Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 8: Ko e Siasí mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá


Vahe 8

Ko e Siasi mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

“Tuku ke ʻilo pau ʻe he tangata kotoa pē ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí pea ʻokú ne tataki hono ngaahi ngāué. Hono ʻikai ko ha faingamālie ke te mēmipa ʻi ha faʻahinga faʻunga fakalangi pehē!”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Ko e ngāue ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí mei he ʻaho 23 ʻo Sānuali 1970 ki he ʻaho 2 ʻo Siulai 1972, ko e tumutumu ia ʻo e līʻoa he moʻuí ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí. Naʻe fakakata ʻo pehē ko ʻene fuofua ngāue he Siasí naʻe hoko ia ʻi heʻene kei pēpeé. ʻI heʻene kei māhina hivá, naʻe kaungā fononga ai mo ʻene tangataʻeikí, Palesiteni Siosefa F. Sāmita, mo Palesiteni Pilikihami ʻIongi ki Seni Siaosi ʻi ʻIutā, ke kau ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Seni Siaosí.1

Naʻe ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa Siosefa Filitingi Sāmita, ʻi heʻene kei talavoú, pea ui ki mui ange ko e palesiteni ʻo ha kōlomu lakanga fakataulaʻeiki mo ha mēmipa ʻo e poate lahi ʻo e Mutuale ʻo e Kau Talavoú (Young Men’s Mutual Improvement Association) (ko e ʻuluaki faʻunga ia ʻo e houalotu ʻo e Kau Talavoú he ʻaho ní). Naʻe toe ngāue foki ko ha kalake ʻi he ʻōfisi Fai-hisitōlia ʻo e Siasí, mo tokoni fakalongolongo pē ki heʻene tamaí ʻo hoko ko ha sekelitali naʻe ʻikai uiuiʻi ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻene tangataʻeikí ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe fakahoungaʻi ʻe Siosefa Filitingi Sāmita ʻi he ngaahi faingamālie tokoni ko ʻení ʻa e faʻunga ne tataki fakalangi ʻo e Siasí pea mo hono fatongia ki hono tataki ʻo e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ki he moʻui taʻengatá.

Naʻe fakanofo ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli 1910. Naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha meimei taʻu ʻe 60, ʻo kau ai ha meimei taʻu ʻe 20 ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ko iá. Naʻe tokoni ʻi heʻene hoko ko e ʻAposetoló ʻi hono tataki ʻo e Siasí he funga ʻo e māmaní. Naʻe kau ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e misiona ʻo e Siasí, hoko ko e Fai-hisitōlia ʻo e Siasí, palesiteni ʻo e Temipale Sōlekí, palesiteni ʻo e Sōsaieti Tohi Hohoko ʻo ʻIutaá, mo ha Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.

ʻĪmisi
Joseph Fielding Smith holding open scriptures.

Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, ko ha tamaioʻeiki līʻoa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí

Naʻe ʻikai teitei kumia ʻe Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e ngaahi tuʻunga ko ʻení, ka ko ha tangata loto fakatōkilalo mo fakaʻakiʻakimui. Ka ʻi he taimi naʻe ui ai ia ʻe he ʻEikí ke ngāué, naʻe talangofua ʻi he loto fie-fai mo loto vēkeveke. Naʻá ne fakahaaʻi fakalongolongo ʻene līʻoá ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻi heʻene ʻalu ki ha fakataha ʻi hono taʻu 89. ʻI heʻene luelue atu mei hono ʻapí, naʻe hekea ʻo tō hifo ʻi ha ngaahi sitepu māʻolunga. Neongo naʻe lavea hono vaʻé, ka naʻe luelue ʻi ha vahefā ʻe taha ʻo ha maile—“ʻo ketu hangē ha tangataʻeiki vaivaí,” naʻá ne pehē—koeʻuhí ke fakahoko hono ngaahi fatongiá. ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá, naʻe toe lue lalo pē ki ʻapi, ʻo ne toki fakangofua ai ha toketā ke ne sivi ia. Naʻe maʻu ʻe he toketaá ʻoku fasi e vaʻe ʻo Palesiteni Sāmitá ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe. Naʻe toki fakamatala ki mui ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he meʻá ni. Naʻá ne pehē, “Naʻe kiʻi fuoloa ʻa e fakatahá. Ka ʻoku pehē foki ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi fakatahá.”2

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻi ha pōpoaki ki he toʻu tupu ʻo e Kau Māʻoniʻoni he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene līʻoa lahi pehē ki he ngāue ʻo e Siasí:

“ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo pē Taha ia naʻe Fakatupu ʻi he kakanó ʻo ʻetau Tamaí. ʻOku ou tui kakato ki he misiona ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo kinautolu ne nau fetongi iá.

“ʻOku ou ʻilo ʻoku tau maʻu ʻa e moʻoni ʻo e ongoongolelei taʻengata ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo tatau tofu pē mo ʻeku ʻilo ʻoku ou moʻuí. Kapau naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ia, he ʻikai ke u fie ʻi heni au pe fie fai ha faʻahinga meʻa ʻi he ngāué ni. Ka ʻoku ou ʻiloʻi kānokato ia heʻeku moʻuí. Kuo ʻosi fakahā mai ia ʻe he ʻOtuá kiate au.”3

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

Kuo ʻosi fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻEne ongoongoleleí mo fokotuʻu Hono Siasí ʻi māmani, hili ha ngaahi senituli ʻo e fakapoʻuli fakalaumālie mo e hē mei he moʻoní.

Kuo [ʻosi] fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ongoongoleleí mo toe fokotuʻu hono siasí he funga ʻo e māmaní. Ko e ʻuhinga ʻo e fokotuʻu mo e fakafoki mai ko iá he ʻoku moʻoni kuo lauisenituli ʻa e fakapoʻuli fakalaumālie ʻa e māmaní, ʻo ʻikai ha mafai, hala ha mahino; naʻe ʻikai ke nau ʻilo e founga ke hū ai ki he ʻOtua moʻuí. …

Kuo maumauʻi ʻa e fuakava taʻengatá; kuo mole ʻa e mahino totonu ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí tuʻunga ʻi he hē mei he moʻoní; ne ngata ʻa e totonu ke ngāue ʻi he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻi he tangatá. Naʻe fie maʻu ai ke toe fakafoki kotoa mai ʻeni, pea ke lava ʻo tupulaki ʻa e tuí ʻi he kakaí ʻi hano fakaava ʻa e ngaahi langí mo fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí.

Ko ia ne fekau mai ai ʻe he ʻEikí ʻene kau talafekaú mei hono ʻafioʻangá, mo e kakato ʻo e ongoongoleleí, pea mo e mālohi, mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke foaki ki he tangatá, pea mo ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi fekau … koeʻuhí he naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi naʻe ʻamanaki ke tō ki he māmaní, pea ko hono finangaló ke fai ha fakatokanga fakalelei, mo tukuange ha faingamālie ki he tangatá ke ne tali ʻa e ongoongoleleí koeʻuhí ke nau lava ʻo fakatomala pea tafoki mei honau ngaahi hala koví ʻo tauhi ʻa e ʻEikí [vakai, T&F 1:17–23].4

ʻOku tau fakahā ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e puleʻanga ia ʻo e ʻOtuá he māmaní, ko e feituʻu pē taha ʻe lava ke ako ai ʻe he tangatá ʻa e ngaahi tokāteline moʻoni ʻo e fakamoʻuí mo maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.5

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina: ‘Oku ʻikai ha lea te u lava ʻo fakamatalaʻi ʻaki ʻeku fakahoungaʻi e ngaahi tāpuaki kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate aú, pea mo e faivelenga ʻa e kāingalotu ʻo e siasí ʻi he ngaahi puleʻanga kehekehe ʻo e māmaní, mo hono kotoa ʻo ʻene fānaú ʻi he potu kotoa pē.

ʻOku ou fakafetaʻi kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí ʻi heʻene fakafoki mai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ʻa ʻene ongoongolelei taʻengata ki he fakamoʻui ʻo e taha kotoa ʻe tui mo talangofua ki hono ngaahi fonó.6

2

ʻOku tataki tonu pē ʻe he ʻEikí ʻa e ngāue ʻo e Siasí, pea ko hotau faingamālie ke hoko ko ha mēmipa ai.

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e puleʻanga moʻoni ia ʻo e ʻOtuá he māmaní.7

ʻOku ou fie pehē ʻoku ʻikai lava ʻe ha tangata ʻiate ia pē ke ne tataki ʻa e siasi ko ʻení. Ko e Siasi ia ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; ko ia ʻoku ʻulú. ʻOku ʻai ʻe he siasí hono huafá, ʻi ai hono lakanga fakataulaʻeikí, fakahoko ʻene ongoongoleleí, malangaʻi ʻene tokāteliné, mo fai ʻene ngāué.

ʻOkú ne fili ha kau tangata mo ui kinautolu ke nau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi hono toʻukupú ke fakahoko ʻene ngaahi taumuʻá, pea ʻokú ne fakahinohino mo tataki kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāué. Ka ko e tangatá ko e ngaahi meʻangāue pē ʻi hono toʻukupú, ka ko e ngeia mo e lāngilangi ʻo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku fakahoko ʻe heʻene kau tamaioʻeikí ʻoku ʻaʻana pea ʻoku totonu ke foaki ia kiate ia ʻo taʻengata.

Kapau ne ko ha ngāue ʻeni ʻa ha tangata, he ʻikai lava, ka ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea ʻoku ʻikai ke ne taʻe-lava ha meʻa. Pea ʻoku tau maʻu ʻa e fakamahino kapau te tau tauhi e ngaahi fekaú mo loto-toʻa ʻi he fakamoʻoniʻi ʻo Sīsuú pea tuʻu maʻu ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ne fakafalala maí, ʻe fakahinohino mo tataki kitautolu ʻe he ʻEikí pea mo hono siasí ʻi he ngaahi hala ʻo e māʻoniʻoní, ki hono fakahoko kotoa ʻo ʻene ngaahi taumuʻá.8

ʻOku ou fie pehē ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, ko e siasí ni ʻoku ʻi ai hono misiona ne fokotuʻu fakalangi ke fakahoko ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino mo e taki ʻa Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻuí, pea he ʻikai ha meʻa te ne taʻofi ʻene ngaahi palani fekauʻaki mo iá. Te ne fakahoko ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻa ʻetau Tamai ʻi he langí. ʻOku ou fakatauange ʻoku fakafetaʻi fakaʻaho ʻa e Kau Māʻoniʻoni he funga ʻo e māmaní ki he ʻEikí ʻi heʻenau hoko ko e kāingalotu ʻi hono siasí pea mo e misiona ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ke tau nēkeneka mo fiefia aí.9

ʻOku mau pehē ki he kakai faivelenga ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē: ʻOku ʻofeina kimoutolu ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne finangalo ke mou maʻu e tāpuaki kakato ʻo e ongoongoleleí. ʻOkú Ne fakaafe atu he taimí ni ke mou tui ki he Tohi ʻa Molomoná, pea mou tali ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita, pea mou haʻu ki hono puleʻanga ʻi he māmaní ʻo hoko ko e kau ʻea hoko ʻo e moʻui taʻengatá ʻi hono puleʻanga fakalangí. 10

Kuo teʻeki ke teitei ʻi ai ha taimi talu mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí ne taki ai ʻe ha tangata ʻa e Siasí. Naʻe ʻikai ke pehē ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosefa Sāmita mo Pilikihami ʻIongí; kuo teʻeki pehē ia talu mei ai. Ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea ʻoua naʻa ngalo ko e Fungani Māfimafí te Ne fakahoko ʻa e ngāue ko ʻení, kae ʻikai ko ha tangata.11

ʻOku ou ʻilo ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e puleʻanga ia ʻo e ʻOtuá he māmaní, pea hangē ko hono fokotuʻutuʻu mo tataki lolotongá, ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí pea ʻoku ngaʻunu atu ia ʻi he hala naʻe tuʻutuʻuni ki aí.

Tuku ke ʻilo pau ʻe he tangata kotoa pē ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí pea ʻokú ne tataki hono ngaahi ngāué. Hono ʻikai ko ha faingamālie ke te mēmipa ʻi ha faʻahinga faʻunga fakalangi pehē! 12

3

ʻOku fokotuʻu ʻa e Siasí ke tokoniʻi ʻa e kāingalotú ke nau maʻu e nēkeneka mo e fiefia ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui taʻengatá ʻi he moʻui ka hokó.

Kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo maau pea kuó ne foaki mai kiate kitautolu ha founga haohaoa. He ʻikai lava ʻe he tangatá ke toe fakaleleiʻi ia. Kapau te tau fai ʻa e meʻa kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻEikí, he kuó ne ʻosi fakahā mai ia, ʻe toki haohaoa ʻa e meʻa kotoa pē, he ko e faʻungá ni ko ha faʻunga ʻoku haohaoa; ko hono fakakaukauʻí —ko hono palaní —ʻoku ʻikai hano mele.13

Kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻi hono siasí ha houalotu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku taki ʻe he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá. Pea kuó ne ʻosi foaki foki mo ha ngaahi houalotu kehe … ke poupou mo tokoni ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku ʻi ai ʻi he ngaahi kuonga fakakosipeli kotoa pē ha ngaahi fiemaʻu makehe, ngaahi palopalema ke fakaleleiʻi, pea mo ha tokoni kuo pau ke fai ke poupouʻi mo tokoniʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hono ngāueʻi honau fakamoʻuí “ʻi he manavahē mo e tetetete” ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. (Vakai, Filipai 2:12.) Ko ia ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi faʻunga houalotu [Fineʻofá, Kau Talavoú, Kau Finemuí, Palaimelí, mo e Lautohi Faka-Sāpaté] ke poupou mo tokoniʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku fokotuʻutuʻu kinautolu ke nau feau e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakaí ʻi ha faʻahinga tūkunga fakasōsiale pē. Ko e konga kinautolu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ʻoku fokotuʻu kinautolu ke nau tokoniʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ke fakahaohaoaʻi ʻenau moʻuí mo fai e ngaahi meʻa ko ia te ne fakapapauʻi mai kiate kinautolu ha nēkeneka mo ha fiefia ʻi he moʻuí ni pea mo e moʻui taʻengatá ʻi he moʻui ka haʻú. …

ʻOku hoko ʻa e Siasí mo hono ngaahi kupú ko ha faʻunga tokoni ke tokoniʻi ʻa e fāmilí mo e fakafoʻituituí. ʻOku fokotuʻu ʻa e kau faiako fakaʻapí, kau taki lakanga fakataulaʻeikí, mo e kau pīsopé ke taki kinautolu ʻoku nau ngāueʻi ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí, pea ʻoku fokotuʻu ʻa e ngaahi houalotú ke poupou mo tokoni ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí.

He ʻikai ke tau lava ʻo fakamamafaʻi ʻo tōtuʻa ʻa e fie maʻu lahi ke fakaʻaongaʻi e ngaahi polokalamá ni ke ʻaonga pea mo tāpuekina ai e fānau kotoa ʻa ʻetau Tamaí. …

Kapau te tau hanga kotoa ʻo fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku totonu ʻi hono paotoloaki ʻo e ngaahi polokalama ʻo e Siasí, ʻe tāpuakiʻi kakato kitautolu ʻe he ʻEikí ke ola lelei ʻetau ngaahi ngāué, pea ʻe mei ai kotoa, ʻe hoko ʻa e nēkeneká mo e fiefiá ko hotau tofiʻa ʻi heni pea ʻi he nāunau taʻengatá ʻi he hili e moʻui ní.14

4

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ʻetau ngāue ʻi he Siasí ʻa e ʻofa ki he niʻihi kehé mo e fakahoungaʻi e tokoni taʻe-fakangatangata ʻa e ʻEikí.

ʻOku ʻi he Siasí ʻa e ʻEikí. ʻOkú ne tataki kitautolu. ʻOku nofoʻia ʻe hono laumālié ʻa e kakaí ni. Ko e meʻa ʻokú ne fie maʻu meiate kitautolú ke tau tauhi kiate ia ʻi he loto fakatōkilalo pea ʻi he loto mo e laumālie pē taha.15

Naʻe hāʻele mai e Fakamoʻuí ki māmani ke akoʻi kitautolu ke tau feʻofaʻaki, pea ʻi hono fakahaaʻi e lēsoni maʻongoʻonga ko iá ʻi heʻene faingataʻaʻia lahi mo pekia kae lava ke tau moʻuí, ʻoku ʻikai ʻapē totonu ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki hotau kāingá ʻi he tokoni ʻoku tau fai maʻanautolú? ʻOku ʻikai ʻapē totonu ke tau fakahaaʻi ʻetau fakahoungaʻi e tokoni taʻe-fakangatangata naʻá ne fai maʻakitautolú, ʻaki hano fai ha tokoni ʻi heʻene ngāué?

He ʻikai lava ʻa e tangata ʻokú ne fai pē ngaahi meʻa ʻi he Siasí ʻoku fekauʻaki mo ia tokotaha peé ke ne teitei aʻusia ʻa e hakeakiʻí. Hangē ko ʻení, ko e tangata ʻoku fie lotu, fie totongi ʻene vahe hongofulú mo e ngaahi foakí, pea mo fie fakahoko e ngaahi fatongia angamaheni ʻoku fekauʻaki mo ʻene moʻui fakafoʻituituí, pea ʻikai toe laka atu aí, he ʻikai ke ne teitei aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo e haohaoá.16

ʻOua naʻá ke teitei fakafisi ke tokoni. Ko e taimi ʻe kole atu ai ha maʻu-mafai pule ke ke tokoní, fiefia ke tali mo fai ho lelei tahá ʻi he ngāue ko iá. ʻOku fie maʻu ʻeni ʻe he ʻEikí meiate kitautolu, pea ʻoku tau ʻi he fuakava ke fai ia. ʻOku ʻomi ʻe he meʻá ni ʻa e nēkeneká mo e fiefiá, pea ʻi he taimi tatau pē, ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku tokoní ʻa e tāpuaki lahi tahá. ʻOku maʻu ʻe he faiakó ha meʻa lahi ange ʻi he taha ʻoku akoʻí; ko e tāpuaki ʻoku foki mai kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ha ui ke ngāue ʻi he Siasí ʻoku maʻongoʻonga ange ia ʻi he tāpuaki te tau lava ʻo foaki ki he niʻihi kehé. Ko ia ʻoku fakafisi ke ne fai ha faʻahinga ngāue pe kalo mei he ngaahi fatongiá ʻi he taimi ʻoku foaki ai kiate ia ʻi he Siasí ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki lahi ke mole ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālié. ʻE fakaiku pē ʻo māmāfana pea mo ʻikai toe mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi fatongiá kotoa, pea, hangē ko e ʻakau ʻoku ʻikai huo mo fuʻifuʻí, ʻe mae pea mate ʻi ha mate fakalaumālie.17

ʻOku ʻikai taʻe-fakatokangaʻi hoʻomou ngāue leleí ʻe he ʻOtua ʻoku mou tauhí ʻa ia ko ʻene ngāue ʻoku mou kau aí.18

ʻĪmisi
A young man and his mother working in a flower garden as an elderly woman looks on.

“ʻOku ʻikai taʻe-fakatokangaʻi hoʻomou ngāue leleí ʻe he ʻOtua ʻoku mou tauhí ʻa ia ko ʻene ngāue ʻoku mou kau aí.”

ʻOku ou fakatauange ke tau ngāue fakataha kotoa ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine moʻoni ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí, pea ke tau ngāue pehē ke fakahoko ʻa e ngāue maʻongoʻonga ʻoku toka mei muʻá.19

5

ʻE mafola ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní kotoa ʻi he kuonga fakakosipelí ni.

Ko e kuonga fakakosipeli ʻo e Ongoongoleleí ʻoku fakaʻuhingaʻi ia ko hano foaki ki he kau ʻōfisa ne fili fakalangí, ʻi ha fekau mei he ʻOtuá, ʻa e mālohi mo e mafai ke fakamafola ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, pea mo fakahoko kotoa ʻa hono ngaahi ouaú. …

Ne ʻi ai ha ngaahi taimi ne toʻo ai ʻa e Ongoongoleleí mei he tangatá koeʻuhí ko ʻenau maumaufonó. Ko e meʻa ia naʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Noá. Naʻe tafoki ʻa ʻIsileli mei he ʻEikí pea tuku ai kinautolu ʻi he fakapoʻulí ʻi ha ngaahi toʻu tangata lahi ki muʻa pea hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí, pea ʻi heʻene hokosia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻá ne fakafoki mai ʻa e kakato ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ne fekauʻi ʻene kau ākongá ke nau malangaʻaki ʻene pōpoakí ʻi māmani kotoa, ka ne teʻeki ʻosi atu ha ngaahi senituli lahi kuo toe hinga ʻa e kakaí ki he faihalá pea mole ai ʻa e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻEikí. Naʻe hoko ʻeni ʻo fie maʻu ai ke fakaava ʻa e ngaahi langí pea teuteu mo hono fakahoko mai ʻo e kuonga fakakosipeli foʻou ke teuteu ki he toe hāʻele ʻangaua mai hotau ʻEikí ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí ke pule ʻi he māmaní ʻi he nāunau ʻi ha taʻu ʻe afe, ʻa ia ko ha meʻa ia ʻoku ofi, ʻoku ʻi hotau matafalé.20

Kuo tatau maʻu ai pē ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi kuonga fakakosipeli kotoa; ʻoku tatau ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ki he fānau kotoa ʻa ʻetau Tamaí ʻi he kuonga kotoa pē. Naʻe mole ia mei he taimi ki he taimi tuʻunga ʻi he hē mei he moʻoní, ka ko e taimi pē ʻoku ʻi ai ai ha kakai ʻo e ʻEikí he māmaní, naʻe foaki ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi fono mo e ngaahi moʻoni tatau ʻo e fakamoʻuí ʻa ia kuó ne ʻosi fakahā mai kiate kitautolú.

Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa lelei ʻe taha ne tānaki mai kuo tau maʻu ʻi he kuongá ni ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻi muʻa. Kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení he ʻikai ke toe fakaheeʻi ʻa e Siasí; ʻoku ʻi heni ia he taimi ní ke nofo maʻu. Kuo fakataumuʻa ʻa e moʻoni kuo fakahaá he taimí ni, ke teuteuʻi ha kakai ki he hāʻele ʻangaua mai ʻa e Foha ʻo e Tangatá, pea ʻe fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he ngaahi potu kotoa ʻo e māmaní ʻi he taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí ke kamata ʻa e kuonga ʻo e taʻu ʻe afe ʻo e melinó mo e māʻoniʻoní.21

Ko ha kāingalotu kitautolu ʻo ha siasi fakaemāmani lahi, ko ha siasi ʻoku maʻu ai e palani ʻo e fakamoʻuí, ko ha siasi naʻe fokotuʻu tonu pē ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ke ʻoatu ʻEne pōpoaki ʻo e fakamoʻuí ki Heʻene fānau kotoa ʻi he māmaní. …

Kuo tau aʻusia ha tuʻunga mo ha ivi ʻokú ne ʻai ke tau lava ai ʻo fakahoko e fekau ne tuku mai ʻe he ʻEikí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku totonu ke tau ʻoatu ʻa e ongoongo ʻo e fiefia ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ki he puleʻanga pea mo e kakai kotoa peé.

He ʻikai ke ngata pē ʻi heʻetau malangaʻi e ongoongoleleí ʻi he puleʻanga kotoa pē kimuʻa pea hāʻele mai e Foha ʻo e Tangatá, ka te tau ʻomi ha kau papi ului mo fokotuʻu ha ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Kau Māʻoniʻoní ʻiate kinautolu.22

ʻE toe lahi ange ʻa e mafola ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e ngāue ʻa e ʻEikí; ʻe toe vave ange ʻene fakalakalaká ʻi māmani ʻi he kahaʻú ʻo laka ange ʻi hono fai he kuo hilí. Kuo folofola ʻa e ʻEikí, pea naʻe fakamoʻoni ʻa e Laumālié; pea ʻoku ou fakamoʻoni ki he meʻá ni, he ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni. ʻOku ʻi heni e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ke tupulaki, ke mafola atu ki muli, ke tuʻu maʻu ʻi māmani, pea ke nofo ʻi he feituʻu kuo fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí ʻaki hono mālohí pea ʻaki ʻene folofola pē ʻaʻaná, pea he ʻikai ke toe fakaʻauha, ka ʻe hoko atu kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e Fungani Māfimafí —ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfitá talu mei he kamata ʻa e māmaní. Ko e ngāue ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne fakafoki mai ki māmani, ʻe ia tonu pē, ʻaki hono poto ʻoʻoná kae ʻikai ʻaki ʻa e poto ʻo e tangatá, ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.23

Ko e ongoongoleleí ʻoku maʻá e tangata kotoa pē, pea ʻe fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he potu kotoa pē, ʻi he puleʻanga kotoa pē, ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmaní, ki muʻa pea hāʻele ʻangaua mai ʻa e Foha ʻo e Tangatá.24

ʻOku ou ʻiloʻi mo fakamoʻoniʻi ko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní ʻe ikuna. ʻOku ʻi heni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke tuʻuloa. ʻE ikuna e ngāue ʻa e ʻEikí. He ʻikai ha mālohi ʻi māmani te ne lava ke taʻofi ʻa e mafola ʻa e moʻoní pea mo hono malangaʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he puleʻanga kotoa peé.25

ʻOku ou tuku ʻeku tāpuaki kiate kimoutolu pea mo ʻeku fakapapauʻi ʻoku ʻafio ʻa e ʻOtuá mo hono kakaí, pea ko e ngāue ʻoku tau kau aí ʻe ikuna mo teka atu kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa taʻengata ʻa e ʻEikí.26

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • ʻE lava fēfē ke tau muimui he sīpinga ʻa Palesiteni Sāmitá ʻi heʻetau ngāue he Siasí? (Vakai, “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá.”)

  • Fakakaukau ki he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sāmita kau ki he Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí (vakai, konga 1). Ko e hā haʻo ongoʻi ʻi he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ki hoʻo moʻui ʻi he taimi kuo fakafoki mai ai ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ki māmaní?

  • Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Sāmita ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻulu ʻo e Siasí (vakai, konga 2). ʻE anga fēfē haʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he moʻoni ko ʻení mo ha taha ʻoku ʻikai mēmipa he Siasí?

  • Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he ngaahi houalotu mo e ngaahi polokalama ʻo e Siasí ke ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku fakamatala he konga 3? Kuo anga fēfē haʻanau tokoniʻi ho fāmilí?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita, “Naʻe hāʻele mai hotau Fakamoʻuí ki māmani ke akoʻi kitautolu ke tau feʻofaʻaki” (konga 4). Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo muimui ʻi he sīpinga ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau hoko ai ko ha kau faiako fakaʻapi pe faiako ʻaʻahí?

  • ʻI hoʻomou toe fakamanatu ʻa e konga 5, fakatokangaʻi e anga ʻo e faikehekehe ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení mei he toengá. ʻE founga fēfē hano tokoniʻi ʻe he mahino ko ʻení ʻa ʻetau ngāue ʻi he Siasí? Ko e hā haʻo ongoʻi ʻi he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ki hono teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e Fakamoʻuí?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Mōsaia 18:17–29; T&F 1:30; 65:1–6; 115:4; 128:19–22

Tokoni Fakafaiako

“ʻI he taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ai ha ngaahi ʻekitivitī ako kehekehé, ʻe lava leva ke mahino lelei ange [ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e] ongoongoleleí ki he kau akó pea lahi ange e meʻa te nau pukepuké. ʻE lava ʻe ha founga kuo filifili leleí ke ne fakamahino, ʻai ke fakamānako mo fakangalongataʻa ange ha foʻi tefitoʻi moʻoni” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 102).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Joseph Fielding Smith Jr. mo John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 16.

  2. ʻI he The Life of Joseph Fielding Smith, 4

  3. “My Dear Young Fellow Workers,” New Era, Sānuali 1971, 5.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1944, 140–41.

  5. “Out of the Darkness,” Ensign, June 1971, 4.

  6. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 4.

  7. “Use the Programs of the Church,” Improvement Era, ʻOkatopa 1970, 3.

  8. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 113.

  9. “For Thus Shall My Church Be Called,” Improvement Era, ʻEpeleli 1970, 3.

  10. “Counsel to the Saints and to the World,” Ensign, Siulai 1972, 27.

  11. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1968, 123.

  12. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1970, 8.

  13. “The One Fundamental Teaching,” Improvement Era, May 1970, 3.

  14. “Use the Programs of the Church,” 2–3.

  15. “The One Fundamental Teaching,” 3.

  16. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1968, 12.

  17. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1966, 102.

  18. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 59.

  19. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 114.

  20. “A Peculiar People: Gospel Dispensations,” Deseret News, Tīsema 5, 1931, Konga ʻa e Siasí, 6.

  21. “A Call to Serve,” New Era, Nōvema 1971, 5.

  22. ʻI he Conference Report, British Area General Conference 1971, 5.

  23. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1968, 123.

  24. ʻI he Conference Report, British Area General Conference 1971, 176.

  25. “Counsel to the Saints and to the World,” 28.

  26. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 148–49.

Paaki