2021
Ngāue Tokoni Fakamāfaná
Tīsema 2021


Ngāue Tokoni Fakamāfaná

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻOlikoni, USA.

Ko e hā ʻe lava ʻe ʻĀleki ʻo fakahoko ʻaki e toenga tupenú?

ʻĪmisi
boy holding up armful of scarves

Ne sio takai ʻa ʻĀleki ʻi he falekoloa tupenú. Naʻe lahi ha ngaahi lanu kehekehe mo ha ngaahi sīpinga fakaʻofoʻofa. Naʻá ne vakai ki ha meʻa ʻe niʻihi ʻe feʻunga.

Naʻe pehē ʻe ʻĀleki mo tuhu ki ha tupenu ne ʻasi ai ha fanga moko lanu fakaʻofoʻofa, “ʻE Mami. ʻOkú ke saiʻia ʻi he fanga moko ko ʻení?”

Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻOku ou saiʻia ange au ʻi he fanga lāpisi fulufulua fakaʻofoʻofá.”

Naʻe kata ʻa ʻĀleki. “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻeku ʻuhingá! ʻE sai ʻeni ki he sikāfí?”

“ʻOku ou tui ʻe saiʻia ai ho ngaahi kaungāmeʻá.”

Naʻe ʻamanaki ke ngaohi ʻe ʻĀleki ha ngaahi sikaafi maʻa hono ngaahi kaungāmeʻá. Te ne fakaʻaongaʻi e tupenu ʻoku ʻasi ai e pulu soká maʻa Siua, ko e vaka lōketí maʻa Hōsea, pea ko e mokó maʻa Maika.

Ne ʻikai fuoloa kuó na foki ki ʻapi mo e tupenú. ʻI heʻena mavahe mei he tauʻanga meʻalelé, naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻĀleki ha tangata ʻokú ne pukepuke ha laʻipepa ʻo kole tokoni. Naʻá ne ʻiloʻi mahalo naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngāue pe ʻapi ʻa e tangatá. Pea naʻá ne hā mokosia ʻaupito! Naʻá ne tui pē ha sāketi manifi. Naʻe ʻi ai ha kote matolu ʻa ʻĀleki ki he faʻahitaʻu momokó, ka naʻá ne kei mokosia pē ʻi he lue ki he akó he pongipongí.

ʻĪmisi
man holding cardboard sign

ʻI heʻena aʻu ki ʻapí, ne fakaʻaliʻali ange ʻe he faʻē ʻa ʻĀlekí e founga ke folahi e tupenú mo fua e lahi ʻo e meʻa naʻá ne fie maʻu ke ngaohi ʻaki ha sikaafi ʻe tahá. Naʻá ne kosi fakalelei ʻa e tupenú ʻaki ʻene helekosí. Naʻá ne kosikosi fakaaveave leva ʻa e ongo tapá. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo maʻu ʻe ʻĀleki ha sikaafi lanu fakaʻofoʻofa ʻe ono. Naʻe ʻi ai foki mo ha fuʻu fokotuʻunga sīsīpinga.

“Te ke lava ʻo fakakaukau ki ha taha kehe ʻokú ke fie ngaohi haʻane meʻaʻofa?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Mamí.

Naʻe pehē ange ʻe ʻĀleki, “ʻIkai.” Naʻá ne fakakaukau leva ki he tangata naʻá ne puke e laʻipepá. Naʻe ‘i ai haʻane fakakaukau.

ʻI he efiafi ʻi ʻapi he uike ko iá, naʻe akoʻi ʻe ʻĀleki hono fāmilí ʻi he founga hono ngaohi ʻo e sikāfí. Naʻe fua nautolu ʻe heʻene faʻeé. Naʻe kosi ʻe heʻene tamaí ʻa e tupenú. Naʻe kosikosi fakaveave ia ʻe ʻĀleki mo hono tuofefiné. Naʻá ne saiʻia hono ngaohi e sikaafi ʻaki e tupenu mokó. Ne hangē naʻe malimali ange ʻa e fanga mokó kiate ia ʻi heʻene ngāué.

ʻĪmisi
boy cutting fabric with geckos on it

Naʻe pehē ʻe ʻĀleki ʻi heʻene ʻosí, “Tōatu. Naʻa tau ngaohi ha sikaafi ʻe 14 ke tufa!”

Naʻe fehuʻi ange ʻe hono tuofefiné, “Ko e hā te ta fakahoko he taimi ní?”

Naʻe pehē ange ʻe ʻĀleki, “ʻOku ou tui ʻoku totonu ke tau faʻo ia ki he kaá. Pea ko ʻetau sio pē ki ha taha ʻoku ngali mokosia, te tau lava ʻo foaki ange ha taha.”

Ne pehē ange ʻe Teti, “Ko ha fakakaukau lelei ia.”

Naʻe toʻo ʻe Mami ha kato mei he kōpate faʻoʻanga valá, pea nau faʻo ki ai e ngaahi sikaafi māfaná. Naʻá ne pehē, “Mahalo te tau lava ʻo fakaʻuli ko ha fāmili ʻo kumi ha kakai ʻoku nau fie maʻu ha ngaahi sikaafi.”

“Te tau lava ʻo ʻalu he taimí ni?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻĀlekí.

Naʻe sio atu ʻa Mami ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá. “ʻOku ʻikai ke u ʻilo. Hangē ʻoku momoko ʻa tuʻá.”

“ʻIkai ko e ʻuhingá ia?”

Naʻe malimali ʻene ongomātuʻá. Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻOkú ke moʻoni. Fakapapauʻi pē ke tui ho vala māfaná.”

Naʻe tui ʻe ʻĀleki hono koté, ka naʻe ʻikai ke ne fuʻu fakatokangaʻi e ʻea momokó. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke tokoni ʻene ngaahi sikāfí ki ha taha, pea naʻá ne ongoʻi ne māfana hono lotó.

ʻĪmisi
December 2021 Friend Magazine

Ngaahi tā fakatātā ʻa Mark Robison

Paaki