Feia ’Āpī
Te ma‘itiraa e te hopoi‘a


Te ma‘itiraa e te hopoi‘a

A faataa na outou i teie nei mahana i ta outou e haamori ; … area vau e to‘u atoa ra utuafare, e haamori ïa matou ia Iehova (Iosua 24:15).

E ma‘iti au i te maitai, eiaha râ i te ino, e e farii au i te hopoi‘a no ta‘u mau ma‘itiraa.

Te mau iteraa rau o te peu maitai i titauhia

A faaî e toru iteraa rau faahepohia o te peu maitai i titauhia i muri nei. Ia tuurima hoê o to oe metua e aore râ te taata faatere e ia tapa‘o i te tai‘o mahana i muri iho i to oe faaotiraa i te iteraa rau tata‘itahi.

  1. E rave te hoê tamahine a te te Atua i te mau opuaraa paari e e faatiti‘aifaro i te mau fifi. A tai‘o 1 Nephi 15:8 ; 2 Nephi 32:3 ; Alama 34:19–27 ; Etetera 2–3 ; e Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 9:7–9. A pee i te hoê hoho‘a au maitai no te tai‘oraa i te papa‘iraa mo‘a e te pure no te farii i te tauturu i roto i te raveraa i te mau opuaraa a te taata iho, oia ho‘i te ma‘itiraa i te mau hoa maitai, ia maitai i ni‘a ia vetahi ê, i te ti‘araa i te po‘ipo‘i roa, e te tahi atu mau opuaraa. A aparau e te hoê metua e aore râ i te taata faatere e mea nahea te tuatapapa-au-maitai-raa i te mau papa‘iraa mo‘a e te pure i tauturu ia oe ia rave-tano-raa i te mau opuaraa.

  2. A tai‘o i te buka iti No te Puai o te Feia Apî. A tabula i roto i ta oe buka aamu i te mau ture no te hoê huru no te parau-ti‘a tei faaitehia i roto i te buka iti, e a papa‘i no te aha e mea faufaa ia ma‘iti i te ora i teie mau ture. A faaohipa ia ora i te mau ture o te parau-ti‘a, na roto i te ma‘itiraa e toru ture o ta oe e hinaaro nei i te faananea’tu. E nehenehe oe e ma‘iti i te titi‘araa i te mau hoho‘a o te afata teata, te pehe, te mau buka, e aore râ te tahi atu mau ve‘a, e aore râ e nehenehe oe e haamaitai roa’tu i to oe huru, te mau parau e aore râ te parau-ti‘a. I muri iho e toru hepetoma, a faaite atu i to oe mau haereraa i mua i to oe utuafare, ta oe pupu e aore râ te hoê taata faatere.

  3. Te ti‘amâraa, e aore râ te rave‘a no te ma‘itiraa, o te hoê ïa o te mau horo‘araa a te Atua i Ta’na mau tamarii. A tai‘o no ni‘a i te ti‘amâraa i roto i te Iosua 24:15 ; 2 Nephi 2 ; e Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 82:2–10. A aparau e te hoê metua e aore râ te taata faatere no te mau haamaitairaa e te mau hopoi‘a o te ti‘amâraa. A papa‘i i roto i ta oe buka aamu i to oe mau iteraa no te ti‘amâraa e te mau utu‘a o te mau ma‘itiraa e o te mau faaohiparaa.

Te tahi atu mau iteraa rau o te peu maitai

A faaî e toru mau iteraa rau ê atu o te peu maitai. E nehenehe oe e ma‘iti i te mau tuhaa i muri nei e aore râ e papa‘i e piti i ta oe iho. E mea ti‘a i to oe metua e aore râ i te taata faatere e faati‘a i te mau mea o ta oe iho i papa‘i, na mua oe a haamata’i. Ia tuurima to oe metua e aore râ te feia faatere e ia tapa‘o i te tai‘o mahana i muri iho i to oe faaotiraa i te iteraa rau tata‘itahi.

  1. A tai‘o no ni‘a i te tatarahaparaa i roto i te Isaia 1:18 ; Alama 26:22 ; 34:30–35 ; Moroni 8:25–26 ; e Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 19:15–20 ; 58:42–43. A papa‘i i roto i ta oe buka aamu eaha te auraa o te tatarahaparaa na oe. A tuatapapa i te taahiraa o te tatarahaparaa, a pure ia arata‘ihia oe, e a faaohipa i te parau tumu o te tatarahaparaa i roto i to oe oraraa.

  2. E tauturu te Varua Maitai ia oe ia rave i te mau ma‘itiraa tano. A haapii hau atu i ni‘a i te Varua Maitai na roto i te tai‘oraa e i te aparauraa e te hoê metua, te hoê taata faatere e aore râ te hoê hoa Ezekiela 36:26–27 ; Ioane 14:26 ; 16:13 ; Galatia 5:22–25 ; 2 Nephi 32:5 ; Moroni 10:4–5 ; e Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 11:12–14. I muri iho a papa‘i i roto i ta oe buka aamu e mea nahea to te Varua Maitai tautururaa ia oe ia rave i te mau opuaraa maitai i roto i to oe oraraa i te mau mahana atoa. A pure e a ora ti‘amâ noa no te auhoa-tamau-noa-raa o te Varua Maitai.

  3. A tuatapapa i te parau tai‘o a te Feia Apî Tamahine e eaha ta te reira e haapii mai ia oe no ni‘a ia oe iho, e eaha ta oe e ti‘a e rave, e no te aha oe e titauhia’i ia rave i te reira. A tabula i roto i ta oe buka aamu, eaha ta oe e ti‘a ia rave no ni‘a i te huru ahuraa, te faahoaraa, e te mau ve‘a ia vai mâ noa i te pae morare e ia vai parau-ti‘a noa no te tomo i roto i te hiero. A papa‘i i roto i ta oe buka aamu nahea teie mau ma‘itiraa i te tauturu ia oe ia faaea ti‘amâ noa e ia oaoa.

  4. Te raveraa i te mau ma‘itiraa o te tuhaa ïa no te faanahoraa a te Metua i te Ao ra no tatou. A tai‘o Mose 4:1–4 ; 7:32 ; e 2 Nephi 9:51. A faanaho i te hoê hoho‘a no te taraniraa i te moni na roto i te faanahoraa i te hoê tabula faufaa no te haaputuraa e te haamau‘araa i ta oe moni, oia toa te aufauraa i te tuhaa ahuru. A ora noa ma te au i ta oe tabula faufaa e toru a‘e ava‘e te maoro. A haamau i te mau mea matamua roa e hinaarohia hou oe a rave mai ai i te mau mea o ta oe e hinaaro. A papa‘i i roto i ta oe buka aamu, eaha ta oe i haapii mai, e mea nahea te peeraa i teie mau hoho‘a e haamaitai-tamau-noa ai i to oe oraraa.

Ta‘u iho mau iteraa rau o te peu maitai

Opuaraa o te peu maitai

I muri mai i to oe faaîraa i na iteraa rau e ono o te peu maitai no te faaroo, a faatupu i te hoê opuaraa o te tauturu ia oe ia faaohipa i te mea o ta oe i haapii mai. E titauraa teie no te hoê tautooraa hoê ahuru hora te maoro. Na roto i te pure a imi i te arata‘iraa o te Varua Maitai no te ma‘iti i te hoê opuaraa faahiahia a‘e.

Ei parau faati‘a na to oe metua e aore râ te feia faatere no te opuaraa na mua oe e haamata’i. A papa‘i i te hoê faaauraa i muri iho i to oe faaotiraa. Tei raro nei te tahi mau mana‘o no te opuaraa o te peu maitai.

  • Ma te faaohipa i te No te Puai o te Feia Apî e i raro a‘e i te arata‘iraa a a to oe na metua e aore râ a te feia faatere, a faatupu e aore râ a amui atu i roto i te hoê pŭpŭ aparauraa, te hoê faaiteiteraa ahu, e aore râ te tahi atu mau ohiparaa no te tauturu ia oe e i te tahi atu feia apî ia ora i te mau faatureraa a te Fatu.

  • I raro a‘e i te arata‘iraa a to oe na metua e aore râ a te feia apî, a tauturu i te faanahoraa e i te faatereraa i te hoê oriraa e aore râ, i te tahi atu ohiparaa e te vai ra te hoê haapiiraa no te ori e no te pehe tano e te mâ, te mori e te faaanaanataeraa.

  • A faaau i ta oe faaohiparaa i te mau ve‘a e te ihianohaa. A haamau e a faatere i te hoê faanahoraa no te pato‘iraa i te mau ve‘a tano ore ia tomo i roto i to oe fare. A hi‘opo‘a maite e te tupu maitai ra ta oe faanahoraa no te faaohiparaa i te afata teata, te mau hoho‘a, te pehe, te matini roro uira, te Itenati, te niuniu paraparau, e te tahi atu mau huru ve‘a’toa i te fare. A faaite i to oe mana‘o i to oe utuafare e ia vetahi ê.

  • A haapii i te mau mea matamua no te tafairaa i te ahu e te mau huru tafairaa o ta oe e faaohipa atu i ni‘a i to oe mau ahu ia tano te faito ahu i faaturehia.

  • A ma‘iti ia riro ei taata nahonaho i roto i to oe fare na roto i te haamauraa i te hoê opuaraa tamâ e aore râ, faanahonahoraa. A papa‘i i roto i ta oe buka aamu, nahea te reira i te tautururaa ia oe i roto i te tahi atu mau ohipa o to oe oraraa.

Teie ta‘u opuaraa :

Teie ta‘u faanahoraa no te faatupu i ta‘u opuaraa :

Faati‘ahia

Tai‘o mahana faataahia no te faaotiraa

Ta‘u faaauraa i te opuaraa oia ho‘i (a faaite eaha ta oe i farii e nahea to oe taa-maitai-raa i faarahi i te ma‘itiraa e te hopoi‘a) :

Tuurimaraa a te metua e aore râ a te feia faatere

Tai‘o mahana :

Hora i faaohipahia

Nene’i