Ko e Kaumeʻá
Ko ha Fekita maʻa Housei
ʻAokosi 2024


“Ko ha Fekita maʻa Housei,” Kaumeʻá, ʻAokosi 2024, 30–31.

Ko ha Fekita maʻa Housei

Naʻe ʻilo ʻe ʻĀtama kuo pau ke loto toʻa.

Naʻe hoko ʻa e talanoá ni ʻi Polīvia.

ʻĪmisi
Fānau ʻoku nau takatakaiʻi ha kiʻi tamasiʻi ʻoku tangutu ʻi ha tesi ako

“Ha! ʻOku ʻikai ke ke iloʻi ha meʻa!” Naʻe tuhu ʻa Fapilisio kia Housei mo kata.

Fakafulofula pē ʻa ʻĀtama. Naʻe toki fai pē ʻe Housei ha fehuʻi ki he faiakó. Naʻe ʻikai sai ke fakamataliliʻi ia ʻe Fapilisio he meʻa ko iá.

Naʻe pehē ange ʻa e faiakó, “Fapilisio, kuo feʻunga ia.”

Naʻe sio ʻa ʻĀtama ki a Housei. Naʻe sio fakamamaʻu pē ia ki heʻene kiʻi tohí, ʻo hangē naʻe ‘ikai ke ne ongoʻi ʻa Fapilisió.

Naʻe foʻou atu ʻa Housei ki heʻenau ʻapiakó. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ke lea ha taha ki ai. Pea kamata mo e kau leka kehé ke fakamataliliʻi. Naʻa nau ui ʻaki maʻu pē ia ha ngaahi hingoa mo kataʻi. Naʻe ongoʻi ʻe ʻĀtama ʻoku totonu ke ne tokoni kia Housei, ka naʻe ʻikai ke ne teitei ʻilo ʻa e meʻa ke ne lea ʻakí.

ʻIkai ngata ai, naʻe ʻasi ngali lelei pē ʻa Housei. Naʻe hangē naʻe ʻikai uesia ia ʻe he fakamatalalilí.

Naʻe tafoki leva ʻa ʻĀtama ki heʻene kiʻi tohí. ʻE ʻi ai haʻanau sivi fika lahi ʻe fai, pea naʻe pau ke tokanga.

ʻI he ʻaho ʻo e siví, naʻe fai ʻe ʻĀtama ʻene lelei tahá, ka naʻe faingataʻa! Naʻá ne tailiili ki hono māká. Fēfē kapau naʻe tō?

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe tuʻu ʻenau faiakó ʻi muʻa ʻi he lokí mo ha fokotuʻunga pepa.

Naʻá ne talaange, “Kuó u ʻosi fakatonutonu hoʻomou siví. Ko hamou tokolahi ʻoku fiemaʻu ke mou fakalakalaka, ka ko ha niʻihi ʻo kimoutolu naʻe lelei ʻaupito.”

Naʻe kamata leva ke ne lau leʻolahi atu ʻa e maaka takitaha ʻo e fānau akó. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi māká naʻe tōlalo ʻaupito. Naʻe tatali loto vēkeveke pē ʻa ʻĀtama ki hono hingoá.

Pehē atu ʻa e faiakó, “ʻĀtama. Valungofulu.”

Naʻe ʻikai ke faʻa-faʻa-tui ki ai ʻa ʻĀtama. Kuó ne lava! Naʻe malimali lahi.

Pea lau atu leva ʻe he faiakó ʻa e maaka ʻo Houseí.

Naʻá ne lea leʻo lahi mo mahino, “Teau. Ko ha maaka haohaoa.”

Naʻe tuʻu ʻa Fapilisio ki ʻolunga. Peá ne kaila, “ʻOku ʻikai totonu ia! Naʻe fakakāinga ʻa Housei ia!”

Pea lea hake ʻa e tamasiʻi ʻe taha, “Moʻoni! ʻOku ʻikai ke ne ʻilo ha meʻa. Pau pē naʻe fakakāinga ki ha taha.”

Naʻe kau hake mo ha fānau ako kehe. Naʻe feinga ʻa Housei ke talaange naʻe ʻikai ke fakakāinga, ka naʻe ʻikai ke nau fanongo. Naʻe feinga ʻa e faiakó ke talaange ke nau fakalongolongo, ka naʻe ʻikai ke nau fie fanongo ki ai foki.

Naʻe kaila mai ha taha, “Kākā!

Pea pehē mai ʻe ha taha kehe, “Loi!”

Naʻe tā vave ʻa e mafu ʻo ʻĀtamá. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo ha meʻa ke fai. Naʻe sio kia Housei. ʻE SAI pē, ko ia? Naʻe nonga maʻu pē ʻa Housei.

Naʻe sio fakamamaʻu pē ʻa Housei ki hono tesí ʻo hangē ko ʻene faʻa faí. Pea kamata leva ke tangi.

Naʻe tuku leva e kaikaila ʻa e fānau kehé, pea longonoa leva ʻa e lokí. Ko e meʻa pē naʻe fanongo ki ai ʻa ʻĀtamá ko e halotulotu ʻa Houseí. Naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai ke ne kei nofo noa pē he taimi ko ʻení. Kuo pau ke loto toʻa. Naʻe talaange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni kia Housei.

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi mo ha taha ʻo e fānaú

Naʻe tuʻu hake ʻa ʻĀtama. Naʻe siofi ia ʻe he toenga ʻo e fānaú ʻi heʻene lue atu kia Houseí. Naʻe teʻeki ai pē ke ne ʻilo ʻa e meʻa ke ne lea ʻakí. Ko ia, naʻe punou hifo pē ʻo kukuʻi maʻu ʻa Housei.

Naʻe fanafana hifo pē ʻi heʻene tātaaʻi ʻa e tuʻa ʻo Houseí, “Oku SAI pē ia. ʻOku SAI pē ia.”

ʻIkai fuoloa kuo ōmai mo e fānau kehé ke fekita mo Housei. Naʻa mo Fapilisio naʻe haʻu ʻo kole fakamolemole. Naʻe ʻikai fuoloa kuo tuʻu takai ʻa e kalasí ʻia Hōsea ke kole fakamolemole mo ʻai ke fiefia.

Naʻe pehē ange ʻe ha tokotaha, “ʻOku mau ʻofa ʻiate koe, Housei!”

Pea pehē ʻe ha tokotaha, “Ko e lelei taha koe ʻi he fiká!”

Naʻe holoholoʻi ʻe Housei hono loʻimatá pea malimali. Naʻe malimali foki mo ʻĀtama. Ke angaʻofa, ʻoku fiemaʻu ai ʻa e lototoʻá, ka naʻe ʻaonga pē ia.

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Tā fakatātā ʻa Shawna J. C. Tenney

Paaki