Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 24: Ko e Ngāue ʻa e Kau Fafine ʻo e Kau Māʻoniʻoni he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: ‘Līʻoa Taʻe-siokita ki he Ngāue Nāunauʻiá ni’


Vahe 24

Ko e Ngāue ʻa e Kau Fafine ʻo e Kau Māʻoniʻoni he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: “Līʻoa Taʻe-siokita ki he Ngāue Nāunauʻiá ni”

“ʻOku ʻikai ha ngataʻanga ia ʻo e lelei ʻe lava ke fakahoko ʻe hotau houʻeiki fefiné.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita ʻi ha fakataha lahi ʻa e Fineʻofá he ʻaho 2 ʻo ʻOkatopa 1963, “Ko kimautolu, ko e Kau Taki ʻo e Siasí, ʻoku mau fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi hotau kakai fefine leleí ʻi heʻenau līʻoa taʻe-siokita ki he ngāue nāunauʻiá ni.”1

Naʻe lea ʻa Palesiteni Sāmita mei he ngaahi taʻu ʻo ʻene taukeí, ʻi heʻene fai e fakamatala ko ʻení. Kuó ne fakamoleki ʻene moʻuí kotoa he ngāue faivelenga fakataha mo e kakai fefine ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe kamata ʻeni ʻi he konga ki mui ʻo e taʻu 1880 tupú, ʻi he taimi naʻe taʻu 10 nai aí. Naʻe poupouʻi ʻa e kakai fefine ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní he taimi ko iá ke nau ako ki he meʻa fakafaitoʻó mo e tauhi ʻo e moʻuí. Naʻe muimui ʻene faʻē ko Suliana L. Sāmitá (Julina L. Smith), ki he faleʻi ko ʻení ʻo ako ke hoko ko ha māʻuli. Naʻá ne faʻa fafangu ia ʻi he tuʻuapoó koeʻuhí ke ne angi ʻenau saliote naʻe toho hoosi peé ki ha ʻapi naʻe ʻamanaki ke fāʻeleʻi ai ha pēpē. Naʻe fakatokangaʻi ʻe he talavou ko Siosefa Filitingi Sāmitá, ʻi heʻene ngāue fakataha mo ʻene faʻeé ʻi he founga ko ʻení, ʻa e sīpinga ʻo e ivi mo e ʻofa mamahi ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí.2 Naʻe hoko ki mui ʻa Sisitā Sāmita ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá.

Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Sāmita ha fakaʻapaʻapa lahi ki he Fineʻofá, ʻa ia naʻá ne pehē “ko ha konga mahuʻinga ʻo e puleʻanga e ʻOtuá he māmaní.”3 Naʻe hoko hono mali ua ko ʻĒtelí (Ethel), ko ha mēmipa ʻo e poate lahi ʻo e Fineʻofá ʻi ha taʻu ʻe 21. Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻEimī Palauni Laimani (Amy Brown Lyman), ʻa ia naʻe ngāue mo ʻĒteli ʻi he poaté mo hoko ki mui ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá: “Ko Sisitā Sāmitá ko e taha ia ʻo e kakai fefine poto taha kuo faifaiangé peá u ʻiloʻi. Naʻá ku lau ia ko e taha faʻutohi mo e taha lea lelei taha ʻi he poaté.”4 ʻI he fatongiá ni, naʻe kau ai ʻa ʻĒteli ʻi he ngaahi konifelenisi fakasiteikí ke fai ha fakahinohino ki he kakai fefine ʻo e Fineʻofá. Naʻá na ō fakataha mo Palesiteni Sāmita ʻi ha ngaahi ngāue ʻe niʻihi ʻa e Siasí, pea naʻá na faʻa tuʻu fakataha ʻi he tuʻunga malangá ke akoʻi ʻa e kāingalotú.5

Naʻe mālōlō ʻa ʻĒteli pea mali leva ʻa Palesiteni Sāmita mo Sesi ʻĒveni (Jessie Evans). Naʻe ʻalu ʻa Sesi mo ia ʻi he meimei taimi kotoa pē naʻe fononga ai ke akoʻi e Kāingalotú. Naʻá ne maʻu ha leʻo lelei ke hiva, pea naʻe fie maʻu maʻu pē ʻe Palesiteni Sāmita ke hiva ʻi he ngaahi fakataha naʻá na ō ki aí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Falanisisi M. Kīponi, ʻa ia naʻe hoko ko ha sekelitali ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Ko e taimi pē naʻe puleʻi ai ha fakataha ʻe Siosefa Filitingi, naʻá ne fie maʻu ia ke hiva, ʻo ʻikai ʻi ha toe ʻuhinga, ka naʻe ʻikai teitei fiu ia he fanongo ki heʻene hivá. Kae, makehe mei aí, naʻe tānaki mai ʻe hono leʻo pōtoʻi hivá, ʻi heʻene hivaʻi e ngaahi himi toputapú, ha ongo fakalaumālie ki he ngaahi fakatahaʻangá, ʻo ne ueʻi ʻa e kau fanongó mo langaki hake hono ngaahi ivi ke leaʻaki ʻa e ngaahi folofolá. Naʻe faʻa kau fakataha ʻa Siosefa mo Sesi ki mui ange ʻo hiva tiueti, ʻi he teke mo e fakakolekole fakaoli hono uaifí, ʻo tuifio lelei hono leʻo matolú mo e leʻo ʻo Sesí. Naʻá na faʻa tangutu fakataha pē ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he sea tā-pianó, kae tā e pianó ʻe Sesi, mo mapuleʻi maʻu pē, hono leʻo lahí ke ʻoua naʻa pulia e hiva hono husepānití.”6

ʻI he hoko ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe faʻa ngāue ai mo Sisitā Pele S. Sipāfooti (Belle S. Spafford), ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá. Naʻe fakamatala ki mui ʻe Sisitā Sipāfooti ʻene aʻusia ʻi heʻene ngāue mo iá: “Ko Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá, ko ha tangata ʻo e ongo mo e ʻofa lahi ki he kakaí, naʻá ne fakahaaʻi ʻi he taimi kotoa pē ha mahino lahi ki he ngāue ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí, pea naʻá ne fakamatalaʻi tā-tuʻolahi atu ia ki he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá pea ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻo fakaava ʻetau vīsoné mo tataki ʻetau ngaahi foungá.”7

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

ʻOku fakamatala ʻa e folofolá ki ha kau fefine faivelenga ne nau maʻu ha ngaahi fatongia ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí.

Te tau lava ʻo lau ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá, naʻe fai ʻe ʻIvi ha malanga ʻi he hili e ngaahi nunuʻa naʻe ʻomi ʻe he hingá kia ʻĀtama mo ʻIví. ʻOku nounou ka ʻoku fonu ʻuhinga ʻo hangē ko ʻení:

Naʻe pehē ʻe ʻIvi ʻi he hili ʻa e Hingá, “Ka ne taʻeʻoua ʻeta maumau-fonó pehē ʻe ʻikai pē te ta maʻu ha hako [fānau], pea ʻikai foki ʻiloʻi ʻa e leleí mo e koví, pea mo e fiefia ʻo hota huhuʻí, pea mo e moʻui taʻengata ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku talangofuá” [Mōsese 5:11.]

“Pea naʻe fakafetaʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he huafa ʻo e ʻOtuá, pea naʻá na fakahā ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki hona ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné.” [Mōsese 5:12; ko e tānaki atu ʻa e mataʻitohi fakahihifí.]

ʻOku tau ʻilo heni naʻe maʻu ʻe ʻIvi pea pehē mo ʻĀtama ʻa e fakahā mo e fekau ke akoʻi ʻena fānaú ʻi he ngaahi hala ʻo e moʻui taʻengatá.8

ʻOku tau lau naʻe faʻa-ngāue ʻa e kakai fefine ʻIsilelí ʻi he kamataʻangá mo ʻi ai hanau ngaahi fatongia ke fakahoko [vakai, ʻEkesōtosi 15:20; Fakamaau 4–5].9

ʻOku tau lau ʻi he Fuakava Foʻoú ki ha kakai fefine faivelenga tokolahi naʻa nau feinga mo fai ha faleʻi. Ko ha tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau muimui he ʻEikí mo tokoni kiate ia [vakai, Luke 8:1–3; 10:38–42].10

ʻĪmisi
A woman and her daughter delivering a basket to another woman in the Philippines.

Kuo fakahoko ʻe he kakai fefiné ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e Siasí, ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí he ngaahi ʻaho kimui ní.

2

ʻOku fakahoko ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

ʻI he ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1842, naʻe fakataha ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha houʻeiki fafine ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻi Nāvú ʻo fokotuʻutuʻu kinautolu ki ha kautaha ʻa ia naʻe ʻoange ki ai a e hingoa “Ko e Kautaha Fefine-ʻofa ʻo Nāvuú” (The Female Relief Society of Nauvoo).” … He ʻikai ha toe veiveiua, ko e houalotú ni naʻe fokotuʻu ia ʻi he fakahā. Kuo fakamahinoʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi taʻu kimui ní, pea ʻi he ʻaho ní, ko hono mahuʻingá mo hono fiemaʻú ʻoku mahino fau.11

Ko e moʻoni naʻe ʻikai mei kakato hono fokotuʻu e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí kapau naʻe ʻikai fokotuʻu ʻa e houalotu fakaʻofoʻofá ni. … Naʻe ʻikai mei kakato e fakafoki mai ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí taʻe-kau ai ʻa e Fineʻofá ʻa ia ʻoku lava ai ʻa e houʻeiki fafiné ke fakahoko ha ngāue ne fokotuʻu fakalangi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he lelei ʻa e Siasí.12

Naʻe fokotuʻu ʻa e “Kautaha Fefine-ʻofa ʻo Nāvuú” ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo tokoni ki ai ʻa ʻEletā Sione Teila. Naʻe ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke fokotuʻutuʻu ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ki ha kautaha, he naʻe ʻi ai ha ngāue mahuʻinga ke nau fakahoko ʻi he tokoni ke “ʻomai pea fokotuʻu ʻa e ngāue ʻo Saioné.” [T&F 6:6.] Naʻe fakatautautefito e ngāue ko ʻeni ʻa e kakai fefiné ke ʻaonga, ke poupouʻi, pea mo e fakalakalaka ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí koeʻuhí ke nau mateuteu ʻi he meʻa kotoa pē ki ha nofoʻanga ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Naʻe toe ʻoange foki ʻa e fatongia ke nau tokoni ʻi he ngāue ʻo e ʻofá mo fakafiemālieʻi mei he faingataʻaʻia mo e mamahi ʻa e paeá, ʻa e mahakí, pea mo e mamahí ʻi he Siasí kotoa. Kuo fai-pau ʻa e houʻeiki fafine ʻo e kautahá ni, ʻi he ngaahi taʻu kotoa talu mei he fokotuʻu ko iá, ki honau uiuiʻí mo fakamahinoʻi kinautolu ʻi heʻenau faivelenga ʻi he ngāue ko iá. Kuo teʻeki ai ha ngāue ʻe ʻoange ʻe fuʻu faingataʻa; kuo teʻeki ha fatongia ʻe taʻe-fakahoko, pea ʻi heʻenau tokoní, kuo tāpuekina ai ha lauiafe.13

Ko e Fineʻofá … kuo tupulekina ʻo hoko ko ha mālohi ʻi he Siasí. ʻOku mātuʻaki fiemaʻu— ke tau ui ia ko ha houalotu, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko ha tokoni, ka ʻoku toe mahulu hake ʻa e Fineʻofá ia ai. ʻOku fie maʻu ia.14

ʻOku ou fie fakamāloʻia ʻa e houʻeiki fafine ʻo e houalotu maʻongoʻongá ni ʻi heʻenau angatonu mo faivelengá, ʻa ia kuo fakahaaʻi maʻu pē talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Nāvuú.15

ʻOku hōifua ʻa e ʻEikí ʻi hoʻomou ngaahi ngāué. Kuo mou tokoni, ʻi hoʻomou ngāué, ki hono langa hake mo fakamālohia e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE toe fie maʻu ke u leaʻaki nai?—ʻoku mahuʻinga tatau ʻa e ngāue ʻa e Fineʻofá ʻi he Siasí mo e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. Mahalo ʻe pehē ʻe ha niʻihi he taimí ni ʻoku kiʻi tōtuʻa ʻeku fakamamafaʻi ʻení, ka ko ʻeku fakakaukaú, ko e ngāue ʻoku fakahoko ʻe kimoutolu, ko hotau houʻeiki fefine leleí, ʻoku fuʻu mahuʻinga pea ʻoku mahuʻinga tatau pē ia ʻi hono langa hake ʻo e puleʻangá ni, ʻi hono fakamālohiá, ʻi hono ʻai ke mafolá, ʻi hono fokotuʻu ha makatuʻunga te tau ala lava ʻo langa kotoa aí, pea mo e houʻeiki tangata ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. He ʻikai ke mau lava ha meʻa ʻo ʻikai ke mou kau ai.16

Ko e [houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá] ko ha kau mēmipa kinautolu ʻo e kautaha maʻongoʻonga taha ʻo e kakai fefiné he māmaní, ko ha kautaha ʻoku hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní ʻa ia ne fokotuʻutuʻu mo fakalele ke ne tokoniʻi hono kau mēmipa faivelengá ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí. …

Naʻe fokotuʻu ʻa e Fineʻofá ʻi he [laumālie ʻo e fakahaá] pea kuo tataki ia ʻe he laumālie ko iá [talu mei ai], pea kuo fakatō ki he loto ʻo [hatau] kau fafine [lelei] tokolahi fau [ʻa e ngaahi] holi [ko ia] ki he māʻoniʻoní ʻoku fakahōifua ki he ʻEikí. 17

ʻĪmisi
A woman teaching in Relief Society. She is using the Gospel Principles manual.

Ko e Fineʻofá ko e “kautaha maʻongoʻonga taha ʻo e kakai fefiné he māmaní, ko ha kautaha ʻoku hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní.”

3

ʻOku tokoni e houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá ʻi hono tokangaʻi e lelei fakaetuʻasino mo fakalaumālie ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.

Kuo ui ʻe he ʻEikí, ʻi heʻene fakapotopotó, hotau houʻeiki fafiné ke nau hoko ko e tokoni ki he Lakanga Fakataulaʻeikí. Koeʻuhí ko ʻenau manavaʻofa, loto ongongofua, mo angaʻofá, ʻoku ʻafio ai ʻa e ʻEikí ki he [houʻeiki fefiné] mo foaki kiate kinautolu ʻa e ngaahi tufakanga mo e ngaahi fatongia ke nau hoko ko e kau tokoni ki he masivá pea mo e faingataʻaʻiá. Kuó ne ʻosi fakamahino ʻa e hala ʻoku totonu ke nau muimui aí, pea kuó ne ʻosi foaki kiate kinautolu ʻa e houalotu maʻongoʻonga ko ʻení ʻa ia ʻoku nau maʻu ai ʻa e mafai ke ngāue ʻi he ngaahi fakahinohino ʻa e kau pīsope ʻo e ngaahi uōtí pea ke fengāueʻaki lelei mo e kau pīsope ʻo e ngaahi uōtí, ʻi hono tokangaʻi e lelei ʻa hotau kakaí, fakalaumālie mo fakaetuʻasino fakatouʻosi.

Pea ʻe lava ke ui ʻe he ʻEikí hotau kakai fefiné ke nau ō ki he ngaahi ʻapí ke fakafiemālieʻi ʻa e masivá, ke tokoni mo poupouʻi ʻa e faingataʻaʻiá, ke tūʻulutui ʻo lotu mo kinautolu, pea ʻe ʻafio ʻa e ʻEikí ki he ngaahi lotu ʻa e houʻeiki fefiné ʻi he taimi ʻoku fakahoko fakamātoato ai maʻanautolu ʻoku puké, ʻo tatau pē mo ʻene ʻafio ki he ngaahi lotu ʻa e kaumātuʻa ʻo e Siasí.18

Ko e taumuʻa mo e ngaahi fatongia ʻo e Fineʻofá ʻoku lahi. … Naʻe [pehē] ʻe heʻeku tamai ko Palesiteni Siosefa F. Sāmitá: “Ko ha houalotu ʻeni naʻe fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku hoko leva ia ko e houalotu fuoloa taha ʻo e Siasí, pea ko e mahuʻinga tahá ia. ʻOku ʻikai ko e ngāue pē ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e paeá, ʻa e mahakí mo e masivá, ka ko ha konga ʻo hono fatongiá — pea ko e konga lahi tahá foki ia —ke tokangaʻi ʻa e lelei fakalaumālie pea mo e fakamoʻui ʻo e ngaahi faʻeé mo e ngaahi ʻofefine ʻo Saioné; ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻe liʻekina, ka ʻoku maluʻi kotoa mei he meʻa taʻe-ʻamanekiná, meʻa fakamamahí, ngaahi mālohi ʻo e koví ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki kiate kinautolu ʻi māmaní. Ko e fatongia ia ʻo e Fineʻofá ke tokangaʻi ʻenau lelei fakalaumālié pea mo e kāingalotu fefine kotoa pē ʻo e Siasí.”19

ʻOku ʻikai ngata pē fatongia ʻo e Fineʻofá ʻi hono tokangaʻi kinautolu ko e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá, ka ʻoku totonu ke fakalaka atu ʻenau ngāué ʻi he ngaahi ngataʻanga ko iá. Ko e fē pē ha potu ʻoku faingataʻaʻia ai ha taha, fie maʻu tokoni, ʻoku tofanga he faingataʻá, puke pe faingataʻaʻia, ʻoku tau kole ki he Fineʻofá. … Te nau lava ʻo fai ha ngāue lelei mo fakaʻofoʻofa ʻaki hano fakalotolahiʻi kinautolu ʻoku heé, ʻo tokoniʻi, mo fakafoki mai kinautolu ke mālohi, ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ikunaʻi honau ngaahi vaivaí pe ngaahi angahalá mo e ngaahi tōnounoú, pea fakafoki mai kinautolu ki he mahino ʻo e moʻoní. Te u pehē ʻoku ʻikai ha ngataʻanga ia ʻo e lelei ʻe lava ke fakahoko ʻe hotau houʻeiki fefiné.

… ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ko e hā ha meʻa he māmaní ʻe lava ʻo fai heʻetau kau palesiteni fakasiteikí mo e kau pīsope he ngaahi uōtí, kapau naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e houʻeiki fefine lelei ko ʻeni ʻo e Fineʻofá ke nau fakafalala ki ai; ʻa ia te nau lava ʻo ui ke tokoni, tā-tuʻolahi, ke nau fakaleleiʻi ha ngaahi tūkunga ʻe mātuʻaki fuʻu pelepelengesi, pe pelepelengesi ki hotau houʻeiki tangatá, ka ʻe lava hotau kakai fefiné ke fakahoko ki he lelei tahá. Ko ha meʻa ne mei fakaʻofoʻofa kapau naʻe haohaoa ʻa e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí. Kapau naʻe pehē, ʻe siʻi ange hotau fatongiá, ʻo e kakai tangatá mo e fefiné fakatouʻosi, ka kuo teʻeki hokosia ʻa e taimi ko iá. ʻOku ʻi ai hatau kāingalotu ʻi he houʻeiki fefiné ʻoku nau fie maʻu ha fakalotolahi, ha kiʻi tokoni fakalaumālie pea mo fakaetuʻasino, pea ʻoku ʻikai ha taha te ne lava ʻo fakahoko lelei ange ia ʻi hotau kakai fefine ʻoku kau ʻi he houalotu maʻongoʻonga mo fakaʻofoʻofa ko ʻení.

ʻE lava ʻe he kakai fefiné ʻi he ngāué ni ke fai ʻenau tokoní ʻi hono poupouʻi mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku hē, talatalakehe, mo taʻetokangá, ʻo tatau pē mo hono ui ʻo e kakai tangata ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ke nau fakahoko maʻá e kau hē, taʻe-tokanga, mo e talatalakehe ʻi he kakai tangatá. ʻOku totonu ke tau ngāue kātoa ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoní mo feinga lahi ke fakafoki mai ke mālohi ʻa kinautolu kuo ʻauhia atu mo taʻe-tokanga ki he ngaahi fatongia faka-Siasí.20

Kuo tau mātaʻia e tupulekina ʻa e Kautahá ni…mei [hono] kamata vaivai ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻa tahá, ʻi he taimi naʻe tokosiʻi ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. … Ko e lelei kuo lavaʻi ʻi hono tokangaʻi ʻo e paeá, tokangaʻi ʻo e mahakí mo e faingataʻaʻiá, mo kinautolu ʻoku masiva fakatuʻasino, fakaʻatamai, pe fakalaumālié, he ʻikai lava ʻo ʻiloʻi totonu. … Kuo lavaʻi kotoa ʻeni tuʻunga he laumālie ʻo e ʻofá ʻo fakatatau mo e laumālie moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.21

4

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e houʻeiki fefiné ke nau fekumi ki he māmá mo e moʻoní ke nau lava ʻo maʻu e totonu ki he nāunau fakasilesitialé.

ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻa e ongoongoleleí ki hotau kakai fefiné ʻo tatau mo e kakai tangatá. ʻOku fai e tokanga lahi kiate kinautolu ai ʻo tatau pē mo e kakai tangatá. Pea ko e taimi naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Fakatotolo ʻi he ngaahi fekau ko ʻení, he ʻoku moʻoni mo totonu ia, pea ko e ngaahi kikite mo e ngaahi talaʻofa ʻoku ʻi aí, ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa,” [T&F 1:37] naʻe ʻikai ke ne fakangatangata ʻa e fekaú ki he kau mēmipa tangata pē ʻo e Siasí. … ʻOku mahuʻinga tatau pē ke mahino ki hotau kakai fefiné ʻa e Palani ʻo e Fakamoʻuí pea mo e kakai tangatá. ʻOku mahuʻinga tatau pē ke nau tauhi e ngaahi fekaú. He ʻikai ha fefine ʻe fakahaofi ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe ʻikai papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá pea mo e hilifakinima ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni. …

…Ko e taimi naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí he ʻikai ke lava ke fakamoʻui ha taha ʻi he taʻe-ʻiló [vakai, T&F 131:6], teu pehē naʻe ʻuhinga ki he kakai fefiné pea mo e kakai tangatá foki, pea ʻoku ou tui ʻoku haʻisia ʻa e kakai fefine ʻo e siasí ke ako ʻa e folofolá.22

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e kakai fefiné, pea pehē ki he kakai tangata ʻo e Siasí, ke naʻu ʻiloʻi hono finangalo fakalangí mo maʻu ha fakamoʻoni mālohi ʻi honau lotó ki he moʻoni kuo fakahā fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke ʻaonga pē kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, ka maʻá e laumālie kotoa pē ʻoku fekumi ki he moʻoní, ʻo fakatou-tatau pē ʻa fefine mo tangata.23

ʻĪmisi
A woman kneeling at her bed praying.

“ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e kakai fefine… ʻo e Siasí, ke naʻu ʻiloʻi hono finangalo fakalangí mo maʻu ha fakamoʻoni mālohi ʻi honau lotó.”

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fakafeʻungaʻi ʻa e houʻeiki fefiné ʻaki ha fakamoʻoni ki he moʻoní ke mahino ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e Siasí ʻo tatau pē mo ia ʻokú ne fai kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí. Kapau te tau maʻu ʻa e hakeakiʻí, kapau ʻoku tau ʻamanaki ke maʻu ia, ʻoku mahuʻinga ke tau teuteu kitautolu ʻaki e ʻiló, tuí, mo e lotú. Pea ko e taimi naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí, “Mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻene māʻoniʻoní,” [Mātiu 6:33; 3 Nīfai 13:33] naʻe ʻikai ko ʻene folofola ki ha falukunga kakai tangata pē, ko ha haʻofanga ia naʻe tuifio.24

Ko e fefine kotoa pē kuo papitaiso ki he Siasí kuo hilifaki ki hono ʻulú ʻa e nima ʻo e kaumātuʻá ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí ke ne lava ʻo maʻu e fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi he moʻoni kotoa pē. Ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taha te ne taʻe-maʻu ha fakahinohino fakalangi ke ne fakahā kiate kinautolu ʻa e moʻoní mo ʻai ke nau lava ʻo ʻilo ʻa e māmá mei he fakapoʻulí pea, ke, maluʻi mo foaki ki ai ʻa e mālohi ke tekeʻi ʻa e ngaahi tokāteline, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi fakamahamahalo hala, ʻa ia ʻoku mafola lahi ʻi māmani he ʻaho ní.25

ʻOku ʻi ai e totonu hotau kakai fefiné ki he fakahinohino fakalaumālie ʻoku nau fie maʻu mei he Laumālie Māʻonioní ʻo hangē ko e kakai tangatá, ʻi he kihiʻi meʻa kotoa pē. ʻOku ʻi ai ʻenau totonu ki he meʻafoaki ʻo e kikite fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ke nau ʻiloʻí. … Ko e taimi ʻoku nau lotu aí, ʻoku totonu ke nau lotu fakamātoato, mo ʻamanaki ke maʻu ha tali ʻo ʻenau ngaahi lotú. ʻE fanongo ʻa e ʻEikí kiate kinautolu, kapau te nau fakamātoato, moʻoni, ʻo tatau pē mo ia te ne fai ki he kakai tangatá.26

Kuo ʻosi talaʻofa ʻe he ʻEikí ki he taha kotoa, ki he kakai tangatá mo e fefiné fakatouʻosi, ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo makatuʻunga ʻi he faivelengá, loto fakatōkilaló, mo e fakatomala moʻoní. ʻOku fie maʻu kinautolu ki hono ako mo hono ʻilo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo teuteuʻi kinautolu ʻaki e akó, tuí, mo e talangofua ki he ngaahi fekau kotoa pē, ke fekumi ki he maama mo e moʻoni te nau maʻu e totonu ki ai ʻi he nāunau fakasilesitialé.27

5

ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá ki Hono ngaahi ʻofefiné ʻa e meʻafoaki mo e tāpuaki fakalaumālie kotoa ʻe lava ke maʻu ʻe hono ngaahi fohá, ʻo fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

Te u pehē ʻoku tau ʻiloʻi kotoa ko e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku ʻikai fakangatangata ia ki he houʻeiki tangatá pē. ʻOku toe lilingi atu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení foki ki he … houʻeiki fafine faivelenga kotoa pē ʻo e Siasí. ʻE lava ke teuteu e houʻeiki fafine lelei ko ʻení ʻaki haʻanau tauhi e ngaahi fekaú mo ngāue ʻi he Siasí. ʻOku foaki ʻe he ʻEikí ki hono ngaahi ʻofefiné ʻa e meʻafoaki mo e tāpuaki fakalaumālie kotoa ʻe lava ke maʻu ʻe hono ngaahi fohá, he ʻoku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEikí [vakai, 1 Kolinitō 11:11].28.”

ʻOku tau ʻilo kotoa naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahame ʻe hoko ko ha tamai ki ha ngaahi puleʻanga lahi pea ʻe tatau hono hakó mo e ngaahi fetuʻu ʻo e langí pea mo e ʻoneʻone ʻo e matātahí, ka ko e meʻa kuo pau ke ʻoua naʻa tau taʻe-fakatokangaʻí ko e ngaahi talaʻofa ko ʻení naʻe fai mo ia kia Sela.

“Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame, Pea koeʻuhí ko Sēlai ko ho ʻunohó, ʻe ʻikai te ke ui hono hingoá ko Sēlai, ka ko Sela hono hingoá. Pea te u tāpuakiʻi ia, ʻo tuku kiate koe ʻa e foha ʻiate ia: ʻio, te u tāpuakiʻi ia, pea ʻe hoko ia ko e faʻē ki he ngaahi puleʻanga; ʻe tupu ʻiate ia ʻa e ngaahi tuʻi ʻo e kakai.” [Sēnesi 17:15–16.]29

Ko e folofola ʻeni ʻa ʻe ʻEikí fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e ngaahi ouau ʻo e Siasí ʻoku tau maʻu tuʻunga he lakanga fakataulaʻeikí: “Pea ko e lakanga fakataulaʻeiki lahi ange ko ʻení ʻoku puleʻi ʻe ia ʻa e ongoongoleleí pea ʻokú ne maʻu ʻa e kī ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻangá, ʻio ʻa e kī ʻo e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá..”

…Tuku muʻa ke u toe lau atu: “Pea ko e lakanga fakataulaʻeiki lahi ange ko ʻení ʻoku puleʻi ʻe ia ʻa e ongoongoleleí pea ʻokú ne maʻu ʻa e kī ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻangá, ʻio ʻa e kī ʻo e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. Ko ia, ʻoku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá. Pea ʻi he ʻikai ke ʻi ai hono ngaahi ouaú, mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻikai ke fakahā ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻotuá ki he tangatá ʻi he kakanó; he ko e taʻe ʻi ai ʻení, ʻoku ʻikai lava ai ʻe ha tangata ʻo mamata ki he fofonga ʻo e ʻOtuá,…pea moʻui.”T&F 84:19-21

Ko e taimi ʻoku tau lau ai e ngaahi meʻa ʻoku anga pehení, ʻoku totonu ke ne ʻai ʻa e tangata kotoa pē ʻokú ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí ke fiefia ʻi heʻene fakakaukau kuo tau maʻu ʻa e mafai maʻongoʻonga ko ia te tau lava ai ʻo ʻilo ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko e kakai tangata pē ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku totonu ke nau ʻilo ʻa e foʻi moʻoni maʻongoʻonga ko iá, ka ʻoku tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mo hono ngaahi ouaú, ʻa e lava ke ʻilo ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí, ʻo fakatou-tatau pē ʻa fafine mo tangata, ʻa e ʻOtuá.30

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi aʻusia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá”? Ko e hā ha ngaahi meʻa tatau mo ia kuó ke aʻusia?

  • Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Sāmita kau ki ha kakai fefine ʻi ha kuonga ʻe taha naʻa nau fakahoko ʻa e ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá (vakai, konga 1). Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke fakatokangaʻi ai e tokoni ʻa e kakai fefiné ki hono fakamālohia honau ngaahi fāmilí mo e Siasí?

  • Kuo anga fēfē haʻo fakatokangaʻi ʻoku hoko e Fineʻofá ko ha tokoni “mahuʻinga ki he lelei ʻa e Siasí? (Vakai, konga 2.) Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e houʻeiki fefine ʻo e Fineʻofá mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokangaʻi ai ʻe he Fineʻofá ʻa e lelei fakalaumālie ʻa e kau fefine ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní? Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku ope atu ai e ivi tokoni ʻo e kau fefine ʻo e Fineʻofá ʻi he ngataʻanga ʻo ʻenau houalotú? (Ke maʻu ha ngaahi sīpinga, vakai, konga 3.)

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻoku fie maʻu ke mahino ki he fefine mo e tangata kotoa pē ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, fakamālohia ʻenau ngaahi fakamoʻoní, mo maʻu fakahā (vakai, konga 4). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fekumi kotoa ki he ngaahi meʻafoaki ko ʻení?

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sāmita ko e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku “lilingi atu [ia ki he] houʻeiki fafine faivelenga kotoa pē ʻo e Siasí” (konga 5). Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻe he kakai fefiné ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakahoko honau ngaahi fatongia ʻi he ʻapí pea ʻi he Siasí? Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke fakatokangaʻi ʻo ha kakai fefine ʻoku nau maʻu e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Ngāue 5:12–14; ʻAlamā 32:22–23; T&F 46:8–9

Tokoni Fakafaiako

“ʻOku faʻa tokoni ke kamata fakakaukau ki he lēsoni hokó, hili pē hoʻo akoʻi e lēsoni ki muʻá. Mahalo kuó ke ʻosi ʻiloʻi lelei ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí mo ʻenau ngaahi fiemaʻú pea mo e meʻa ʻoku nau manako aí, hili pē hoʻo feohi mo nautolú” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 114).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Purpose of the Relief Society,” Relief Society Magazine, Sānuali 1964, 5.

  2. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange kau ki he tokoni ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ki heʻene faʻeé ʻi hono ngaahi fatongia ko e māʻulí, vakai, vahe 20 ʻi he tohi ko ʻení.

  3. “Mothers in Israel,” Relief Society Magazine, Tīsema 1970, 883.

  4. Amy Brown Lyman, ʻi he Joseph Fielding Smith and John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 243.

  5. Vakai, Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God (1992), 261.

  6. Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God, 281.

  7. Belle S. Spafford, Latter-day Prophet-Presidents I Have Known (ko ha lea naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí, Mē 29, 1973), 4.

  8. .Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. (1957–66), 3:66.

  9. “The Relief Society Organized by Revelation,” Relief Society Magazine, Sānuali 1965, 5.

  10. Answers to Gospel Questions, 3:67.

  11. “Purpose of the Relief Society,” 4.

  12. “The Relief Society Organized by Revelation,” 6.

  13. “Relief Society Responsibilities,” Relief Society Magazine, ʻOkatopa 1954, 644.

  14. “Relief Society—An Aid to the Priesthood,” Relief Society Magazine, Sānuali 1959, 4.

  15. “Relief Society Responsibilities,” Relief Society Magazine, ʻOkatopa 1954, 646.

  16. “Relief Society—An Aid to the Priesthood,” 6; ne ʻai ke tatau ʻa e fakaʻilonga leá.

  17. “Mothers in Israel,” 883.

  18. “Relief Society—An Aid to the Priesthood,” 5.

  19. “Teaching the Gospel,” Relief Society Magazine, Sānuali 1966, 5; vakai foki, Joseph F. Smith, ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 1906, 3.

  20. “Relief Society Responsibilities,” Relief Society Magazine, Māʻasi 1954, 151−52.

  21. “Purpose of the Relief Society,” 5.

  22. “Obedience to the Truth,” Relief Society Magazine, Sānuali 1960, 6−7.

  23. “Relief Society Responsibilities,” Relief Society Magazine, ʻOkatopa 1954, 644.

  24. “Relief Society Responsibilities,” Relief Society Magazine, Māʻasi 1954, 152.

  25. “Relief Society Responsibilities,” Relief Society Magazine, ʻOkatopa 1954, 644.

  26. “Obedience to the Truth,” 7.

  27. Answers to Gospel Questions, 3:68−69.

  28. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1970, 59.

  29. “Mothers in Israel,” 885.

  30. “And the Truth Shall Make You Free,” Deseret News, Māʻasi 30, 1940, konga ʻa e Siasí, 4; vakai foki, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 3:142–43.

Paaki