Feia ’Āpī
Te viivii-ore


Te viivii-ore

O vai te taata ua itea ia’na te vahine maitai ? e ore te mau poe nei e au ia’na Maseli 31:10

E faaineine au ia‘u iho no te tomo i roto i te hiero e ia vai mâ noa e te parau-ti‘a.

Ia faatumuhia to‘u mau mana‘o e ta‘u mau ohipa i ni‘a i te ture morare teitei.

Mau iteraa rau o te peu maitai i titauhia

A faaî i na iteraa rau e maha o te peu maitai i titauhia i muri nei. Ia tuurima hoê o to oe metua e aore râ te taata faatere e ia tapa‘o i te tai‘o mahana i muri iho i to oe faaotiraa i te iteraa rau tata‘itahi.

  1. Te viivii-ore o te hoê ïa huru o te feruriraa e te hoê haapa‘o-maitai-raa i faatumuhia i ni‘a i te mau ture morare teitei. Tei roto te viivii ore e te peu mâ. Te mana no te horo‘araa i te ora i te tahuti nei o te hoê ïa mana teitei tei horo‘ahia e te Atua i Ta’na mau tamarii. Ua faaue Oia ia faaohipahia teie mana i roto noa i te hoê tane e i te hoê vahine tei faaipoipohia e te ture ei tane e ei vahine faaipoipo. A tuatapapa i te auraa e te faufaa rahi o te vai-mâ-raa e te viivii-ore na roto i te tai‘oraa Iakobo 2:28 ; « Te Utuafara : E Poro‘i i to te Ao nei » (a hi‘o api 101) ; e te tuhaa no ni‘a i te mâraa i te pae morare i roto No te Puai o te Feia Apî.A tai‘o atoa Te Mau Hiro‘a Faaroo numera ahuru ma toru e Maseli 31:10–31. I roto i ta oe buka aamu, a papa‘i i te mau haamaitairaa i fafauhia i te riroraa ei mea mâ i te pae morare e te ti‘amâ e ta oe titauraa ia riro ei mea viivii-ore.

  2. Te oraraa i te peu mâ « i te mau taime atoa e i roto i te mau mea atoa, e i te mau vahi atoa » e faataa te reira ia oe no te faahoa-tamau-raa i te Varua Maitai. I to oe bapetizo-raa-hia e te haamau-raa-hia, ua horo‘ahia ia oe te horo‘a o te Varua Maitai ei arata‘i ia oe i roto i te mau faito atoa o to oe oraraa, Aore te Varua Maitai e parahi i roto i te mau sekene viivii, no reira, e mea faufaa roa ia ora i te hoê oraraa peu mâ no te faahoaraa i te Varua Maitai e te fariiraa i te mau haamaitairaa no te mau oro‘a o te hiero. A tai‘o i te mau faahororaa o te papa‘iraa mo‘a i muri nei e a imi i te mau haamaitairaa i fafauhia : Ioane 14:26–27 ; 15:26 ; 2 Nephi 32:1–5 ; e Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 45:57–59 ; 88:3–4 ; 121:45–46. I roto i to oe buka aamu, a tapa‘o eaha ta oe i haapii e a papa‘i i te taime a farii ai oe i te arata‘iraa a te Varua Maitai.

  3. A faaineine ia vai ti‘amâ noa no te tomo i roto i te hiero e te raveraa i te mau oro‘a o te hiero. Tai‘o Alama pene 5. Hamani i te hoê tabula no te mau uiraa tei uihia e Alama. A pahono i te mau uiraa i roto ia oe iho, e a hamani i te hoê tabula no te mau mea o ta oe e nehenehe e rave no te faaineineraa ia oe iho ia vai mâ noa e te ti‘amâ no te tomo i roto i te hiero e ia farii i te mau haamaitairaa atoa tei fafauhia e to tatou Metua i te Ao ra no Ta’na mau tamahine here.

  4. No te mea ua here te Faaora ia oe e ua horo‘a i To’na ora no oe, e nehenehe ia oe ia tatarahapa. Te tatarahapa o te hoê ïa ohipa no te faaroo ia Iesu Mesia. Tai‘o Moroni 10:32–33, te buka a Enosa, e te tuhaa no te tatarahapa i roto No te Puai o te Feia Apî. Ua ravehia te tusia taraehara a te Faaora no oe ia nehenehe ia faaorehia ta oe mau hara. A tai‘o i te mau pure o te oro‘a i roto i Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 20:77, 79. A faaoti ia rave i te oro‘a ma te ti‘amâ i te mau hepetoma atoa e ia faaî i to oe oraraa i te mau ohipa peu maitai o te horo‘a mai i te puai pae varua. A rave ai oe i te reira, e tupu mai oe i te rahi i roto i to oe iteraa no te pato‘i i te faahemaraa, te haapa‘oraa i te mau faaueraa, e te riroraa mai ia Iesu Mesia. A faaoti eaha ta oe e nehenehe e rave i te mau mahana atoa no te faaea-mâ-noa-raa e te ti‘amâ, e a papa‘i i ta oe faanahoraa i roto i ta oe buka aamu.

Opuaraa o te peu maitai

E nehenehe oe e haamata i teie opuaraa o te peu maitai i te mau taime atoa.

Ua ma‘iti te Faaora i te ora i te hoê oraraa mâ A pee i Ta’na faaararaa no « te haapii ia‘u » PH&PF 19:23 na roto i te tai‘oraa i te taato‘araa o te Buka a Moromona : Te tahi faahou ite no Iesu Mesia. Faaau i te mau papa‘iraa mo‘a i to oe oraraa e i te mau mea i tupu. A tai‘o ai oe, a papa‘i tamau noa i to oe mau mana‘o i roto i ta oe buka aamu. A tapa‘o i te hi‘oraa maitai o te Faaora. Eaha Ta’na i rave e eaha ta te feia o tei pee Ia’na i rave no te ora i te hoê oraraa mâ ? I te hoperaa o ta oe tai‘oraa, a papa‘i i to oe iteraa papû.

« Ua parau vau i te mau taea‘e e te Buka a Moromona o te buka tano roa‘e i te mau buka atoa o te ao nei, e te taviri no te ofa‘i tihi no ta tatou haapa‘oraa, e e faafatata hau mai te taata i te Atua na roto i te peeraa i te mau ture, i te tahi atu mau buka » (Iosepha Semita, i roto i te omuaraa o te Buka a Moromona).

To‘u iteraa papû no te Buka a Moromona

« E o teie ta‘u a‘o ia outou na, ia itea teie nei mau parau ia outou, e ui atu i te Atua, i te Metua mure ore ra, i te i‘oa o Iesu Mesia e, e parau mau anei teie mau parau, e aore anei ; e ia ui atu outou ma te aau hinaaro mau, ma te mana‘o papû, e ma te faaroo i te Mesia, na’na ïa e faaite mai i te parau mau ia outou na roto i te mana o te Varua Maitai » (Moroni 10:4).

Tuurimaraa a te metua e aore râ a te feia faatere

Tai‘o mahana :

Hora i faaohipahia

Nene’i