Ko e Kaumeʻá
Ko Hono Vahevahe ʻEne Meʻaʻofá
ʻAokosi 2024


“Ko Hono Vahevahe ʻEne Meʻaʻofá,” Kaumeʻá, ʻAokosi 2024, 18–19.

Ko Hono Vahevahe ʻEne Meʻaʻofá

“ʻE Lava ke u maʻu ha tāpuaki mo au?” Ko e kole ia ʻa Mētií.

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

ʻĪmisi
Taʻahine malimali mo ha pusi ʻi muʻa ʻi he matapaá

Tukituki, tukituki.

Naʻe lele ʻa Mētī ki he matapā muʻá ke fakaava. Naʻe malimali mo sio kia Brother Keleitoni. Ko e tangata ngāue fakaetauhi ia honau fāmilí.

Pehē atu ʻa Brother Keleitoni, “Mālō e lelei Mētī, ʻoku ou ʻi hení ke talanoa mo hoʻo mamí mo hoʻo tetí.”

Naʻe haʻu ʻa Mami kia Mētī ʻi he matapaá. “Mālō hoʻo lava maí. Kātaki ʻo hū mai.”

Naʻe muimui atu ʻa Brother Keleitoni ʻi he fineʻeikí mo Mētī ki he loto falé.

Naʻe fokotuʻu ʻe he Tangataʻeikí ha sea ʻi he loto lokí. Naʻá ne pehē ange kia Mētī, “ʻOku ʻi heni ʻa Brother Keleitoní ke foaki ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki kia Mami mo au.”

“Ko e hā hono ʻuhingá?” Ko e fehuʻi ia ʻa Mētií. Naʻá ne ʻilo ʻoku kole ʻa e kakaí ki ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki kapau ʻoku nau puke pe kamata ō ki he akó. Ka ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻe Mami mo Teti ha tāpuakí?

“ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e fefaʻuhi hotau fāmilí mo ha taimi faingataʻá? Ko e lea ia ʻa Mami, “ʻOkú ma fiemaʻu mo Teti e tokoni mo fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní.”

Naʻe ʻiloʻi ʻe Mētī naʻe faʻa loto mafasia ʻa Mami. Pea naʻe hohaʻa ʻa Teti ki ha paʻanga. Naʻe mātuʻaki faingataʻa ki he fāmilí kotoa.

Pehē ange ʻe Teti, “ʻOku ʻikai ko e tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí ki he puké pē. ʻE lava pē ke toe fakahoko ʻi he taimi ʻokú ke fiemaʻu ai ha fakafiemālie pe ha iví.”

“ʻE lava ke u nofo pē heni ʻo fanongo?” Ko e kole ia ʻa Mētií.

Naʻe malimali pē ʻa Mami. “Lava lelei. Te ke lava ʻo tangutu fakalongolongo? ʻOku tau loto ke ʻapasia koeʻuhí ke tau lava ʻo ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Naʻe kamo pē ʻa Mētī pea tangutu ʻi he seá. Naʻe kūnima leva pea kuikui hono matá. Naʻe fanongo ki hono foaki ʻe Brother Keleitoni ha tāpuaki takitaha kia Teti mo Mamí. Naʻá ne ongoʻi māfana mo ʻamanaki lelei ʻi he lea ʻaki ʻe Brother Keleitoni ʻa e ngaahi lea ʻofa mei he Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
Tā fakatātā ʻo ha tangata ʻokú ne foaki ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ki ha tangata ʻe taha, ʻaki ha kala valivali, ʻi he tafaʻaki ʻo ha laʻi pepa

Ko e taimi naʻa nau ʻosi aí, naʻe tuʻu ki ʻolunga ʻa Mētī. “ʻE Lava ke u maʻu ha tāpuaki mo au?”

Pehē ange ʻa Teti, “ʻIo.”

Naʻe tangutu ʻa Mētī ʻi he seá, pea hilifaki ʻe Brother Keleitoni hono ongo nimá ki hono ʻulú. Naʻá ne ongoʻi loto fiefia. Ka naʻá ne fifili pe ko e hā ʻa e ngaahi lea ʻa e Tamai Hēvaní maʻaná. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe lalahi ʻa e ngaahi palopalema naʻe fehangahangai mo hono fāmilí—fuʻu lahi ia ke ne fakaleleiʻi.

Naʻe pehē ʻe Brother Keleitoni, “Mētī, ʻoku finangalo hoʻo Tamai Hēvaní ke ke ʻilo ʻokú ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e fiefiá. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe mo finangalo ke ke fiefia. Pea ʻokú Ne finangalo ke ke vahevahe hoʻo fiefiá mo e niʻihi kehé.”

Naʻe fakafanongo lelei pē ʻa Mētī. Naʻá ne ongoʻi nonga. Mahalo he ʻikai ke ne lava ʻo ʻai ʻa e ngaahi palopalema lalahi ʻoku fehangahangai mo hono fāmilí ke mahuʻi atu. Ka ʻe lava ʻo tokoni ke fiefia hono fāmilí.

ʻĪmisi
Taʻahine ʻoku malimali mo ha pusi ʻi muʻa ʻi hono tā heʻene maʻu ha tāpuaki

Ko e taimi naʻe ʻosi ai ʻa Brother Keleitoní, naʻe puna ʻa Mētī ki ʻolunga mei hono seá ʻo fāʻofua ki a Mami mo Teti. Peá lulululu leva mo e nima ʻo Brother Keleitoní. Naʻá ne pehē ange, “Mālō ʻaupito.”

Kimui ange ʻi he pō ko iá, naʻe tangutu ʻa Mētī ʻi hono mohengá. Naʻá ne fakakaukau ki hono tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí. Te ne tokoniʻi fēfē hono fāmilí ke nau ongoʻi fiefiá? Naʻá ne fakasio takai ʻi hono lokí ʻa ʻene tohi fakatātaá, fanga kiʻi monumanu ngaohi mei he tupenú, mo e ngaahi nāunau ʻātí.

Fakafokifā pē kuó ne maʻu ha foʻi fakakaukau. Naʻá ne toʻo mai ha pepa, helekosi, mo ha kala valivali. Naʻá ne kamata ke kosi ʻa e laʻipepá ki ha fanga kiʻi tapafā iiki.

Naʻe toʻo leva ʻe Mētī ha foʻi kala valivali kulokula. Naʻá ne tohi ʻi he laʻipepa ʻuluakí, “Te ke lava mo koe ʻo fai ʻeni!” Naʻá ne tohi ʻi he pepa hono hokó, “ʻOku ʻofaʻi koe!” Naʻe fakakaukauʻi ʻe Mētī ha ngaahi meʻa fakafiefia lahi ange ke ne hiki. Naʻá ne hokohoko atu pē kae ʻoua kuo fonu kotoa ʻa e ʻū laʻipepá ʻi he ngaahi lea fakafiefiá.

Ko e taimi naʻe ʻosi aí, naʻá ne fokotuʻu takai ʻa e fanga kiʻi tohí ʻi he falé—ko e taha ʻi he veʻe matapā kimuʻá, taha ʻi he veʻe koa ʻi he fanofanoʻangá, pea taha ʻi he veʻe loki foó.

ʻI he ngaahi ʻaho siʻi hono hokó, naʻe malimali ʻi he taimi naʻá ne sio ai ki hono fāmilí ʻi heʻenau lau ʻa e fanga kiʻi tohí.

Naʻe malimali fiefia ʻa Mami mo pehē ange, “Fakamālō atu ʻi he fanga kiʻi tohí. ʻOku nau ʻai ke u fiefia. Pea ʻokú ke ʻai foki au ke u fiefia!”

Naʻe fāʻofua leva ʻa Mētī ki heʻene mamí. Naʻe tokoni ange ʻa e Tamai Hēvaní ke fakaʻaongaʻi ʻene meʻafoakí ke tokoniʻi hono fāmilí.

ʻĪmisi
Taʻahine fiefia mo ha pusi pea mo ha ngaahi laʻi pepa ʻoku movete takai

ʻOku ou ʻofeina koe!

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Ū tā fakatātā ʻa Annie Poon

Paaki