau loto fiemālie ke tauhi kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.12

Ko ʻeku fakaʻamú ke manatuʻi ʻe kitautolu kotoa kuo ʻosi ui ke fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí mo maʻu hono mafaí, ko hai kitautolu pea tau ngāue ʻo fakatatau mo ia.

… Kuó u feinga ʻi hoku ngaahi ʻahó kotoa ke fakahoko hoku fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mo ʻamanaki ke kātaki ki he ngataʻangá ʻi he moʻuí ni pea mo feohi mo e kau māʻoniʻoni faivelengá ʻi he moʻui ka hokó.13

Ko ʻeku fakaʻamú ke tāpuakiʻi kinautolu, ʻa e talavoú mo e matuʻotuʻá fakatouʻosi, ʻoku nau fakahoko honau ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, pea mo kole ki he ʻEikí ke lilingi atu kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo hono Laumālié ʻi he moʻuí ni pea mo fakapapauʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi koloa ʻo ʻitānití ʻi he moʻui ka hokó. …

Ko ha meʻa nāunauʻia moʻoni ke ʻiloʻi kuo foaki ʻe he ʻEikí kiate kitautolu takitaha ʻa e kakato ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo ʻosi talaʻofa mai kiate kitautolu kapau te tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení pea fakahoko hotau ngaahi fatongiá, te tau maʻu ha tofiʻa taʻengata fakataha mo ia ʻi hono puleʻangá!14

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻoku fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻa hono, “foaki ʻe he ʻEikí ki hono ngaahi ʻofefiné ʻa e meʻafoaki mo e tāpuaki fakalaumālie kotoa ʻe lava ke maʻu ʻe hono ngaahi fohá” (“Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá”). Ko e hā hoʻomou fakakaukau ʻi hoʻomou fakalaulauloto ki he fakamatala ko ʻení?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita ʻoku maʻu ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ha ʻuhinga lahi ange ke feinga ki he moʻui taʻengatá ʻi he taimi ʻoku mahino ai kiate kinautolu ʻenau ngaahi fuakavá mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí (vakai, konga 1). ʻOku moʻoni fēfē ʻeni ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí?

  • ʻOku kehe fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sāmita e fakahoko ha fatongiá (vakai, konga 2) mei hono fakaʻaongaʻi kehe ʻo e foʻi lea fakahokó? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi he ngāue ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ne nau fakahoko honau ngaahi fatongiá?

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sāmita, “ʻOku hoko … ʻa Sīsū Kalaisi ko e sīpinga maʻongoʻonga ʻi he meʻa fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí” (konga 3). Ko e hā te tau lava ʻo fai ke muimui ai he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé?

  • ʻI he konga 4, toe fakamanatu e ngaahi lea ʻa Palesiteni Sāmita fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki ʻi he temipalé. ʻE lava fēfē ʻa e mātuʻá ʻo tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau teuteu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku maʻu ʻi he temipalé?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Hepelū 5:4; ʻAlamā 13:1–2, 6; T&F 20:38–60; 84:19–22; 107:99–100; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5

Tokoni Fakafaiako

“ʻOku ʻikai fakakaukau ha faiako ia ʻoku taukei ʻo peheni, ʻKo e hā e meʻa [te u fai] ʻi he kalasí he ʻaho ní?’ ka ʻokú ne fehuʻi, ‘Ko e hā ha meʻa ʻe fai ʻe heʻeku kau akó ʻi he kalasí he ʻahó ni?’ ; ʻikai ko e, ‘Ko e hā … te u akoʻi he ʻaho ní?’ ka [ko e], ‘Te u tokoniʻi fēfē ʻeku kau akó ke nau ʻiloʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke nau ʻiló?’” (Virginia H. Pearce, “The Ordinary Classroom—A Powerful Place for Steady and Continued Growth,” Ensign, Nov. 1992, 12; vakai foki, ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 68).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1951, 152.

  2. Vakai, Conference Report, ʻEpeleli 1951, 152; Conference Report, ʻOkatopa 1970, 92.

  3. “President George F. Richards: A Tribute,” Relief Society Magazine, ʻOkatopa 1950, 661.

  4. Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God (1992), 352.

  5. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 59.

  6. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 90–91.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 59.

  8. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 91–92; vakai foki, Joseph F. Smith, ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1903, 87.

  9. “Our Responsibilities as Priesthood Holders,” Ensign, Sune 1971, 49.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 92.

  11. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 59.

  12. “Blessings of the Priesthood,” Ensign, Tīsema 1971, 98.

  13. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 92.

  14. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 58.

Paaki