Feia ’Āpī
Te faaroo


Te faaroo

E ere te faaroo i te ite mau i te mau mea e vai nei ; e no reira e faaroo to oe, e tia‘i ïa oe i te mau mea itea-ore-hia ra, o tei ti‘a (Alama 32:21).

E tamahine au na te Metua i te Ao ra, tei here ia‘u. E faaroo to‘u i Ta’na faanahoraa mure ore, tei niuhia i ni‘a ia Iesu Mesia, to‘u Faaora.

Te mau iteraa rau faahepohia o te peu maitai

A faaî i na e toru iteraa rau faahepohia o te peu maitai i muri nei. Ia tuurima hoê o to oe metua e aore râ te taata faatere e ia tapa‘o i te tai‘o mahana i muri iho i to oe faaotiraa i te iteraa rau tata‘itahi.

  1. Te parau tumu matamua o te evanelia o te faaroo ïa i te Fatu ra ia Iesu Mesia. A haapii mai i ni‘a i te faaroo na roto mai i te mau papa‘iraa mo‘a e te mau peropheta ora. A tai‘o Hebera 11 ; Alama 32:17–43 ; Etetera 12:6–22 ; e Iosepha Semita—Aamu 1:11–20. A tai‘o e piti a‘oraa o te amuiraa rahi no ni‘a i te faaroo. A faaohipa i to oe faaroo ma te haamauraa i te peu no te pure i roto i to oe oraraa. A haamata na roto i te pure-tamau-raa i to oe pure i te po‘ipo‘i e i te pô. I muri mai e toru hepetoma o teie opuaraa, a aparau e te hoê metua, aore râ te taata faatere eaha ta oe i haapii mai no ni‘a i te faaroo e nahea te pure o te taata iho i te mau mahana atoa i te haapuairaa i to oe faaroo. I roto i ta oe buka aamu a faaite i to oe mau mana‘o no ni‘a i te faaroo e i te pure.

  2. A iriti mai te mau parau tumu no te faaroo tei haapiihia e te mau metua vahine o te mau faehau apî a Helamana. A tai‘o Alama 56:45–48 e 57:21. A hi‘o faahou eaha ta « Te Utuafare : E poro‘i i to te Ao nei » (hi‘o api 110) e parau nei no ni‘a i te ti‘araa o te metua vahine. A aparau i te hoê metua vahine, i te hoê mama ruau, e aore râ, i te hoê taata faatere i te mau maitai o ta te hoê vahine e titau nei no te haapii i te mau tamarii ia roaa i te faaroo e ia faatumu i ta ratou mau faaotiraa i ni‘a i te mau parau mau o te evanelia. Nahea teie mau parau tumu i te tauturu ia oe i roto i to oe oraraa i teie mahana e ia tauturu ia oe ia faaineine ia riro mai ei vahine haapa‘o, ei vahine faaipoipo e ei metua vahine ? A papa‘i i to oe mau mana‘o i roto i ta oe buka aamu.

  3. E titau te oraraa i te mau parau tumu o te evanelia i te faaroo. A tai‘o i roto i te Bible Dictionary [buka faatoro parau o te Bibilia] no ni‘a i te faaroo e aore râ Mau Maite i te Faaroo. E arata‘i te faaroo i te Faaora ia Iesu Mesia i te faaohiparaa. A ma‘iti i te hoê parau tumu mai te pure, te tuhaa ahuru, ta haapaeraa maa, te tatarahapa, e aore râ te haamo‘araa i te mahana sabati. I roto i to oe iho utuafare e aore râ, i te tahi atu vahi, a faanaho e a horo‘a i te hoê haapiiraa i roto i te pureraa pô utuafare no ni‘a e mea nahea te faaroo i te tautururaa ia oe ia ora i te parau tumu o te evanelia. Mai te mea e nehenehe, a ani i te hoê melo o te utuafare ia faaite mai i te hoê iteraa rau o tei haapuai i to’na faaroo. A faaite atoa i to oe iho iteraa. I roto i ta oe buka aamu a papa‘i hoê o taua mau iteraa rau ra e a faaite i to oe mau mana‘o no ni‘a i te faaroo.

Te tahi atu mau iteraa rau o te peu maitai

A faaî e toru mau iteraa rau ê atu o te peu maitai. E nehenehe oe e ma‘iti i te mau tuhaa i muri nei e aore râ e papa‘i e piti i ta oe iho. E mea ti‘a i to oe metua e aore râ i te taata faatere ia faati‘a i te mau mea o ta oe iho i papa‘i na mua oe a haamata ai. Ia tuurima to oe metua e aore râ te feia faatere e ia tapa‘o i te tai‘o mahana i muri iho i to oe faaotiraa i te iteraa rau tata‘itahi.

  1. A haapii atu â no ni‘a i te oro‘a. A tai‘o no ni‘a i te amuraa maa hopea i roto Mataio 26:26–28 ; Mareko 14:22–24 ; e Luka 22:17–20. A haamau i te hoê feruriraa hohonu i roto i te taime no te oro‘a na roto i te faaroo-maitai-raa i te himene e te mau pure oro‘a. A feruri e no te aha tatou e rave ai i te pane e i te pape. I muri mai i te peeraa i teie faanahoraa, a papa‘i i roto i ta oe buka aamu te tahi o te mau fafauraa o ta oe i rave a amu ai oe i te oro‘a e a haamana‘o ai i te mau fafauraa o to oe bapetizoraa e eaha ta oe e rave no te haapa‘oraa i teie mau fafauraa. A papa‘i i roto i ta oe buka aamu nahea to oe taa-maitai-raa i teie mau fafauraa i te haapuai i to oe faaroo i te Faaora.

  2. A faarahi i to oe maramarama no ni‘a i te Taraehara o Iesu Mesia na roto i te tai‘oraa Isaia 53:3–12 ; Ioane 3:16–17 ; Roma 5 ; 2 Nephi 9:6–7, 21–26 ; Alama 7:11–13 ; 34:8–17 ; e Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 19:15–20. A papa‘i i roto i ta oe buka aamu to oe mau mana‘o no ni‘a i te Faaora e te mea Ta’na i rave no oe. A faaite i to oe mau mana‘o i roto i te hoê pureraa iteraa papû.

  3. A faarahi i to oe maramarama no te faanahoraa o te faaoraraa. Tei roto te mau taututu no te haapiiraa i te 1 Korinetia 15:22 ; Apocalupo 12:7–9 ; 2 Nephi 9:1–28; 11:4–7; Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 76:50–113 ; 93:33–34 ; Mose 4:1–4 ; e Aberahama 3:24–27. A papa‘i e aore râ a imi i te hoê hoho‘a e faaite ra i te faanahoraa o te faaoraraa, oia to‘a te oraraa hau teie oraraa, te fanauraa, te oraraa tahuti, te pohe, te haavaraa, e te haavaraa hopea. Ma te faaohipa i teie hoho‘a, a faataa i te faanahoraa o te faaoraraa i ta oe pupu, to oe utuafare e aore râ i te hoê hoa. A aparau nahea te iteraa i te faanahoraa e haaputapu i ta oe mau ohipa, e tauturu ia oe ia taa maitai i to oe ti‘araa taata, e ia haapuai i to oe faaroo.

  4. Ua faaue mai te Fatu ia tatou ia aufau i te tuhaa ahuru. A tai‘o Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 119 e Malaki 3:8–12. No te mea te haapa‘oraa i te ture no te tuhaa ahuru o te hoê faaiteraa ïa i to oe faaroo, a aufau i te hoê tuhaa ahuru ti‘a. Ia hope e toru ava‘e a papa‘i i roto i ta oe buka aamu, nahea te aufauraa i te tuhaa ahuru i te tautururaa i to oe faaroo ia tupu i te rahi. A tapura i te mau haamaitairaa i roto i to oe oraraa, i te mea rahi e i te mea iti, e tei fariihia na roto i to oe faaroo i te parau tumu o te tuhaa ahuru.

To oe iho mau iteraa rau o te peu maitai

Opuaraa o te peu maitai

I muri mai i to oe faaîraa i na iteraa rau e ono o te peu maitai no te faaroo, a faatupu i te hoê opuaraa o te tauturu ia oe ia faaohipa i te mea o ta oe i haapii mai. E titauraa teie no te hoê tautooraa hoê ahuru hora te maoro. Na roto i te pure a imi i te arata‘iraa a te Varua Maitai no te ma‘iti i te hoê opuaraa faahiahia a‘e.

Ei parau faati‘a na to oe metua e aore râ te feia faatere no te opuaraa na mua oe e haamata ai. A papa‘i i te hoê parau faataaraa i muri iho i to oe faaotiraa. Tei raro nei te tahi mau mana‘o no te opuaraa o te peu maitai.

  • A tamau aau « Te Mesia Ora » (a hi‘o api 102) A na reira ai oe, a feruri i te faaururaa a te Faaora i roto i to oe oraraa e nahea to oe faaroo Ia’na i te faarahi-raa-hia. A faaohipa i te hi‘oraa maitai o te Faaora i muri iho.

  • A tai‘o Alama 32:28–43. A feruri i te faaroo mai te hoê huero o ta oe i tanu, i atuatu, e tei horo‘a mai i te maa i roto i te faaapu. A papa‘i i roto i ta oe buka aamu nahea oe i te faahoturaa, te atuaturaa, e te haapuairaa i to oe faaroo.

  • A haere i roto i te hoê piha haapiiraa no te aamu utuafare i roto i ta oe paroita e aore râ amaa. A haaputu i te mau aamu i tupu no to oe mau fetii e aore râ no vetahi ê o te faaite mai i te faaroa, aore râ a uiui i te mau melo o te utuafare e aore râ ia vetahi ê e a haruharu i to ratou aamu.

  • A faaite i te mau haamaitairaa no te faaroo na roto i te papa‘iraa i te hoê aamu mau, hoê pehepehe, e aore râ hoê himene e aore râ na roto i te raveraa i te hoê opuaraa rima î o te faahoho‘a i to oe faaroo ia Iesu Mesia.

Teie ta‘u opuaraa :

Ta‘u faanahoraa no te faatupu i ta‘u opuaraa o :

Faati‘ahia

Tai‘o mahana faataahia no te faaotiraa

Ta‘u faaauraa i te opuaraa oia ho‘i (a faaite eaha ta oe i farii e nahea to oe taa-maitai-raa i faarahi te faaroo)

Tuurimaraa a te metua e aore râ a te feia faatere

Tai‘o mahana :

Hora i faaohipahia

Nene’i