2021
Ko Hono Ako ʻa e Lea ʻo e Laumālié
Sānuali 2021


“Ko Hono Ako ʻa e Lea ʻo e Laumālié,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2021, 16–18.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ko Hono Ako ʻa e Lea ʻo e Laumālié

ʻOku hangē ʻa e fakahaá ko ha lea fakafonua ʻoku tau fie ma‘u kotoa ke akó.

ʻĪmisi
lea fakafonuá

Tā ʻe Michael Mullan

ʻE lava ke hoko ʻa hono ako ha lea fakafonua foʻoú ko ha ngāue faingataʻa. Kapau naʻá ke toʻo haʻo kalasi lea fakafonua ʻi he akó pe feinga ako ha lea fakafonua ʻiate koe pē, mahalo kuó ke ʻilo ʻeni ʻi hoʻo aʻusia pē ʻaʻau! ʻOku fie maʻu ʻa e ngāue mālohi mo e mateaki. Naʻá ku ako e lea faka-Sipeiní ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, ʻa ia naʻe faingataʻa ʻi he kamatá, ka ʻi he tokoni ʻa e Laumālié, naʻe faifai pē peá u poto ai.

ʻOku ou saiʻia ke fakakaukau ki he fakahaá ko ha faʻahinga lea fakafonua—ko e lea ʻo e Laumālié—ʻa ia ʻoku tau takitaha fie maʻu ke ako lolotonga ʻetau moʻuí. Ne pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”1

ʻI he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ki aí, ʻoku lahi e faitatau ʻi hono ako ha lea fakafonua foʻoú mo hono ako ʻa e lea ʻo e Laumālié. Vakai ki he ngaahi faitatau ko ʻení—ʻe lava ke nau tokoniʻi lahi koe ke ke ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻo e maʻu fakahā ʻo fakafou ʻi he lea ʻo e Laumālié.

Ngaahi Founga Kehekehe ʻo e Akó

ʻI he taimi ʻoku tau fuofua ako ai ha lea fakafonua foʻoú, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kakai kehekehe ha ngaahi founga kehekehe ke nau manatu fuoloa ange ai. Kiate au, ne tokoni lahi ʻa hono ako ʻa e kalamá mo hono tohi iá ki hono ako ʻa e lea faka-Sipeiní. Ko e kau faifekau kehé ne nau saiʻia ange ke ako lea mo honau hoá. ʻE lava ke tokoni lahi ange e founga ko eé ʻi he founga ʻe tahá—kumi ʻa e founga ʻoku ola lelei taha kiate koé.

ʻOku ʻikai foki ke tau ongoʻi pe fanongoa kotoa ʻa e Laumālié ʻi he founga tatau. Hangē ko ʻeku faʻeé. Ne ʻi ai ha kiʻi taimi ʻi heʻeku tupu haké, ne u hohaʻa ai naʻa ʻikai ke u lava ʻo ongoʻi ʻa e Laumālié koeʻuhí ne ʻikai ke u teitei maʻu e ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻo hangē ko ia ne maʻu ʻe heʻeku faʻeé. Naʻá ne fakamatalaʻi maʻu pē ko e ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻoku haʻu ki heʻene fakakaukaú ʻo hangē ko ha ngaahi leá. Naʻe ʻikai ke teitei hoko eni kia au, ko ia ai ne u pehē he ʻikai pē ke u lava ʻo ongoʻi ʻa e Laumālié. Ka kuó u ʻilo ʻi he fakalau ʻa e taimí ʻoku lahi fetuʻutaki mai ʻa e Laumālié kiate au ʻo fakafou ʻi he ngaahi ongó pe fakakaukaú kae ʻikai ʻi he leá. ʻOku faʻa felāveʻi ʻeku aʻusia ʻa e fakahaá mo e ngaahi ongo ʻo e nongá, fiefiá, mo e ʻofá.

Hangē pē ko e ngaahi founga kehekehe ʻo e akó, ʻoku ʻikai lelei ange ʻa e founga ko eé ki hono ongoʻi ʻo e Laumālié ʻi he founga ʻe tahá. ʻOku tau takitaha makehe, ko ia ai ʻoku fetuʻutaki mai ʻa e Laumālié kiate kitautolu takitaha ʻi he founga kehekehe. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, te tau lava ʻo ako ai fekauʻaki mo e ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke folofola mai ai e Laumālié kiate kitautolú. Te Ne ala “fakamaama [hotau] ʻatamaí,” “lea ʻaki ʻa e fiemālie ki [hotau] ʻatamaí,” “fakahā kiate [kitautolu] ʻi [hotau] ʻatamaí pea ʻi [hotau] lotó”, pe te tau ongoʻi ha māfana ʻi hotau lotó pe “ongoʻi ʻoku totonu ia,” ʻo hangē ko ha ngaahi founga lahi kehe (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:15, 23; 8:2; 9:8).

ʻI heʻetau ako e folofolá mo ako ke fakafanongo ki he Laumālié, ʻe lava ke tau ʻiloʻi e founga ʻokú Ne folofola mai ai kiate kitautolú.

Kole ha Tokoni.

ʻĪmisi
ongo nimá

ʻI he taimi ʻokú ke ako ai ha lea fakafonuá, ʻe lava ke ʻaonga ʻaupito ke maʻu ha tokoni mei ha taha ʻokú ne ʻiloʻi e lea fakafonuá. Ko e moʻoni ʻe tokoni e ʻū tohí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé, ka ʻoku fakavaveʻi e akó ʻi haʻo talanoa ki ha taha ʻoku poto ʻi he lea fakafonuá.

ʻI he taimi ʻoku tau fie ʻilo lahi ange ai ki he Laumālié, ʻe lava ke tau maʻu ha tokoni lahi ange kapau te tau ʻeke ki he kakai ʻoku tau falala ki aí ʻa ʻenau foungá—ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí, kau takí pe ngaahi kaungāmeʻá. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá ko ʻetau kole ki he Tamai Hēvaní. Mahalo te tau kole kiate Ia ha ngaahi meʻa hangē ko ha ngaahi faingamālie lahi ange ke fanongoa e Laumālié pe ko ha tokoni ke ʻiloʻi e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālié. Kapau ʻoku tau loto-fakatōkilalo, kole kiate Ia ke Ne tokoniʻi kitautolu pea maʻu ʻa e tui te Ne tokonʻi kitautolu ke ako e founga ke tau ongoʻi ai ʻa e Laumālié, kuo pau ke Ne tokoniʻi kitautolu.

Tohiʻi ha Ngaahi Meʻa

ʻĪmisi
pepa

ʻI he taimi ʻokú ke ako ai ha lea fakafonuá, ʻe lava ke tokoni ʻaupito hono tohiʻi hifo ha ngaahi meʻá. Naʻá ku tauhi ha kiʻi pepa siʻisiʻi ʻi he ʻaho kotoa ke hiki hifo ha ngaahi foʻi lea foʻou ne u fanongo ai, pea ne u feinga ke hiki ʻeku tohinoá ʻi he lea faka-Sipeiní he pō kotoa pē kae lava ke u akoako lea. ʻOku ʻikai haohaoa ʻetau manatú, ko ia ai ko hono hiki hifo e ngaahi meʻá ʻoku tokoni ia ke tau foki ʻo toe vakaiʻi.

Kuo fakaafeʻi kitautolu ʻe hotau kau takí ke tau hiki e ngaahi ongo fakalaumālié koeʻuhí ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu.2 ʻE lava ke tokoni hono hiki hifo ʻo e ngaahi meʻa peheé kiate kitautolu ke ʻilo ʻa e Laumālié ʻi ha ngaahi founga ʻe niʻihi: (1) ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ke manatuʻi ʻa e ngaahi ueʻí mo e ongó hili e ʻosi ha taimi. Mahalo ʻe tokoniʻi koe he kahaʻú ʻe ha ue‘i mei he kuohilí pe ʻe fakamanatu atu pē kuo ʻosi folofola moʻoni atu ʻa e Laumālié kiate koe. (2) ʻOku founga lelei ʻaupito foki ke lekooti ʻa e founga kuó ke ongoʻi ai ʻa e Laumālié ʻi he kuohilí koeʻuhi ke ke ʻiloʻi lelei ange ia ʻi he kahaʻú. ʻI he founga ko iá, ʻe lava ke ke kamata feinga ke ʻiloʻi lelei ange ʻa e Laumālié.

Feinga Pē

ʻĪmisi
ko hono lau e folofolá

Pea ko hono fakaʻosí, ʻoua ʻe loto-foʻi. Naʻa mo e meʻafoaki ʻo e lea ʻi he ngaahi lea kehekehé, ʻoku hangehangē he ʻikai ke haohaoa hoʻo ako ha lea fakafonua ʻi ha pō pē ʻe tahá. ʻI hoʻo hokohoko atu ke akoako mo ngāue mālohí, ʻe fakalakalaka hoʻo ʻilo mo e taukei ʻi he lea ʻo e Laumālié, ka kuo pau ke ke maʻu ʻa e tuí mo vilitaki atu pē.

Ko hono ako ke maʻu ha fakahā mo hoko ʻo feongoongoi ange mo e Laumālié ko ha ngāue moʻoni ia ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. ʻOku ou tui kapau te ke ʻeke ki hoʻo ongomātuʻá pe kau taki ʻi he Siasí, te nau pehē ʻoku nau kei ngāue foki mo kinautolu ki ai. Ko ia ai ʻoua te ke loto-foʻi kapau ʻoku hangē ʻoku kiʻi fuoloa hoʻo akó—ʻoku ʻikai ko koe pē! ʻOku tau fie maʻu kotoa pē ha taimi ke ako ai ha lea fakafonua foʻou. Ko ia ai ke ke faʻa kātaki, feinga pē, pea ʻe ʻi ai ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi koe ke ke ako ʻa e lea ʻo e Laumālié.

Paaki