Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 13: Te bapetizoraa


Pene 13

Te bapetizoraa

« Te bapetizoraa… o te tauiraa ïa, e aore râ, te ti‘a-faahou-raa mai roto mai i te hoê oraraa haere ti‘a’tu i roto i te tahi—mai roto mai i te oraraa hara i roto i te oraraa o te oraraa pae varua ».

No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith

I roto i te amuiraa rahi no eperera 1951, ua parau te peresideni Joseph Fielding Smith no ni‘a i te ohipa tei tupu i ni‘a ia’na e 67 matahiti na mua’tu, a bapetizohia ai oia i te 8 o to’na matahiti. Te parau ra oia e, i te mahana o to’na bapetizoraa, ua tupu te mana‘o i roto ia’na e, « e mea viivii ore oia, e te mâ i mua i te Fatu ». Tera râ, ua haapii mai oia e, ua titauhia ia’na ia rohi i roto i to’na oraraa taatoa no te tape‘a tamau noa ia’na i roto i taua huru ra. Te faahaamana‘o ra oia e : « Te vai ra to’u hoê tuahine maitai roa, mai to’u mau tuahine atoa, tei haaputapû i roto i to’u feruriraa i te titauraa ia tape‘a ia’u ia vai porao ore noa i te mau mea o te ao nei. Ta’na mau haapiiraa ia’u i te mahana a bapetizohia ai au, ua vai noa ïa i roto ia’u i te mau mahana atoa o to’u oraraa ».1

Ma te haapa‘o i te mau haapiiraa a to’na tuahine, ua faaitoito te peresideni Smith i te mau melo o te Ekalesia ia haapa‘o i ta ratou fafauraa no te bapetizoraa—ia vai noa « i roto i [te] oraraa pae varua » ta ratou i farii i te taime a bapetizohia ai ratou.2 Ua parau oia e :

« Aita e parau a‘o e ti‘a ia horo‘ahia i te hoê melo no te Ekalesia hau atu i te faufaa i te parau a‘o ia haapa‘o i te mau faaueraa i muri a‘e i te bapetizoraa. E horo‘a mai te Fatu ia tatou i te faaoraraa mai te mea e, e tatarahapa tatou e e haapa‘o i ta’na mau ture ».3

Te mau haapiiraa a Joseph Fielding Smith

1

Te bapetizoraa utuhi ua hoho‘a ïa i te fanauraa, te poheraa e te ti‘a-faahou-raa.

Te bapetizoraa, te toru o te parau tumu e te oro‘a matamua o te Evanelia, e mea titauhia ïa no te faaoraraa e no te faateiteiraa i roto i te basileia o te Atua. A tahi, te bapetizoraa, o te rave‘a ïa e roaa ai i te taata tatarahapa te matararaa o te mau hara. A piti, o te uputa ïa no te tomo i roto i te basileia o te Atua. Ta te Fatu ïa e parau mai nei ia tatou, a paraparau ai oia ia Nikodemo i roto i te Ioane 3:1–11… 

E ravehia te bapetizoraa na roto i te utuhiraa i raro i te pape… Eita roa te bapetizoraa e ravehia na roto i te tahi atu huru raveraa maori râ, na roto i te utuhiraa i te tino taatoa i raro i te pape, no teie mau tumu i muri nei :

(1) E faahoho‘araa te reira i te poheraa, te hunaraa e te ti‘a-faahou-raa o Iesu Mesia, e o te tahi atu mau taata atoa tei farii i te ti‘a-faahou-raa.

(2) Te bapetizoraa o te hoê atoa ïa fanauraa e mai te au i te fanauraa o te hoê tamarii i te fenua nei.

(3) Te bapetizoraa, tei faahoho‘a-atoa-hia i te ti‘a-faahou-raa, o te tauiraa ïa, e aore râ, te ti‘a-faahou-raa mai roto mai i te hoê oraraa haere ti‘a’tu i roto i te tahi—mai roto mai i te oraraa hara i roto i te oraraa o te oraraa pae varua ».

Te hinaaro nei au e tape‘a mai i te tumu piti : Te bapetizoraa o te hoê atoa ïa fanauraa e mai te au i te fanauraa o te hoê tamarii i te fenua nei… I roto i te Mose 6:58–60 te tai‘o nei tatou :

« No reira te horo‘a’tu nei au i te hoê faaueraa ia oe, ia haapii atu i teie mau mea i ta outou mau tamarii ma te tapeapea ore, i te na ôraa e :

« No te ofatiraahia te ture i tae mai ai te hi‘araa, e no te hi‘araa i tae mai ai te pohe. No te mea ua fanauhia oe i roto i te ao nei na roto i te pape e te toto, e te varua o ta’u i hamani ra, e no te reira i riro mai ai te repo fenua ei taata ora, e na reira atoa, ia fanau-faahou-hia oe i roto i te basileia o te ao ra e ti‘a‘i, na roto i te pape, e te Varua, e ia tamâhia e te toto, oia te toto o ta’u ra Fanau Tahi ; ia ti‘a ia outou ia haamo‘ahia i te mau hara atoa ra, e ia oaoa i te mau parau o te ora mure ore i roto i teie nei ao, e te ora mure ore i te ao a muri atu, oia te hanahana tahuti ore ;

« Na roto i te pape e haapa‘o ai outou i te faaueraa ; na roto i te Varua e faatiahia ai outou, e na roto i te toto e haamo‘ahia ai outou »… 

Te tamarii atoa e tae mai i roto i teie ao, i roto oia i te pape e amohia ai, e fanau oia i roto i te pape, e i te toto e i te varua. No reira, ia fanau-ana‘e-hia tatou i roto i te basileia o te Atua, e fanauhia ïa tatou mai te reira te huru e ti‘a ai : na roto i te bapetizoraa tei fanauhia i te pape ; na roto i te maniiraa te toto o te Mesia ua tamâhia e ua haamo‘ahia ; e ua faati‘ahia na roto i te Varua o te Atua, no te mea, aita te bapetizoraa i hope mai te mea e, aita te bapetizoraa o te Varua Maitai. Te ite ra outou i te tu‘atiraa i rotopu i te fanauraa i roto i te ao nei, e te fanauraa i roto i te basileia o te Atua… 

Ia haere tatou i ni‘a i te toru o te tumu : Te bapetizoraa, tei faahoho‘a-atoa-hia, o te tauiraa ïa, e aore râ, te ti‘a-faahou-raa mai roto mai i te hoê oraraa haere ti‘a’tu i roto i te tahi—mai roto mai i te oraraa hara i roto i te oraraa o te oraraa pae varua »… 

Ua titauhia te mau tane e te mau vahine atoa… ia tatarahapa… Tei roto ratou i te pohe pae varua. Nahea ratou i te ho‘i faahou ? Na roto i te hunaraa i raro i te pape. Ua pohe ratou, e ua hunahia i raro i te pape e ua ti‘afaahou mai i roto i te ti‘a-faahou-raa o te varua i roto i te oraraa pae varua. Tera te auraa o te bapetizoraa.4

Hōho’a
Oil painting in browns, blues and greens of the artist being baptized in the Dhiepper River. Two men in white at center with large trees in foreground and hazy city across the river in the background under a cloudy sky. Signed lower right. N. Krisochenko 1998.

Te faaite nei teie hoho‘a peni i te hoê taata e bapetizohia ra i roto i te anavai no Dnieper River i piha‘iho ia Kyiv, Ukraine.

2

Te mau tamariirii tei ore i tae‘a i te matahiti e mana‘o papû to ratou, aita ïa e titauhia ia bapetizo ia ratou no te mea ua faaorahia ratou na roto i te Taraehara a Iesu Mesia.

Ua ite au e, te mau tamariirii tei ore i tae‘a i te matahiti e mana‘o papû to ratou, e no reira, aita ïa ta ratou e hara, e… faaorahia ïa ratou na roto i te toto o te Mesia, e ua riro ïa ei faaooraa rahi ia marô e, ua titauhia ia bapetizo ia ratou, ma te huna roa i te parau-ti‘a e te aroha o te Atua [a hi‘o Moroni 8:20–23].5

I roto i te Tuhaa 29 o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, te na ô ra te Fatu e (irava 46–47) :

« Tera râ inaha, te parau atu nei au ia outou e, ua faaorahia mai te mau tamarii rii mai te faatumuraahia mai o te ao nei na roto i to’u Fanau Tahi ra ;

« No reira, aita e ti‘a ia ratou ia rave i te hara, no te mea aita te mana i horo‘ahia’tu ia Satani ia faahema i te tamarii rii, e tae noa’tu i te taime e riro ai ratou ei feia mana‘o papû i mua ia’u nei ».

Aita atu ai ïa ta‘iraa parau navenave. « Ua faaorahia mai te mau tamarii rii mai te faatumuraahia mai o te ao nei ». Eaha te auraa o te reira No’na ? Te auraa ra, oia ho‘i, hou te faatumuraahia o te ao nei, teie faanahoraa no te ora, teie faanahoraa no te faaoraraa tei titauhia ia tatou ia haapa‘o i roto i teie oraraa tahuti nei, ua oti pauroa ïa i te faaineinehia, e no te ite o te Atua i te hopea mai te omuaraa mai ra, ua faanaho ihora Oia i te faaoraraa o te mau tamarii rii na roto i te taraehara o Iesu Mesia… 

Ia hi‘o ana‘e outou i roto i te hoho‘a mata o te hoê aiu, e ia hi‘o mai oia ia outou e ia ataata mai, ua nehenehe anei ta outou e ti‘aturi e, ua tafetafetahia teie tamarii rii i te tahi huru hara o te faaere ia’na i te aro o te Atua ia pohe ana‘e oia ?… 

Te haamana‘o nei au i te taime tei roto vau i te misioni i te fenua Peretane, te vai ra i reira hoê utuafare taata marite… I to [te tane] faarooraa i te mau « Elders » i te pororaa i roto i te mau aroa, ua ani manihini oia ia ratou ia haere mai i to’na fare no te mea, no to’na fenua mai ratou. E ere te evanelia ta’na i anaanatae ; o ratou ra ta’na i anaanatae no te mea, no te mau Hau Amui no Marite atoa mai ratou. E, te rave atoa ra vau na te reira mau vahi. E ere o vau te taata matamua ta’na i faaroo i te haapiiraa, tera râ, i muri a‘e, ua anihia vau ia haere i to’na fare… 

Ua mana‘o vau e, e haere matou i to’na fare no te paraparau i te ta‘iri popo e i te faahoro popo e te tahi atu mau mea, e no te faaau i te mau mea i te mau Hau Amui no Marite i te mau mea no Peretane—te mau mea i auhia e a‘na. Te reira te ohipa ta maua i rave, e i te haamataraa aita maua i paraparau hoê noa a‘e parau no ni‘a i te haapa‘oraa. Ua ho‘i maua i to’na fare e rave rahi taime, e ua feruri oia e, e mau taata maitai roa maua no te mea, aita maua i tamata i te haapuunena ia’na i ta maua haapa‘oraa. Tera râ, i muri mai, ua haamata ratou i te ui i te tahi mau uiraa—ua ite ihoa maua e, e na reira ratou—e i te hoê ahiahi a parahi ai maua i roto i to ratou fare, ua fariu maira te vahine a teie taata i ni‘a ia’u e na ô mai nei e : « Elder Smith, te hinaaro nei au e ui ia oe i te hoê uiraa ». Hou a ui mai ai oia i ta’na uiraa ua haamata oia i te ta‘i. Aita vau i ite eaha râ te fifi. Ua ta‘i noa oia, e i te mărûraa oia no te ui i te uiraa, ua faati‘a maira oia i teie aamu :

I to ratou fanoraa mai i Peretane ua pohe to raua aiû… Ua haere raua e farerei i te orometua [o ta raua Ekalesia] e ua hinaaro raua ia hunahia ta raua aiû mai te Keresetiano te huru… Na ô mai nei te orometua ia’na e : « Eita ta matou e nehenehe e huna i ta orua aiû mai te Keresetiano te huru no te mea aita oia i bapetizohia. Ua mo‘e ta orua aiû ». E mea huru teimaha teie parau, tera râ, tera te aamu ta’na i faati‘a mai, e ua mauiui te aau o teie vahine e piti e aore râ e toru matahiti. No reira, ua ui maira oia ia’u i te uiraa : « ua mo‘e anei ta’u aiû ? Eita anei au e ite faahou ia’na ? » Ua tai‘o atura vau ia’na i roto i te Buka a Moromona i te mau parau a Moromona i ta’na tamaiti ia Moroni [a hi‘o Moroni 8]. Na ô atura vau : « Aita ta oe aiû i mo‘e. Eita te aiû e mo‘e. E faaorahia te mau aiû atoa i roto i te basileia o te Atua ia pohe ratou ».

… « E ua ite atoa vau e, e ua faaorahia te mau tamarii atoa o tei pohe i roto i te basileia o te ao ra, oia o ratou paatoa o tei pohe na mua a‘e i te tae‘a-raa-hia te faito tano no to ratou matahiti a taa ai ia ratou to ratou iho mana‘o ». [PH&PF 137:10] Tera ta te Fatu i parau i te peropheta Iosepha Semita i roto i te hoê heheuraa e aore râ, i te hoê orama ta’na i farii i roto i te hiero no Keterani. E ere anei teie i te ta‘iraa parau navenave ? E ere anei i te mea tano ? E ere anei i te mea ti‘a ?… E ere te hape na te [hoê aiû] te hara a Adamu, e ere na’na te hape no te mau huru hara atoa, na te aroha o te Atua e rave i te reira, e e faaore i te reira.

I teie nei râ, mai te aha te huru no outou e no’u ? I ô nei tatou, ua ti‘a ia tatou ia maramarama, e ua parau te Fatu e : « O vai ratou o tei noaa te ite ra, ta’u i ore i faaue atu ho‘i ia tatarahapa ? [PH&PF 29:49.] Ua faauehia tatou ia tatarahapa, ua faauehia tatou ia bapetizo, ua faauehia tatou ia tamâ i ta tatou mau hara i roto i te pape o te bapetizoraa, no te mea ua ti‘a ia tatou ia maramarama e ua hara tatou paatoa. Tera râ, aita vau i bapetizohia e aita outou i bapetizohia no te hoê a‘e ohipa i ravehia e Adamu. Ua bapetizohia vau ia tamâhia vau i te mau mea ta’u iho i rave, e mai te reira atoa no outou, e ia ti‘a ia’u ia haere i roto i te basileia o te Atua

… Ua faaineine te Fatu i te hoê faanahoraa no te feia aore e ture, e no reira aita te mau tamarii i raro a‘e i te ture no te tatarahapa. Nahea outou i te haapii i te hoê tamarii rii ia tatarahapa ? Aore hoê mea ta’na e tatarahapa.

Ua tuu te Fatu—mai Ta’na iho i faaoti ra—i te matahiti no te mana‘o papû i te va‘u matahiti. Ia tae‘ahia to tatou matahiti i te va‘u, mai te huru e, ua nava‘i to tatou maramarama i te reira area taime, no reira, ua ti‘a ia tatou ia bapetizohia. Na te Fatu e haapa‘o i te feia i raro mai i taua matahiti ra.6

3

Te mau taata atoa tei bapetizohia i roto i teie Ekalesia, ua rave ïa i te hoê fafauraa i mua i te Fatu.

Ia tomo te hoê taata i roto i te pape o te bapetizoraa, e rave oia i te hoê fafauraa i ni‘a ia’na iho.

« E teie faahou â, na roto i te faaueraa i te ekalesia no ni‘a i te rave‘a no te bapetizoraa—O ratou ato‘a o te faahaehaa ia ratou iho i mua i te Atua, e ua hinaaro ia bapetizohia ra, e ia haere mai ma te aau tae e te varua mărû, e ua faaite mai i mua i te ekalesia e ua tatarahapa mau â ratou i ta ratou ra mau hara ato‘a, e ua ti‘a ïa ia ratou ia rave i te i‘oa o Iesu Mesia i ni‘a iho ia ratou ra, ma te hinaaro mau ia tavini atu ia’na e tae noa’tu i te hopea ra, e ia faaite papû roa mai na roto i ta ratou ra mau ohipa e ua noaa iho â ia ratou te Varua o te Mesia i te haamatararaa i ta ratou ra mau hara, e fariihia ratou na roto i te bapetizoraa i roto i ta’na ekalesia » [PH&PF 20:37.] 7

Hōho’a
A man baptizing a young girl. They are standing in the font.

« Te mau taata atoa tei bapetizohia i roto i teie Ekalesia, ua rave ïa i te hoê fafauraa e te Fatu ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa ».

E tai‘o atu vau i te tuhaa 59 o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau :

« No reira, te horo‘a’tu nei au i te hoê faaueraa ia ratou ra [oia ho‘i, te mau melo o te Ekalesia] i te na oraa’tu e : E here oe i te Fatu ra o to oe Atua mai to aau atoa, e i to puai atoa, te mana‘o, e te itoito ; e na roto i te i‘oa o Iesu Mesia oe e tavini atu ai ia’na ra.

« E here oe i to oe taata tupu mai ta oe i here na ia oe iho. Eiaha oe e eiâ ; eiaha atoa e faaturi, eiaha atoa e taparahi, eiaha atoa e rave i te hoê mea mai te reira te huru.

« E haamaitai atu oe i te Fatu ra o te Atua i roto i te mau mea atoa ra ». [PH&PF 59:5–7.]

Te mau taata atoa tei bapetizohia i roto i teie Ekalesia, ua rave ïa i te hoê fafauraa e te Fatu ra ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa, e i roto i teie faaueraa, mai tei faahiti-faahou-hia mai i roto i teie tau tuuraa ta tatou e ora nei, ua parauhia mai ia tatou e, e tavini tatou i te Fatu ma to tatou aau atoa e to tatou mana‘o atoa, e ma to tatou puai atoa, e te reira, na roto atoa i te i‘oa o Iesu Mesia. Te mau mea atoa ta tatou e rave, e ti‘a ïa ia ravehia na roto i te i‘oa o Iesu Mesia.

I roto i te pape o te bapetizoraa ua fafau tatou e, e haapa‘o tatou i teie mau faaueraa ; e tavini tatou i te Fatu ; e haapa‘o tatou i teie faaueraa matamua e tei hau i te rahi i te mau faaueraa atoa, e e here tatou i te Fatu to tatou Atua ; e haapa‘o tatou i te piti o te faaueraa rahi, e here tatou i to tatou taata tupu mai ia tatou iho nei ; e ma to tatou puai atoa, to tatou aau atoa, e faaite papû tatou Ia’na e, e ora tatou « na roto i te mau parau atoa na roto mai i te vaha o te Atua ; » [PH&PF 84:44] e riro tatou ei feia haapa‘o e te haehaa, te itoito i roto i Ta’na ohipa, ma te hinaaro ia haapa‘o, ia faaroo i te mau a‘o a te feia e peresideni ra i ni‘a ia tatou, e ia rave i te mau mea atoa ma te mata rotahi i ni‘a i te hanahana o te Atua.

Eiaha tatou e haamo‘e i teie mau mea, no te mea, ua riro teie faaueraa ei mea taamuhia i ni‘a ia tatou, i roto i to tatou ti‘araa ei melo no te Ekalesia.8

4

No te farii hope roa i te mau haamaitairaa o te evanelia, e ti‘a ia tatou ia vai haehaa noa, ia vai tatarahapa noa, e ia vai haapa‘o noa i muri a‘e i to tatou bapetizoraa.

Te hoê o te mau opuaraa rahi a te ekalesia mau, o te haapii ïa i te taata i te ohipa ta ratou e rave i muri a‘e i te bapetizoraa no te farii hope roa i te mau haamaitairaa o te evanelia.9

Te varua atoa i bapetizohia, tei bapetizo-mau-hia, ua faahaehaa ïa ia’na iho ; e aau oto to’na ; e varua haehaa to’na ; ua rave oia i te hoê fafauraa i mua i te Atua e, e haapa‘o oia i ta’na mau faaueraa, e ua faaru‘e oia i ta’na mau hara atoa. E ia ô mai oia i roto i te Ekalesia, e ti‘a anei ia’na ia rave i te hara i muri a‘e i to’na tomoraa mai ? E nehenehe anei ta’na e faaru‘e ? E nehenehe anei ta’na e rave i te tahi mau mea ta te Fatu i parau eiaha oia e rave ? Aita. E mea faufaa ia vai ia’na tera varua haehaa, tera aau oto i muri a‘e i to’na bapetizoraa, mai na mua mai i te bapetizoraa.10

Ua faaroo a‘enei au i te tahi pae o ta tatou feia apî, e te tahi e ere i te mea apî roa, i te paraparauraa no ni‘a i te bapetizoraa. Te parau ra ratou e, inaha ho‘i ua faataahia te bapetizoraa no te haamatararaa i te hara, aita ratou e taa ra e, no te aha aita hoê taata e bapetizohia i te mau taime atoa e rave oia i te hara. Te ite ra anei outou i te tumu ? Ia rave te hoê taata i te hara ma te parahi noa i roto i te oraraa pae varua, ua ora ïa oia, ua nehenehe ta’na e tatarahapa e e farii i te faaoreraa hapa. Aita e titauhia ia’na ia bapetizohia no te faaho‘i faahou mai ia’na i te vahi tei reira a‘ena oia.11

O vai, i rotopu i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, o te titau nei i te hoê parahiraa i roto i te basileia tiretia ? O vai, i rotopu i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, o te titau nei i te hoê parahiraa i roto i te basileia teretetiera ? Eiaha roa to tatou hinaaro ia tae i ni‘a i te reira mau basileia ; e ere te mana‘o o te taata i bapetizohia i roto i te Ekalesia, e eiaha ihoa ia riro mai, ia ora i te hoê oraraa e ore ai e itehia ia’na te hoê parahiraa i roto i te basileia tiretiera o te Atua ; no te mea, o te bapetizoraa ho‘i te e‘a no te tomo i roto i te reira basileia. E piti parau to te bapetizoraa ; te matamua, no te haamatara ïa i te hara, e i muri iho, no te tomo i roto i te basileia o te Atua, eiaha te basileia tiretia, eiaha i roto i te basileia teretetiera, no te tomo râ i roto i te basileia tiretiera, i reira ho‘i te Atua e parahi ai. Tera ïa te tumu o te bapetizoraa ; tera ïa te tumu o te horo‘araa i te Varua Maitai, na roto i te tuuraa rima—no te faaineine ia tatou ia ti‘a ia tatou, na roto i te haapa‘o, ia haere tamau noa i mua, ma te haapa‘o i te mau faaueraa a te Fatu, e tae roa’tu i te taime e roaa ai ia tatou te îraa i roto i te basileia tiretiera.12

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • A tai‘o ai outou i te mau haamana‘oraa a te peresideni Smith i roto i te « No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith », a feruri i to outou bapetizoraa. E mea nahea to outou haro‘aro‘a i te parau no te bapetizoraa i te tupuraa i te rahi mai te reira mahana ra ? Nahea e ti‘a ai ia tatou ia tauturu i te mau melo o te utuafare e aore râ, te mau hoa o te faaineine ra ia bapetizohia ?

  • Eaha te mau iteraa no ni‘a i te bapetizoraa e roaa ia outou mai roto mai i te mau haapiiraa a te peresideni Smith i roto i te tuhaa 1 ? Nahea ta’na mau haapiiraa no ni‘a i te tapa‘o o te bapetizoraa i te faarahiraa i to tatou ite no ni‘a i te fafauraa o te bapetizoraa ?

  • Eaha ta te aamu i roto i te tuhaa 2 e haapii mai nei no ni‘a i te here o te Metua i te Ao ra no Ta’na mau tamarii ? A feruri i te mau taata ta outou i mâtau o te ti‘a ia fana‘o i te haapiiraa tumu i haapiihia i roto i teie aamu.

  • A feruri i ta outou mau tautooraa no te haapa‘o i te fafauraa o te bapetizoraa (a hi‘o i te tuhaa 3). Nahea teie fafauraa i te faaûru i ta outou mau autaatiraa e te mau melo o te utuafare e o vetahi ê ?

  • A feruri i te faahitiraa parau a te peresideni Smith i te omuaraa o te tuhaa 4. I to outou mana‘o, eaha te mea e ti‘a ia haapiihia i te taata i muri a‘e i to ratou bapetizoraahia ? Nahea e ti‘a ai ia tatou ia tauturu te tahi i te tahi ia haapa‘o i te fafauraa o te bapetizoraa ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Mataio 3:13–17  ; 2 Nephi 31:5–13  ; Mosia 18:8–13  ; 3 Nephi 11:31–39  ; PH&PF 68:25–27  ; Hiroa Faaroo 1:4

Tauturu haapiiraa

« E nehenehe outou e haapii i ta outou mau piahi ia ti‘aturi i to ratou mau taleni no te faaô i roto i te hoê aparauraa mai te mea e pahono outou ma te maitai i te mana‘o papû tata‘itahi. Ei hi‘oraa, e nehenehe outou e parau: ‘Mauruuru no ta oe pahonoraa maitai. Aue te maitai o to oe mana‘o ‘… e aore râ ‘E hi‘oraa maitai te reira’ e aore râ ‘Ua mauruuru vau i te mau mea atoa o ta oe i parau i teie mahana’ » (Te Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e, [1999], 64).

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Eperera 1951, 57–58.

  2. « Repentance and Baptism », Deseret News, 30 no mati 1935, Church section, 8 ; a hi‘o atoa Doctrines du Salut, nene‘iraa Bruce R. McConkie, buka 3. (1954–56), 2:326.

  3. I roto i te Conference Report, Atopa 1970, 7.

  4. « Repentance and Baptism », 6, 8 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 2:323–26.

  5. « Testimony of Elder Joseph F. Smith Jr. », Liahona : The Elder‘s Journal, 30 no mati 1915, 629.

  6. « Redemption of Little Children », Deseret News, 29 no eperera 1939, Church section, 7.

  7. « Seek Ye Earnestly the Best Gifts », Ensign, Tiunu 1972, 2.

  8. I roto i te Conference Report, Apr. 1940, 95 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 2:328.

  9. « The Plan of Salvation », Ensign, Novema 1971, 5.

  10. I roto i te Conference Report, Atopa 1950, 12 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 2:329.

  11. « Repentance and Baptism », 8 ; a hi‘o atoa Doctrines du salut, 2:326.

  12. I roto i te Conference Report, Eperera 1922, 60–61.

Nene’i