Ko e Kaumeʻá
Siulia mo e Mofuiké
ʻAokosi 2024


“Siulia mo e Mofuiké,” Kaumeʻá, ʻAokosi 2024, 4–5.

Siulia mo e Mofuiké

Ko e tuʻuapoó ʻeni, pea naʻe ngalulu ʻa e loki ʻo Siuliá!

Naʻe hoko ʻa e talanoá ni ʻi ʻĪtali.

“Siulia! Mākou! Mo hifo mai ki he efiafi fakafāmilí!” Ko e ui hake ia ʻa e fineʻeikí he sitepú.

“Ko ʻeni te u ʻalu atu!” Naʻe tali mai ʻe Siulia.

Pea hifo mai ki lalo. ʻI he ʻosi ʻa e lotú, naʻe fakatokangaʻi ʻe Siulia naʻe toʻo hake ʻe heʻene ongomātuʻá ha ngaahi kato āfei, meʻakai, vai, mo ha ngaahi meʻa kehe.

“Ko e ʻai ʻeni ki he hā?” Ko e fehuʻi ange ia ʻe Siuliá.

Talaange ʻe he Tangataʻeikí, “ʻOku tau fakahoko ha meʻa mahuʻinga ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.” “Kuo ʻi ai ha fanga kiʻi mofuike iiki kimuí ni mai. ʻOku tau loto ke tau mateuteu telia naʻa tō mai ha mofuike lahi ange. Te tau faʻo ha ngaahi kato ki ha meʻa fakatuʻupakē.”

Naʻe sio ʻa Siulia ki hono tuongaʻane ko Mākoú. Naʻe manavasiʻi. Kuó ne ʻosi ongoʻi ʻa e fanga kiʻi ngalulu iiki kimuʻá. Ka naʻe ilifia ʻi heʻene fakakaukau ki ha mofuike lahí.

Naʻe puke pē ʻe he Fineʻeikí ʻa e nima ʻo Siuliá. “ʻOua te ke hohaʻa. Te tau fai hotau lelei tahá ke teuteu, pea ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. Kimuʻa pea tau faʻo ʻa e ngaahi kató, tau lau ha ngaahi potu folofola.”

Naʻe lau ange heʻene ongomātuʻá ha talanoa mei he 3 Nīfaí. Naʻe tō ha afā lahi mo ha vela pea mo ha ngaahi mofuike kimuʻa ʻi he ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he ongo ʻAmeliká. Naʻe ongoʻi ilifia mo loto mamahi ʻa e kakaí. Ka naʻe folofola ʻa Sīsū te Ne fakamoʻui mo fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻe ōmai kiate Iá.

Naʻe pehē ange ʻa e Tangataʻeikí, “Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fānau īkí takitaha. ʻOkú Ne ʻafioʻi mo ʻofa ʻiate kimoua fakatouʻosi ʻo hangē pē ko ʻEne ʻofa ʻiate kinautolú.”

Naʻe ʻai ʻe he folofolá ʻa Siulia ke ne ongoʻi fiemālie mo nonga. Naʻá ne tui ʻe fakafiemālieʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní mo hono fāmilí.

ʻI heʻenau faʻo ʻa e ngaahi kató, naʻe talaange ʻe he Fineʻeikí kiate kinautolu ʻoku totonu ke nau fai ia ʻo hangē naʻe tō mai ha mofuiké. “Hū ki ha feituʻu ʻoku ʻatā pe ki ha lalo tēpile fefeka. Pea fakamalumalu ho ʻulú mo ho kiá ʻaki ho ongo nimá. Nofo maʻu ʻi he feituʻu ʻokú ke ʻi aí kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e ngalulululú.”

Naʻe ako fakahoko ʻe Siulia ʻa meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he Fineʻeikí. Naʻe fiefia ʻi heʻenau mateuteú. *Kapau naʻe hoko ha mofuike, te nau ʻosi maʻu ʻa e meʻa naʻa nau fiemaʻú.

ʻOsi ha ngaahi uike siʻi mei ai, ne ongoʻi ʻe Siulia ʻoku ngalulu hono lokí ʻi he tuʻuapoó. Naʻe tangutu hake ʻi hono mohengá. Naʻe kei ngalulululu pē ʻa e lokí. Ko ha mofuike!

ʻI he kamataʻangá, naʻá ne ongoʻi manavasiʻi. Ka naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he funga tēpile ʻi hono veʻe mohengá. Naʻe fakakaukau ki he talaʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ke fakafiemālieʻi ʻa e kakai ʻi he ongo ʻAmeliká. Naʻe haʻu kiate ia ha ongoʻi nonga.

Naʻe manatuʻi ʻe Siulia ʻa e meʻa naʻe talaange ʻe he Fineʻeikí ke ne faí. Naʻe hanoku pē ʻi hono lalo tesí, ʻo kuku ʻaki hono ongo nimá ʻa hono ʻulú mo hono kiá. ʻI he tuʻu ʻa e ngalulú, naʻe lele leva ki he loki ʻo ʻene ongomātuʻá.

ʻĪmisi
Taʻahine mo ha foʻi fakakaukau ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku hanoku ʻi hono lalo tesí

“ʻOkú ke SAI pē?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa e Fineʻeikí. Naʻe kuku maʻu ʻe heʻene ongomātuʻá ʻa Siulia mo Mākou. Ne fāʻofua foki mo Mākou ki ai.

“ʻIo, ʻoku ou Sai pē! Pehē ange ʻa Siulia, “Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí.” Ka naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e loʻimata ʻi he fofonga hono tuongaʻané. Naʻe ilifia, ʻo hangē pē ko iá.

Naʻe fakakaukau, ʻOku ou ʻilo ʻa e meʻa ʻe tokoni ki aí. Naʻe toʻo ʻe Siulia ʻene Tohi ʻa Molomoná pea fakaava ki ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí.

“Sio, Mākou. ʻE lava ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe Sīsū, pea naʻa mo e taimi ʻoku tau ilifia aí.” Naʻe fāʻofua leva ʻa Siulia ki hono tuongaʻané. “ʻE LELEI pē ʻa e meʻa kotoa.”

ʻĪmisi
Fāʻofua Fakakulupu ʻa e Fāmilí
ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

ʻŪ tā fakatātā ʻa Marina Pessarrodona

Paaki