2023
Ko e Tamai Fakaofo ʻa Makinōliá
Siulai 2023


“Ko e Tamai Fakaofo ʻa Makinōliá,” Ko e Kaumeʻá, Siulai 2023, 40–41.

Ko e Tamai Fakaofo ʻa Makinōliá

“Naʻe pehē ʻe ha fānau ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ko ha fāmili lelei kimautolu koeʻuhí ko Teti ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e siasí.”

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

ʻĪmisi
Fāmili ʻoku nau lau ʻa e Tohi Tapú

“Makinōlia! Lili!” Ko e ui ia ʻa Tetí. “Kuo taimi ʻa e lau folofolá mo e lotú!”

Naʻe tō hifo ʻa Makinōlia ʻi he falikí ʻo ofi ki heʻenau kulī ko Lenitilopú. Naʻe fusi hake ʻe Lili ʻa e kafu naʻá ne saiʻia taha aí.

Naʻe fakafiefia ʻa e taimi lau folofola fakafāmilí. Taimi ʻe niʻihi naʻa nau fakatātaaʻi fakataha ʻa e ngaahi talanoa mei he folofolá. Naʻe tokoni ia ke fakakaukauloto ʻa Makinōlia ki he ngaahi talanoá. ʻIkai ngata aí, naʻe tokoni maʻu pē ʻa Lenitilopu ʻi he taimi naʻe ʻi ai ai ha fanga monumanu ʻi he talanoá!

Naʻe fakaava ʻe Teti ʻene folofolá peá ne lau ha veesi. Naʻá ne paasi leva ʻa e Tohi Tapu lahi mo mamafá kia Makinōlia. Naʻa nau taufetongi ʻi hono laú.

Naʻe lau ʻe Makinōlia, “Feangaleleiʻaki ʻa kimoutolu kiate kimoutolu.”*

Naʻá ne fakafulofula. Naʻe ʻikai ke angalelei maʻu pē ha niʻihi kiate ia ʻi he lotú.

Naʻá ne ʻeke ange, “Mami, Teti, ʻe lava ke u talanoa atu ha meʻa?”

Naʻe talaange ʻe Mami, “ʻIo.” “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?”

“ʻI he Palaimelí ʻaneafi, naʻe talamai ʻe ha niʻihi ʻoku ʻikai ko ha fāmili lelei kitautolu koeʻuhí ko Teti ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e siasí.”

Naʻe kau ʻa e tamai ʻa Makinōliá ki ha siasi kehe. Naʻá ne ʻalu mo hono fāmilí ki he houalotu sākalamēnití ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté. Naʻá ne fai ha lea fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he papitaiso ʻo Lili mo Makinōliá. Naʻe pehē ʻe he taha kotoa naʻá ne fai ha ngāue lelei. Ko ha tamai fakaofo ia.

“Naʻe ʻai ʻe he meʻa naʻa nau lea ʻakí ke u tangi.” Naʻe mihimihi pē ʻa Makinōlia. “Ko e hā ʻoku angakovi ai e kakaí?”

Naʻe fesiofaki ʻa Mami mo Teti.

Naʻe talaange ʻe Teti, “ʻOku ou fiefia hoʻo talamai e meʻa naʻe hokó.” “ʻOkú ma feʻofaʻaki lahi ʻaupito mo Mami. Pea ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻa hotau fāmilí kiate kimaua.”

Naʻe kamokamo ange ʻa e Fineʻeikí. “Pea ʻoku mahuʻinga foki hotau fāmilí ki he Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻofa ʻi he kotoa ʻo ʻene fānaú.”

Naʻe ngaʻunu hake ʻa Lenitilopu kia Makinōlia. Naʻá ne vaku hono ongo telingá.

Naʻe pehē ange ʻe Teti, “ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní, pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻoku tau feʻofaʻaki. ʻOku ʻikai ha fāmili ia ʻe haohaoa, ka te tau lava ʻo faifeinga ke fai hotau lelei tahá.”

Naʻe pehē ʻe Makinōlia, “Ka ʻoku kei fakamamahi ʻi he taimi ʻoku lea ʻaki ai ʻe he kakaí ha lea taʻeʻofa fekauʻaki mo hotau fāmilí. Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau angaʻofa ki he tokotaha kotoa. Hangē ʻoku ʻikai muimui kia Sīsuú ʻi he taimi ʻoku lea taʻeʻofa aí.”

Naʻe pehē ʻe Teti, “ʻOkú ke moʻoni. Mahalo ko e taimi pē ʻokú ke ongoʻi ai ke fai ha lea taʻeʻofa, te ke lava ʻo manatuʻi ʻa e ongo naʻá ke maʻu ʻi he taimi ne anga taʻeʻofa atu ai ha taha kiate koe. Peá ke lea ʻaki leva ha lea angaʻofa.”

Naʻe manava lōloa ʻa Makinōlia. “Sai.” Naʻá ne fiefia ʻi he lava ke ne talanoa kia Mami mo Tetí.

“Taimi ki ha fāʻofua fakafāmili!” Naʻe fāʻofua ʻa Teti kia Lili mo Makinōlia pea kukuʻi maʻu kinaua. Naʻe fāʻofua ʻa Mami kiate kinautolu toko tolu. Naʻe lele takai ʻa Lenitilopu ʻiate kinautolu.

ʻĪmisi
Fāmili ʻoku nau fāʻofua fakakulupu

Naʻe fakakata ange ʻa Lili, “ʻOku ʻikai ke u lava ʻo mānava!” Naʻe kata ʻa Makinōlia.

“Fakamanatu mai angé—ko hai eni ʻoku totonu ke laú?” Ko e fehuʻi ange ia ʻene tamaí. Naʻá ne tukuange ʻa e ongo tamaiki fefiné peá ne toʻo hake ʻene folofolá.

Naʻe pehē ange ʻe Lili, “Ko au eni!” “Pea ko e taimi eni ʻo Teti ke lotú.”

ʻI he ʻosi ʻenau laukongá, naʻa nau tūʻulutui kotoa ke lotu. Naʻe ongoʻi nonga ʻa Makinōlia ʻi heʻene fanongo ki he lotu ʻa Tetí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hono fāmilí.

ʻĪmisi
Alt text

ʻŪ Fakatātā ʻa Constanza Basaluzzo

Paaki