Ko e Kaumeʻá
Ko e Sivi ʻo e Angaʻofá
ʻAokosi 2024


“Ko e Sivi ʻo e Angaʻofá,” Kaumeʻá, ʻAokosi 2024, 36–37.

Ko e Sivi ʻo e Angaʻofá

Ko e hā ka angalelei ai ʻa Melanī ki ha taha naʻá ne fakamataliliʻi iá?

Naʻe hoko ʻa e talanoá ni ʻi Taiuani.

ʻĪmisi
Fānau ʻoku lele

Naʻe lele ʻa Melanī ʻi he vave taha naʻá ne lavá ʻi he loto malaʻe vaʻinga ʻo e akó. Naʻe ʻi ai ha toko tolu ʻo hono kaungā akó naʻa nau kimuʻa siʻi pē ai. Naʻa nau mei aʻu ki he laine naʻe fakaʻilongaʻi ai ʻa e “feituʻu malú.”

Naʻe kakapa atu hono himá. Naʻe feinga mālohi ange hono ongo vaʻé. Fāifai, peá ne pā ki hanau toko ua!

“Maʻu kimoua!” Ko Melanī ange ia. Naʻe kata pē hono ongo kaungāmeʻá ʻi heʻena tō ki he kelekelé.

Naʻe pehē ange ʻe Sia ʻi he fakatau ʻo ʻene mānavá, “ʻOkú ke veʻe vave.”

Naʻe meimei tāmateʻi mo Soni ʻe Melanī. Ka naʻe hao siʻi pē mei ai.

Naʻe tuhu pē ʻa Sohi ki ai mo kata. “Fuʻu tuai ʻaupito!” Peá ne ui ʻaki ia ha hingoa.

Naʻe fakafulofula ʻa Melanī. Naʻe anga taʻeʻofa ʻaupito ʻa Soni ki ai! Naʻe ʻikai ke saiʻia ai.

ʻĪmisi
Tamasiʻi ʻoku tuhu mo fakamatalili ki ha taʻahine

ʻI he tuku ʻa e akó, naʻe tangutu ʻa Melanī ʻi he tēpile ʻi peitó. Naʻe ngāue ki heʻene ngāue fakaako mei ʻapí mo hono tokoua lahí. Ka naʻe ʻikai ke lava ʻo taʻofi ʻene fakakaukau ki he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Soní.

“Live, ko e hā ʻokú ke fai ʻi he taimi ʻoku anga-taʻeʻofa atu ai ha taha kia koé?” Ko e fehuʻi ia ʻa Melanií.

Naʻe sio ʻa Live kiate ia. “Naʻe anga taʻeʻofa atu ha taha kiate koe?”

Kamo pē ʻa Melanī. “Tamasiʻi ʻi he akó. ʻOkú ne fakamataliliʻi maʻu pe au he taimi kotoa.”

Naʻe tuku hifo ʻe Live ʻene peni-vahevahé. “Ko ha meʻa faingataʻa moʻoni ia. Fakamolemole atu.” Naʻe falala leva ki mui pea kūnima. “Mahalo te ke lava ʻo fai ha meʻa lelei maʻana.”

Naʻe pikoʻi leva ʻe Melanī hono ihú. “Ha faʻahinga meʻa lelei?” Naʻe ʻikai ke fuʻu ongo fakaoli ia.

“Ko ia!” Kamo ʻa Live. “Kapau ʻokú ke angalelei ki ai, mahalo pē ʻe anga lelei atu. Kuó ke ʻosi ʻahiʻahiʻi e meʻa ko iá?”

ʻĪmisi
Ongo tamaiki fefine ʻi he tēpilé

Naʻe kalokalo ʻa Melanī. Naʻe ʻikai ke ne fuʻu fakapapauʻi ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení. Ko e hā ʻoku totonu ai ke angalelei ki ha taha ʻoku anga taʻeʻofa?

ʻI he pō ko iá, naʻe fai ʻe Melanī ha lotu. “Tamai Hēvani, ʻaloʻofa muʻa ʻo tāpuakiʻi ʻa Soni ke angalelei ange mai kiate au.” Naʻe kiʻi longo. Naʻe toe fakakaukau ki he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Livé. “Pea kātaki muʻa ʻo tokoni ke u maʻu ha founga ke u failelei ai kiate ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”

Ka ko e hā ha meʻa lelei te ne lava ʻo fai?

ʻĪmisi
taʻahine ʻoku tūʻulutui ʻo lotu ʻi hono veʻe mohengá

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe ō ʻa e kalasi ʻa Melanií ʻo fononga lalo. Naʻe lahi fau ha ngaahi ʻuluʻakau laumaʻuiʻui lalahi mo ha fanga kiʻi vaitafe mokomoko ʻi he halangá.

Ko e taimi naʻe hokosia ai ʻa e kiʻi mālōlō mo maʻu meʻatokoni hoʻataá, naʻe kai ʻa Melanī mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Peá ne fakatokangaʻi atu ʻa Soni ʻoku tangutu ʻi ha lalo ʻakau. Naʻe toko taha pē. Naʻe fakakaukau, mahalo pē te u lava ʻo vahevahe ʻeku meʻakaí mo ia.

Naʻe luelue atu leva ʻa Melanī kia Soni ʻo tangatu hifo. “Mālō e lelei, Soni.”

Naʻe sio hake ʻa Soni ki ai. “Mālō e lelei.”

Naʻá ne fehuʻi ange leva, “ʻOkú ke fiemaʻu ha foʻi kūkisi?”

Naʻá ne mono ange ha taha ʻo ʻene ngaahi kūkisí kia Soni. Naʻá ne toʻo ia pea malimali. “Mālō.”

Naʻá ne fehuʻi ange, “Naʻá ke saiʻia ʻi heʻetau lué?”

“ʻIo. Naʻe fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa e hala fakakavakava naʻa tau kolosi aí.” Naʻá ne uʻu leva ʻa e foʻi kūkisí. “Mmm. Meʻa ifo moʻoni.”

“Mālō! Naʻá ku taʻo ia mo ʻeku fineʻeikí pea mo hoku tokouá.”

Naʻe fakaʻosi fakataha ʻe Melanī mo Soni ʻena kai hoʻataá. Naʻá na talanoa kau ki ha vaʻinga pele naʻá na fakatou saiʻia ai. Naʻe fakaoli ʻaupito ʻa Soni. Naʻe lahi ʻena katá. Naʻe saiʻia ange ʻa Melanī ia heni ʻi he taimi naʻá ne fakamataliliʻi ai iá.

ʻĪmisi
Taʻahine mo ha tamasiʻi ʻokú na kai hoʻatā ʻi ha lalo ʻakau

“ʻOkú ke fie vaʻinga?” Ko e ʻeke ange ia ʻe Soni ʻi heʻena muimui atu ʻi he toengá ki he kiʻi halá.

Naʻe kamo ʻa Melanī mo malimali. “ʻIo!”

Naʻá na taufetongi ʻi he puna he ngaahi vahaʻa ʻo e ngaahi fuʻu maká ʻi he toenga ʻo ʻenau fonongá. Naʻe maʻu ʻe Melanī ha fiefia lahi. Ko e taimi naʻe ʻosi ai ʻa e fonongá pea hoko ʻa e taimi foki ki ʻapí, naʻe loto mamahi ke lea māvae ange.

Pehē ange ʻa Soni, “Ta pele ʻi he uike kahaʻú.”

Kamo pē ʻa Melanī. “SAI IA! ʻAlu ā, Soni!”

Naʻe taʻataʻalo atu ʻa Melanī mo malimali. Naʻe ʻikai ke toe hoko ʻa Soni ko ha tamasiʻi ke ne toe fakamataliliʻi ia. Kuo hoko ʻeni ko hano kaumeʻa.

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

ʻŪ Tā Fakatātā ʻa Skylar White

Paaki