Feia ’Āpī
Te huru atuaraa


Te huru atua

Ia riro ei taata huru atua … E ia tupu te reira e faaitoito hua i te apiti atoa to outou faaroo i te măta‘u ore ; te măta‘u ore ho‘i i te ite ; te ite ho‘i i te hitahita ore ; te hitahita ore ho‘i i te faaoroma‘i ; te faaoroma‘i ho‘i i te paieti ; te paieti ho‘i i te aroha taea‘e ; te aroha taea‘e ho‘i i te aroha i te taata atoa(2 Petero 1:4–7).

Ua farii au i te huru atua, e tamata vau i te faarahi i te reira.

Te mau iteraa rau o te peu maitai i titauhia

A faaî i na iteraa rau faahepohia e toru o te peu maitai i muri nei Ia tuurima hoê o to oe metua e aore râ te taata faatere e ia tapa‘o i te tai‘o mahana i muri iho i to oe faaotiraa i te iteraa rau tata‘itahi.

  1. Eaha te tahi o te mau huru hanahana o te hoê tamahine a te Atua ? A taio « Te Utuafara : E Poro‘i i to te Ao nei » (a hi‘o api 101) ; 2 Petero 1 ; Alama 7:23–24 ; e Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 121:45. Na roto i ta oe iho mau parau, a tapura i te mau huru hanahana i tau‘a-parau-hia i roto i ta oe tai‘oraa. A feruri e nahea oe ia imi e ia faatupu i teie mau huru tata‘itahi A papa‘i i to oe mau mana‘o i roto i ta oe buka aamu.

  2. Ei feia apî tamahine ua haamaitaihia oe e te mau huru hanahana o te vahine. A faarahi i to oe ite e to oe oaoa no ni‘a i te huru auvahineraa. A tai‘o Maseli 31:10–31 e a faaineine i piti a‘oraa no ni‘a i te auvahineraa no roto mai i te hoê amuiraa rahi tei nene‘ihia i roto i te mau ve‘a a te Ekalesia. A tai‘o faahou i te mau mea i parauhia i roto i « Te Utuafare : E Poro‘i i to te Ao nei » (a hi‘o api 101) no ni‘a i te hoê vahine faaipoipo e i te hoê metua vahine. I reira, a ui i to oe metua vahine e aore râ, i te tahi atu metua vahine o ta oe i faahiahia roa i te mau peu faufaa i te riroraa ei metua vahine. A tapura i taua mau peu ra i roto i ta oe buka aamu. E a ma‘iti hoê a‘e o taua mau peu ra e a faaitoito i te faatupuraa i te reira. Ia ma‘iri e piti hepetoma, a faaite i to oe manuïaraa i te hoê metua e aore râ i te hoê taata faatere

  3. A haamaitai roa’tu i to oe oraraa utuafare A faatupu i roto i na hepetoma e piti i te hoê tautooraa taa ê no te faaitoito i to oe auraa e te hoê melo no te utuafare no roto i te faaiteraa i te here no roto i ta oe mau peu. A faaore i te faaino e aore râ, i te parau i te mau parau ti‘a ore, e a hi‘o i te mau huru maitai a‘e i roto i taua taata ra A papa‘i i te mau rata faaitoitoraa, a pure no te utuafare o teie melo, a imi i te mau mea ei tautururaa, e a parau i te mau parau no to oe here A faaite i to oe mau iteraa rau e i te mau peu hanahana o ta oe i ite e taua melo o te utuafare ra i te hoê metua e aore râ te taata faatere.

Te tahi atu mau iteraa rau o te peu maitai

A faaî e toru mau iteraa rau ê atu o te peu maitai E nehenehe oe e ma‘iti i te mau tuhaa i muri nei e aore râ e papa‘i e piti i ta oe iho. E mea ti‘a i to oe metua e aore râ i te taata faatere ia faati‘a i te mau mea o ta oe iho i papa‘i na mua oe a haamata ai. Ia tuurima to oe metua e aore râ te feia faatere e ia tapa‘o i te tai‘o mahana i muri iho i to oe faaotiraa i te iteraa rau tata‘itahi.

  1. A tamau aau i te mau pure no te oro‘a i roto i Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 20:77, 79. I roro i te pureraa oro‘a, a faaroo maitai i te mau pure e a feruri i te auraa ia rave i te i‘oa o Iesu Mesua i ni‘a iho ia oe e e mea nahea te raveraa i te reira i te haaputapuraa i ta oe mau ohipa e i ta oe mau opuara. A faaohipa i te tape‘araa i te mau fafauraa o to oe bapetizoraa. A haamata na roto i te raveraa i te hoê ohipa i te mau mahana atoa no te ite e no te faananearaa i to oe mau huru hanahana e no te tauturu ia oe ia haamana‘o noa i te Fatu ia Iesu Mesia. I muri iho e piti hepetoma a papa‘i i to oe iteraa rau i roto i ta oe buka aamu.

  2. Te haapa‘o o te hoê ïa huru o te Faaora. A tutava i te faaroo hau atu i to oe na metua. A tai‘o Luka 2:40–51 e Ioane 6:38. A faarahi i te hoê hoho‘a no te haapa‘oraa a tutava taa ê ai oe i te faatura e i te hamani maitai i to oe na metua e ia rave i te mea i faauehia ia oe o to oe na metua ma te ore e faahaamana‘o-faahou-hia. I muri mai e piti hepetoma a papa‘i i roto i ta oe buka aamu e mea nahea te haapa‘oraa i te faaitoitoraa ia oe ia rave tamau noa te reira, e nahea te reira i te tautururaa ia oe ia taa maitai i to oe huru atuaraa e te mau ti‘araa hanahana o te mau metua vahine e o te mau metua tane.

  3. A faananea i to oe mau huru hanahana A tai‘o Mataio 5:9 ; Ioane 15:12 ; Galatia 5:22–23 ; Kolosa 3:12–17; 1 Ioane 4:21 ; e Moroni 7:44–48. A tamau aau i ta oe irava au roa mai roto atu i teie mau irava. A imi i te mau huru hanahana i faahitihia i roto i teie mau papa‘iraa mo‘a e a tapura te reira i roto i ta oe buka aamu. A ma‘iti hoê huru, e a rave te reira ei tuhaa no to oe oraraa i te mau mahana atoa i roto i na hepetoma e piti. A papa‘i i to oe haereraa mua e to oe mau iteraa rau i roto i ta oe buka aamu.

  4. A haapii mai te auraa o te parau te taata faatupu i te parau hau. E a imi e a tai‘o e pae papa‘iraa o te haapii mai no ni‘a i te taata faatupu i te parau hau. A riro mai ei hi‘oraa maitai no te taata e faatupu i te parau hau i roto i to oe utuafara e i te fare haapiiraa no roto i to oe oreraa e faaino, e amuamu, e aore râ te parauraa i te parau ti‘a ore no ni‘a ia vetahi ê. A pure i te po‘ipo‘i e i te pô atoa i te Metua i te Ao ra i te tauturu i te raveraa i te reira. I muri mai e piti hepetoma a papa‘i i roto i ta oe buka aamu eaha te mau peu apî o ta oe i hinaaro i te faarahi, nahea ia riro ei taata faatupu i te parau hau ei tuhaa no to oe huru atua, e nahea ia riro tamau noa ei taata faatupu i te parau hau.

Ta‘u iho mau iteraa rau o te peu maitai

Opuaraa o te peu maitai

I muri mai i to oe faaîraa i e ono iteraa rau o te peu maitai no te huru atuaraa, a faatupu i te hoê opuaraa o te tauturu ia oe ia faaohipa i te mea o ta oe i haapii mai. E titauraa teie no te hoê tautooraa hoê ahuru hora te maoro. Na roto i te pure a imi i te arata‘iraa o te Varua Maitai no te ma‘iti i te hoê opuaraa faahiahia a‘e.

Ei parau faati‘a na to oe metua e aore râ te feia faatere no te opuaraa na mua oe e haamata’i. A papa‘i i te hoê faaauraa i muri iho i to oe faaotiraa. Tei raro nei te tahi mau mana‘o no te opuaraa o te peu maitai.

  • A faananea i te hoê ite aravihi o ta oe e nehenehe e faaohipa i roto i to oe iho utuafare, mai te tunuraa i te maa, te niraraa i te ahu, te tata‘iraa, e aore râ peniraa no roto i te fare. A haapii atu i teie nei aravihi i te hoê atu taata, e a faataa e nahea i te haamauraa i te hoê fare nahonaho (a hi‘o PH&PF 109:8) o te hoê o to oe ti‘araa hanahana.

  • No te hoê tau maoro, a tavini i te hoê taata i roto i te fifi, mai te hoê metua vahine apî , te hoê huma melo, e aore râ, i te hoê taata paari. A papa‘i i roto i ta oe buka aamu nahea ta oe taviniraa i tauturu ai ia oe ia ite i to oe iho huru atua e i to vetahi ê.

  • A tapura i te mau huru hanahana e te mau ti‘araa o te vahine i haapiihia i roto i « Te Utuafare :E Poro‘i i to te Ao nei » (a hi‘o api 101), e a rave i te hoê opuaraa o te tauturu ia oe ia haapii hoê o taua mau ti‘araa ra.

  • Ma te faaohipa i te hoê tareni aravihi e aore râ rima î o ta oe i haapii mai, a hamani i te hoê ohipa no to oe utuafare i teie nei e aore râ amuri iho. A papa‘i i roto i ta oe buka aamu nahea te riroraa ei taata rima î ei tuhaa no to oe huru atua e nahea ta oe ohipa i riro ai ei haamaitairaa no vetahi ê.

  • Te haaraa na roto i te anaanatae e o vetahi ê o te hoê ïa huru hanahana (a hi‘o PH&PF 38:27). A rave i te hoê opuaraa o te faatupu i te tahoêraa i roto i to oe utuafare rahi, ta oe fare haapiiraa, e aore râ to oe oire. A papa‘i i roto i ta oe buka aamu e aha te taa-ê-raa ia ohipa ana‘e oe na roto i te tahoêraa e vetahi ê.

Teie ta‘u opuaraa :

Teie ta‘u faanahoraa no te faatupu i ta‘u opuaraa :

Faati‘ahia

Tai‘o mahana faataahia no te faaotiraa

Ta‘u faaauraa i te opuaraa oia ho‘i (a faaite eaha ta oe i farii e nahea to oe taa-maitai-raa i faarahi i te huru atua)

Tuurimaraa a te metua e aore râ a te feia faatere

Tai‘o mahana :

Hora i faaohipahia

Nene’i