Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 22: Te pure—te hoê faaueraa e te hoê haamaitairaa


Pene 22

Te pure—te hoê faaueraa e te hoê haamaitairaa

« E mea iti roa te mau mea i roto i te oraraa nei tei riro ei mea faufaa mai te aparauraa i te Atua na roto i te pure ».

No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith

Ua haapii mai o Joseph Fielding Smith e, e faariro tatou i te varua pure « ei tuhaa no to tatou iho hiro‘a ».1 Ua faaite oia i te hoê hi‘oraa no teie parau tumu na roto i te huru a ora ai oia, e na roto i te huru a pure ai oia—oia ana‘e, i piha‘iho i te mau melo o te utuafare, e i mua i te taata.

I muri a‘e i te poheraa o ta’na vahine matamua, o Louie, ua papa‘i oia i teie taparuraa mărû i roto i ta’na buka aamu, ma te faaite mai i te hoê hi‘oraa i roto i ta’na mau pure no te taata hoê. « E ta’u Metua i te ao ra, a tauturu mai na ia’u, te pure nei au ia Oe, ia ora i te hoê faito e ti‘amâ ai au no te farerei ia’na i roto i te hanahana mure ore, ia tahoê-faahou-hia ia’na, e ia ore ia faataa-ê-faahou-hia, i te roaraa o te mau tau mure ore. A tauturu mai na ia’u ia haehaa, ia ti‘aturi ia Oe. A horo‘a mai na i te paari e te ite i te mau mea no te ra‘i ra ia roaa ho‘i te mana ia’u no te pato‘i i te mau ino atoa e ia haapa‘o maite noa i Ta oe parau mau. E te Fatu e, tauturu mai na ia’u, a horo‘a mai na ia’u i te ora mure ore i roto i to oe Basileia. A arata‘i na i to’u mau taahiraa avae i roto i te parau-ti‘a, a horo‘a mai na ia’u i to Oe Varua Taatoa. A tauturu mai na ia’u ia haapa‘o i ta’u mau aiû tao‘a rahi, ia vai viivii ore noa ho‘i ratou e te pora‘o ore i roto i to ratou oraraa taatoa, e ia hope ho‘i ta matou hororaa, a rave ia matou i roto i to oe Basileia Tiretiera, o ta matou ïa pure ia oe. I te i‘oa o to matou Faaora, ia ti‘a te reira, Amene ».2

Ua faaite mai te tamaiti a te peresideni Smith, o Joseph Jr., i te hoê pure faahiahia ta te peresideni Smith i faahiti a ho‘i ai raua i te fare i Roto Miti, i muri a‘e i te hoê tere no raua i te pae hitiaa o te râ no Utah. « Ua roohia raua i te ua rahi e ua hape to raua purumu », tae atura raua i roto i te hoê vahi tei parauhia Indian Canyon. « Ua haere noa te ua i te puairaa e te purumu i te î i te vari paruparu e te heehee, e ua fifi roa a‘era, e aita atoa e nehenehe faahou e tere. E rupehu me‘ume‘u tei tapo‘i i te area topa tarere i te purumu vari paruparu, e ua tamata o Joseph Jr. e te taote David E. Smith, na horopatete, i te tura‘i e i te haapapû i te vairaa o te pereoo eiaha ia hee i raro i tera area topa tarere. Ua haamata te mau huira i te ohu i roto i te vari paruparu, e i te pae hopea, ua mau te pereoo… Ua faahaamana‘o mai o Joseph i te parau a to’na metua tane, ‘Ua rave tatou i te mau rave‘a atoa i ti‘a ia tatou ia rave. E ti‘aoro tatou i te Fatu’. Ua taupe ihora oia i to’na upoo no te pure, ma te ti‘aoro i te Fatu ia faaineine i te rave‘a e ti‘a ai ia’na ia faatitiaifaro i ta’na hape, e ia matara ratou i rapae i teie mou‘a fifi e ia ho‘i i te fare. Ua parau oia i te Fatu e, te vai ra te tahi mau ohipa faufaa te ti‘a ia’na ia rave ananahi, e e mea titauhia ia’na ia ho‘i i Roto Miti. Mai te hoê semeio ra, ua mărû te vero, ua pupuhi maira te hoê mata‘i, e ua tamaro i te purumu, ua rava‘i noa te maro ia ti‘a ia ratou… ia ho‘i mai i ni‘a i te hoê purumu rahi. Aita i maoro to ratou taeraa mai i raro, ua haamata faahou a‘era te vero, e ua mau roa te tereraa pereoo i taua vahi ra e rave rahi hora te maoro. A pou mai ai ratou i raro i te Provo Canyon no te tere atu i Roto Miti, e rave rahi hora te tere-noa-raa, ua tape‘ahia maira ratou na te hoê pŭpŭ hi‘opo‘a purumu e ua ani mai i nahea mai ratou te haereraa mai. Ia faaitehia’tu râ e, na roto mai ra ratou i te Indian Canyon, na ô a‘era te muto‘i e, ‘Aita e nehenehe ! Ua faaitehia mai e, pauroa te mau araturu i taua vahi ra, ua pee i te pape’. I to ratou maere rahi, i ni‘a i te api matamua o te ve‘a i te po‘ipo‘i a‘e, te faaitehia ra e, e 200 pereoo uira tei mau i te vahi ua ora mai ratou ».3

I roto i te tau aposetoloraa a te peresideni Smith, 62 matahiti, i roto i ta’na mau a‘oraa e rave rahi, ua faaroohia ta’na mau pure no te titau i te mau haamaitairaa o te ra‘i no te mau melo o te Ekalesia e no te taata ati a‘e te ao nei. Ei hi‘oraa, i roto i ta’na amuiraa rahi matamua ei Peresideni no te Ekalesia, ua ani oia, « Te pure nei au ia iriti mai te Atua to tatou Metua i te Ao ra, i te mau haaramarama o te ra‘i, e ia ninii mai i ni‘a i ta’na mau tamarii i te mau fenua atoa, i te mau haamaitairaa rahi e te mure ore, o te haamaitai i to ratou oraraa pae tino e pae varua ».4

Te faaite mai nei te mau pure a te peresideni Smith i te hohonu o to’na iteraa papû e to’na here i to’na Metua i te Ao ra e i to’na Faaora. Ua parau te peresideni Boyd K. Packer, tei piihia ia tavini i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, i te tau o Joseph Fielding Smith te Peresideni o te Ekalesia : « Ua riro mau ei ohipa faahiahia ia faaroo i te peresideni Joseph Fielding Smith ia pure. Noa’tu e ua ma‘iri i te iva ahuru to’na matahiti, e pure oia ia ti‘a ia’na ‘ia haapa‘o noa i ta’na mau fafauraa e te mau titauraa e ia tamau noa e tae noa’tu i te hopea ».5

Te mau haapiiraa a Joseph Fielding Smith

1

Ua faauehia tatou ia haafatata i te Metua i te Ao ra na roto i te pure.

E faaueraa na te Fatu ia imi tamau noa tatou ia’na na roto i te pure haehaa. A parahi ai te Faaora i piha‘iho i ta’na mau pĭpĭ, ua haapii oia ia ratou ia pure e ua faaite oia i te hi‘oraa i mua ia ratou i roto i te mau pure pinepine i to’na ra Metua. Ua papû ia tatou e, no te mea ho‘i e faaueraa teie na te Fatu, te vai ra te maitai i roto i te pure, e ia imi ana‘e tatou i te Fatu, e na roto atu tatou i te varua haehaa e te faatura e ti‘a’i… 

E hopoi‘a na te mau metua ia haapii i ta ratou mau tamarii ia pure i te taime e haamata ai ratou i te ite i te auraa. E ti‘a ia ratou ia haamâtau i te paraparau i to ratou Metua i te ra‘i ra, e ia ite i te tumu o te pure. Mai te mea e, e haamauhia teie peu i te na‘ina‘iraa ra, e vai noa ïa e tae noa’tu i to ratou paariraa, e te tane e aore râ, te vahine tei imi tuutuu ore noa i te Fatu e tei haamaitai ia’na no te mau maitai, e nehenehe ta ratou e ti‘aturi e, e ore roa te Fatu e faaru‘e ia ratou i roto i to ratou taime hepehepo.6

Hōho’a
A mother kneeling by her young son as he prays.

« E hopoi‘a na te mau metua ia haapii i ta ratou mau tamarii ia pure i te taime e haamata ai ratou i te ite i te auraa ».

Te uiui nei au e, ua faaea a‘enei tatou no te feruri e, no te aha te Fatu i ani mai ai ia tatou ia pure. Ua ani anei oia ia tatou ia pure no te mea te hinaaro nei oia ia taupe tatou i te upoo i raro e ia haamori ia’na ? Te reira anei te tumu rahi ? Aita vau e mana‘o ra e, o te reira te tumu. O oia to tatou Metua i te Ao ra, e ua faauehia tatou ia haamori ia’na e ia pure ia’na na roto i te i‘oa o ta’na Tamaiti Here o Iesu Mesia. Tera râ, e nehenehe i te Fatu e rave noa noa’tu aita tatou e pure. E haere noa ta’na ohipa i mua mai tei matarohia, noa’tu e, ua pure anei tatou e aita anei… Te pure o te hoê ïa mea ua hinaaro tatou, e ere te Fatu tei hinaaro i te reira. Ua ite oia e nahea ia arata‘i i ta’na mau ohipa, e nahea ia haapa‘o i te reira noa’tu ta tatou tauturu ore. E ere ta tatou mau pure no te parau atu ia’na e, nahea ia faatere i ta’na ohipa. Mai te mea e, te vai ra tera huru mana‘o i roto ia tatou, e mana‘o hape roa ïa. Ta tatou mau pure, e mau pure ïa no to tatou maitai, no te patu ia tatou, e no te horo‘a i te puai e te itoito i roto ia tatou, e no te faarahi i to tatou faaroo ia’na.

Na te pure e faahaehaa i te varua. Na te reira e faaaano i to tatou haro‘aro‘araa ; na te reira e faaanaanaea i to tatou mana‘o. Na te reira e haafatata a‘e ia tatou i to tatou Metua i te ra‘i ra. Ua hinaaro ihoa tatou i ta’na tauturu ; aita e faufaa te uiraa. Ua hinaaro tatou i te arata‘iraa a to’na Varua Mo‘a. Ua hinaaro tatou ia ite e, eaha te mau parau tumu i horo‘ahia mai ia tatou e ti‘a ai ia tatou ia ho‘i faahou i mua i to’na aro. Ua hinaaro tatou ia faaanaanaeahia to tatou mau mana‘o na roto i te faaûruraa no ô mai ia’na ra ; e no teie mau tumu e pure ai tatou ia’na, ia ti‘a ia’na ia tauturu mai ia tatou ia ora i te hoê oraraa e ite ai tatou i ta’na parau mau, e ia ti‘a ia haere i roto i to’na maramarama, ia ti‘a ho‘i ia tatou, na roto i to tatou faaroo e to tatou haapa‘o, ia ho‘i faahou i mua i to’na ra aro.7

E mea iti roa te mau mea i roto i te oraraa nei tei riro ei mea faufaa mai te aparauraa i te Atua na roto i te pure. Ua tuu mai te Fatu i mua i to tatou feruriraa i te hoê paruru no te haamo‘eraa, ia ore ho‘i tatou e haamana‘o ia’na e i to tatou oraraa i piha‘iho ia’na ei mau melo no to’na utuafare i roto i te oraraa hou te oraraa tahuti nei. Ua riro te pure ei aroa no te aparauraa o ta’na i tuu mai no tatou no te paraparau faahou ia’na. No reira, te hoê o te mau opuaraa tumu o to tatou tamataraa i te tahuti nei o te hi‘oraa ïa e, ua nehenehe anei ta tatou e haapii na roto i te varua pure tamau noa i roto i to tatou aau, ia tae i te taime e ma‘iti ai te Fatu e paraparau mai, e ti‘a ia tatou ia faaroo i to’na reo i roto i to tatou varua.8

2

Te pu‘e tau no te pure, o te mau taime atoa ïa.

« E te horo‘a’tu nei au i te hoê faaueraa ia ratou ra (oia ho‘i, i te mau metua i Ziona), o oia o tei ore i haapa‘o i ta’na mau pure i mua i te Fatu i te tau mau no te reira, a tuu atu ia’na ia haamana‘ohia oia i mua i te haavâ no ta’u mau taata nei ». [PH&PF 68:33.]

Aita vau e parau nei e, ua tai‘o pinepine roa ino tatou i teie irava i roto i teie tuhaa, e te uiui nei to’u mana‘o e, ua ite mau anei tatou i te faufaa o teie faaueraa. Aore e taata e nehenehe e tape‘a i te Varua o te Fatu, maoti ta’na pure. Aore e taata e nehenehe e farii i te faaûruraa a te Varua Mo‘a, maoti teie varua pure i roto i to’na aau… 

Te hinaaro nei au i teie taime e faaea rii i ni‘a i teie irava no te hoê e aore râ, e piti a‘e taime… Eaha te taime no te pure ?

Te feruri nei te tahi pae o tatou e, te taime no te pure, o te taime ïa e ti‘a mai ai tatou i ni‘a i te po‘ipo‘i, e i te taime e haamata ai tatou i te haere e taoto i te pô, ia hope ta tatou ohipa, e aita e taime ê atu no te pure. Tera râ, te parau atu nei au ia outou, e e patururaa papû mau ta’u no te reira, te pu‘e tau no te pure, o te mau taime atoa ïa. E tai‘o atu vau i te reira ia outou. Ua ite outou e mea au na’u ia haapapû i te mea ta’u e parau ; e mea au na’u ia arata‘i mai i te mau ite no te faaite papû i te mau mea ta’u e faahiti, e aita vau e ani i te taata ia farii i te mau mea ta’u e parau maori râ, ua au maite te reira i te mea ta te Fatu i parau ra na roto mai ia’na e aore râ, na roto mai i ta’na mau peropheta. Te tai‘o nei tatou i roto i te Buka a Moromona i te parau a [Amuleka] i te mau Ati Zorama vĕvĕ, tei faaatea ê i te parau mau, e no te mea ua ti‘avaruhia ratou i rapae i to ratou mau zunago ra, no to ratou vĕvĕ, e to ratou ho‘i mana‘o e, ua nehenehe ana‘e ta ratou e pure hoê taata i te taime hoê, ma te ta‘uma i ni‘a i te rameumepitoma, te i‘oa ïa o te reira terono [a hi‘o Alama 31:12–23], aita ratou i ite eaha te ohipa e rave. Teie ta [Amuleka] i haapii atu ia ratou :

« Oia ïa, ia ti‘aoro atu outou ia’na ia aroha mai ; e puai rahi ho‘i to’na ia faaora ; Oia ïa, ia faahaehaa outou ia outou iho, e ia pure atu ia’na ma te faaea ore ; ia ti‘aoro atu outou ia’na a ti‘a‘i outou i to outou mau faaapu ; oia atoa, a tiai ai i to outou mau na’na ; ia ti‘aoro atu outou ia’na i roto i to outou mau fare, oia ïa, no to outou utuafare taatoa, i te poipoi, i te avatea, e i te ahiahi atoa ho‘i ; oia ïa, ia ti‘aoro atu outou ia’na i te mana o to outou mau enemi ; oia ïa, ia ti‘aoro atu outou ia’na i te diabolo, o te enemi ho‘i oia o te parau-ti‘a atoa ra. Ia ti‘aoro atu outou ia’na i to outou auhune i to outou faaapu ra, ia manuïa outou i te reira ; ia ti‘aoro atu outou no to outou nana i to outou mau aua, ia rahi ratou ra. E ere râ te reira ana‘e ; ia ninii atu outou i to outou varua i roto i to outou piha, e i roto i to outou vahi moemoe, e i roto i to outou medebara e ti‘a‘i ; oia ïa, ia ore outou ia ti‘aoro atu i te Fatu, ia î to outou aau i te pure tuutuu ore ia’na ia maitai outou, e ia maitai atoa ratou tei piha‘i iho ia outou. E teie nei, inaha, e tau mau taea‘e here e, te parau atu nei au ia outou e, eiaha outou e mana‘o e, e navai te reira ; ia rave noa’tu ho‘i outou i teie nei mau mea, ia faaru‘e outou i te taata vĕvĕ, e tei tahaa noa, e ia ore outou ia utuutu i te feia ma‘i, e tei atihia ra, e ia ore outou ia horo‘a i ta outou tao‘a, mai te mea e tao‘a ta outou, i tei vĕvĕ ; te parau atu nei au ia outou, ia ore outou ia rave i taua mau mea nei, inaha, ua riro ta outou pure ei mea maamaa e te faufaa ore, e ua riro outou ei taata haavare, o te huru taata ïa e huna i te faaroo ». [Alama 34:18–28.]

Te mana‘o nei au e, e haapiiraa tumu nehenehe roa teie, e ua tai‘o atu vau i te reira no te haamau i roto i to outou feruriraa i te taime o te pure. Te taime no te pure, tei te po‘ipo‘i ïa hou a taa ê ai te utuafare. Hoê taime maitai roa no te pure, o te taime ïa e haati outou i te iri amuraa maa hou a tamaa ai outou i te po‘ipo‘i, e na te melo tata‘itahi o te utuafare e faaoti i te pure, te taata to’na taime. Tera te pu‘e tau no te pure. Te taime no te pure no te hoê hoo tao‘a, i te po‘ipo‘i ïa, ia haere oia i ta’na vahi raveraa ohipa, e hou a haamata ai oia i ta’na mahana ohipa, i ni‘a i ta’na mau tao‘a. Te taime no te pure no te tia‘i mamoe, o te taime ïa tei rapae oia i piha‘iho i ta’na nănă i te tia‘iraa ia ratou. Te taime no te taata faaapu no te pure, o te taime ïa e haere oia i roto i te faaapu e ta’na arote, te taime e haere ai oia e ueue i ta’na huero, e te taime e haere ai oia e ooti. E mai te mea e, e pure te hoê taata mai tei faauehia ia’na i roto i teie mau irava ta’u i tai‘o atu, e mea papû e, e itehia ïa oia i te haapa‘oraa ma te parau-ti‘a, i te mau faaueraa a te Fatu, i roto i te mau mea atoa.9

Hōho’a
Alma and Amulek in prison, with several men around them, look up as the roof is caving in.

Amuleka teie tei faahoho‘ahia e o Alama, te faaitoito ra i te taata ia « ti‘aoro atu i te [Fatu] ia aroha mai, e puai rahi ho‘i to’na ia faaora » (Alama 34:18).

3

Te mau mea atoa ta tatou e rave, ia tu‘ati maite te reira i te mau parau o ta tatou mau pure.

Eiaha tatou e pure i mua noa i te utu ; i roto râ i te mau ohipa atoa, i roto i ta tatou aparauraa, i roto i te mau mea atoa ta tatou e rave, e tamata tatou i te faatupu i te mau parau o ta tatou mau pure, e ia tu‘ati maite tatou i te mau mana‘o ta tatou e parau atu i te Fatu i roto i ta tatou mau taparuraa i te mau mahana atoa.10

Tei roto anei te varua pure ia tatou ? Ua faariro anei tatou i te reira ei tuhaa no to tatou iho hiro‘a ? Te aparau ra anei tatou i to tatou Metua i te Ao ra na roto i te Varua Mo‘a, e aore râ, aita ?11

4

I roto i ta tatou mau pure e ti‘a ia tatou ia ninii i to tatou varua no te haamauruuru.

Eaha mau te faito haapa‘o no tatou no te aupuru maite i te aau haamauruuru na roto i te rave‘a o te hoê oraraa pure. Te ti‘aturi nei au e, te hoê o te mau hara rahi roa a‘e a te taata i ni‘a i te fenua nei i teie mahana, o te hara ïa o te aau mauruuru ore, te hinaaro [e aore râ te ereraa], ratou, e fa‘i i te Fatu e i to’na ti‘araa ia faatere e ia arai.12

I roto i ta tatou mau pure e ti‘a ia tatou ia ninii i to tatou varua ma te haamaitai no te ora e no te hiro‘a iho, no te tusia taraehara a te Tamaiti a te Atua, no te evanelia o te faaoraraa, no Iosepha Semita e te ohipa rahi o te faaho‘i-faahou-raa mai tei faatupuhia na roto ia’na. E ti‘a ia tatou ia ite i te rima o te Fatu i roto i te mau mea atoa e ia haamauruuru ia’na no te mau mea atoa i te pae tino e i te pae varua.13

5

E ti‘a ia tatou ia taparu i te Metua i te Ao ra no to tatou mau hinaaro ti‘a atoa.

E ti‘a ia tatou ia taparu i te [Metua i te Ao ra] i te faaroo e te paieti e te mau huru atua atoa, te upooti‘araa e te manuïaraa o ta’na ohipa, i te arata‘iraa a to’na Varua Mo‘a, e i te faaoraraa i roto i to’na basileia. E ti‘a ia tatou ia pure no to tatou mau utuafare, no ta tatou vahine e te mau tamarii, no te maa e te fare e te ahu, no ta tatou ohipa imiraa faufaa, e no to tatou mau hinaaro parau-ti‘a atoa.14

Te pure nei au ia tae mai e ia vai te mau haamaitairaa o te ra‘i i ni‘a ia outou e i te mau taata atoa.

E ia ninii mai ho‘i te mau ra‘i i te parau-ti‘a e te parau mau i ni‘a i te ao atoa nei !

E ei tari‘a faaroo ho‘i to te mau taata atoa i te mau vahi atoa, e ia faaroo ho‘i ratou i te mau parau mau e te maramarama no ô mai i te mau tavini o te Fatu ra !

E ia faatupu-oi‘oi-hia ho‘i te mau opuaraa a te Fatu i rotopu i te mau taata atoa i roto i te mau nunaa atoa !

Te pure nei au no te mau melo o te Ekalesia, te feia mo‘a no te Teitei A‘e, ia faaitoitohia ratou i roto i to ratou faaroo, e ia tupu i te rahi te mau hinaaro no te parau-ti‘a i roto i to ratou aau, e ia rohi ratou iho no to ratou faaoraraa ma te măta‘u e te rurutaina i mua i te Fatu ra [a hi‘o Philipi 2:12  ; Moromona 9:27].

Te pure nei au no te maitai e no te parau-ti‘a i rotopu i te taata nei, ia arata‘ihia ho‘i ratou i te imiraa i te parau mau, i te patururaa i te mau parau tumu ti‘a, e i te faahaereraa i mua i te ti‘amâraa e te parau-ti‘a.

I roto i teie mau tau ati e te fifi, te pure nei au ia ti‘a i te mau taata atoa ia arata‘ihia na taua maramarama ra o te haamaramarama i te mau taata atoa e haere mai i roto i te ao nei [a hi‘o Ioane 1:9  ; PH&PF 93:2], e ia roaa ho‘i ia ratou te paari no te faatitiaifaro i te mau fifi e farereihia e te taata nei.

Te taparu nei au i te Metua maitai ia ninii mai i ta’na mau haamaitairaa i ni‘a i te mau taata atoa, i ni‘a i tei apî e tei paari, i ni‘a i te feia e oto ra, i ni‘a i tei po‘ia e tei nava‘i ore, i ni‘a i te feia tei topa i roto i te mau pe‘ape‘a, e te mau mea viivii, e i ni‘a i te feia atoa e hinaaro nei i te turu, te tauturu, e i te aupuru, e i te paari, e i te mau mea maitai atoa e te rarahi o ta’na ana‘e e nehenehe e horo‘a.

Ma te apiti atu ia outou, e here to’u e te mana‘ona‘oraa e te aroha no te mau tamarii a to tatou Metua i te mau fenua atoa, e te pure nei au ia maitai a‘e to ratou oraraa i te pae tino e i te pae varua ; te pure nei au ia haere mai ratou i te Mesia ra, e ia haapiihia e a‘na, e ia rave i ta’na zugo i ni‘a ia ratou, ia noaa ho‘i te hau i to ratou varua, no te mea, te mărû nei ta’na zugo e te mâmâ nei ta’na hopoi‘a [a hi‘o Mataio 11:29–30].

Te pure nei au no te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, e no te mau taata atoa e amui mai ia ratou ra i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Metua no tatou paatoa, ia ora ratou i te hoê oraraa e roaa ai ia ratou te hau i roto i teie oraraa, e te ora mure ore i roto i te ao a muri a‘e, [a hi‘o PH&PF 59:23]—e te ani nei au i teie mau mea atoa na roto i te haehaa e te aau haamaitai, e na roto i te i‘oa o te Fatu o Iesu Mesia ra. Amene.15

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

Uiraa

  • I roto i te tuhaa « No roto mai i te oraraa o Joseph Fielding Smith » te vai ra e maha hi‘oraa o te mau pure i horo‘ahia e te peresideni Smith. Eaha ta tatou e nehenehe e apo mai i roto i taua mau hi‘oraa tata‘itahi ra ?

  • A feruri i ta outou iho huru raveraa no te pure. Eaha te nehenehe ia tatou ia rave ia ti‘a i ta tatou mau pure ia tauturu ia tatou ia « haafatata atu ia tatou i to tatou Metua i te ra‘i ra » ? (A hi‘o i te tuhaa 1.)

  • Ua haapii te peresideni Smith e, « Te pu‘e tau no te pure, o te mau taime atoa ïa » (tuhaa 2). E nahea tatou i te pee i te a‘o ia pure i te mau taime atoa ?

  • Eaha te auraa no outou « ia faatupu i te mau parau o ta tatou mau pure » ? (A hi‘o i te tuhaa 3.) A feruri eaha te nehenehe ia outou ia rave no te haamaitai atu i teie vahi.

  • Nahea to tatou huru i te taui ia « ninii i to tatou varua no te haamaitai » i to tatou Metua i te Ao ra ? (A hi‘o i te tuhaa 4.)

  • A tuatapapa ai outou i te pure a te peresideni Smith i roto i te tuhaa 5, a feruri i ta outou iho mau pure. A feruri muhu ore noa i teie uiraa : O vai te taata e eaha te mau ohipa e ti‘a ia outou ia tuu pinepine a‘e i roto i ta outou mau pure ?

Te mau papa‘iraa mo‘a

Mataio 7:7–8  ; Philipi 4:6  ; 1 Tesalonia 5:17–18  ; Iakobo 1:5–6  ; 2 Nephi 32:8–9  ; Alama 34:38–39  ; 3 Nephi 18:18–21  ; PH&PF 10:5

Tauturu haapiiraa

« No te faaitoito i te aparauraa, a faaohipa i te mau uiraa i te pae hopea o te pene tata‘itahi. E nehenehe atoa ta outou e hamani i ta outou iho mau uiraa taa ê no te mau taata ta outou e haapii ra » (no roto mai i te api vi o teie buka).

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Eperera 1918, 156.

  2. I roto i te Joseph Fielding Smith Jr. e o John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 162–63 ; reta hipa i roto i te buka.

  3. Joseph Fielding Smith Jr. e o John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 232–33.

  4. I roto i te Conference Report, Eperera 1970, 6.

  5. Boyd K. Packer, « Covenants », Ensign, Novema 1990, 84 ; iritihia te reta hipa tei roto i te buka.

  6. Answers to Gospel Questions, haaputuraa Joseph Fielding Smith Jr., buka 5. (1957–66), 3:83–85.

  7. I roto i te Conference Report, Eperera 1968, 10 ; reta hipa i roto i te buka.

  8. « President Joseph Fielding Smith Speaks on the New MIA Theme », New Era, Setepa 1971, 40.

  9. I roto i te Conference Report, Atopa 1919, 142–43.

  10. I roto i te Conference Report, Atopa 1913, 73.

  11. I roto i te Conference Report, Eperera 1918, 156.

  12. I roto i te Conference Report, Atopa 1969, 110.

  13. « President Joseph Fielding Smith Speaks on the New MIA Theme », 40.

  14. « President Joseph Fielding Smith Speaks on the New MIA Theme », 40.

  15. I roto i te Conference Report, Eperera 1970, 149.

Nene’i