2021
Ko e Ngāue Mahuʻinga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
Sānuali 2021


“Ko e Ngāue Mahuʻinga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2021, 3–5.

Ko e Ngāue Mahuʻinga ‘o hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku kei hokohoko atu ʻi he Siasí he ʻahó ni ʻa e ngāue ne kamataʻi ʻe Siosefa mo Hailame Sāmitá, fakataha mo e kakai tokolahi kehe ne nau tui faivelengá.

ʻĪmisi
Siosefa mo Hailame Sāmita

ʻI he ʻalu ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá ki he vaoʻakaú ke lotú, naʻá ne aʻusia ha meʻa-hā-mai fakaofo, ʻa ia ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí.

ʻI he meʻa-hā-mai ko ʻení, naʻe folofola e Fakamoʻuí kia Siosefa kuo fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. Naʻá ne tali foki ʻa e fehuʻi ʻa Siosefá ʻo pehē ʻoku ʻikai ha taha ʻo e ngaahi siasi ʻi he taimi ko iá naʻe “tali ʻe he ʻOtuá ko hano siasi mo hano puleʻanga.”

“ʻI he taimi tatau,” ne manatuʻi ʻe Siosefa, “[ne u] maʻu ha talaʻofa ʻoku totonu ke fakahā mai kiate au ʻi ha taimi ʻi he kahaʻú ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí.”10

ʻĪmisi
ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Hili ʻene mata meʻa-hā-mai nāunauʻiá, naʻe ʻalu atu ʻa Siosefa mei he Vaoʻakau Tapú ke kamata ʻene teuteu ke hoko ko ha palōfita ʻo e ʻOtuá.

Molonai mo e Tohi ʻa Molomoná

ʻI he 1823, hili ia ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe toe fakaava ʻa e ngaahi langí ko e hokohoko atu hono Fakafoki Mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻe hā kiate ia ha ʻāngelo ko hono hingoá ko Molonai peá ne pehē kiate ia “ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá [ke ne] fai … [pea] ʻoku ʻi ai ha tohi kuo tanu, ʻa ia kuo tongitongi ki ha ngaahi peleti koula” ʻoku tuʻu ʻi ai “hono kakato ʻo e Ongoongolelei taʻengatá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33–34).

ʻĪmisi
Ko hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita e ʻū lauʻi peleti koulá

Ne faifai pea maʻu, liliu, mo pulusi ʻe Siosefa ʻa e lekooti fakakuongamuʻa ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e Tohi ʻa Molomoná.

Kau Tangata Faivelengá

Ne poupou maʻu pē ʻa e tokoua ʻo Siosefa ko Hailamé kiate ia. Lolotonga e moʻui ʻa Siosefa mo Hailamé, naʻá na fehangahangai fakataha mo e kau fakamamahí mo e fakatangá. Hangē ko ʻení, naʻá na faingataʻaʻia ʻi he ngaahi tūkunga kovi ʻaupito ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií ʻi Mīsulí ʻi he māhina ʻe nima lolotonga e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–39.

Lolotonga e fehangahangai ʻa Hailame mo e fakatangá, naʻá ne fakahā e tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí, kau ai ha fakapapau ke hola mei hono ngaahi filí ʻo kapau naʻá ne loto ki ai. ʻI Sune 1844, naʻe pau ai ke fili ʻa Hailame ke ne moʻui pe foaki ʻene moʻuí ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá pea ke “fakamaʻu ʻene fakamoʻoní ʻaki hono totó”—fakataha mo hono tehina ʻofeina ko Siosefá. (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:39).

ʻI ha uike ʻe taha kimuʻa pea fakapoongi kinaua ʻi he anga-fitaʻá, naʻe talaange ʻe Siosefa kia Hailame ke ʻave hono fāmilí pea nau mavahe. ʻOku kei ongo ʻaupito kiate au ʻi heʻeku manatu ki he tali ʻa Hailamé: “Siosefa, he ʻikai ke u lava ʻo liʻaki koe.2

Ko ia naʻe fononga ʻa Siosefa mo Hailame ki Kātesi, ʻa ia naʻe fakapoongi ai ʻa kinaua koeʻuhí ko e ngāue mo e huafa ʻo Kalaisí. “Naʻe ʻikai te na mavahevahe ʻi he moʻuí, pea naʻe ʻikai fakamāvaeʻi ʻa kinaua ʻi he maté!” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
Hailame mo Siosefa Sāmita

Ko Ha Ui ke Ngāue

ʻOku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e feilaulau naʻe fai ʻe Siosefa mo Hailame Sāmitá, fakataha mo ha kau tangata, kau fafine, mo e fānau faivelenga kehe tokolahi, ke fokotuʻu ʻa e Siasí ka tau lava ʻo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki lahi mo e ngaahi moʻoni ne fakahā mai ʻoku tau maʻu he ʻaho ní. ʻOku ʻikai totonu ke teitei ngalo ʻenau faivelengá!

Kimuʻa pea pekia ʻa Siosefa ʻi he 1844, naʻá ne fai ha tohi vēkeveke ki he Kāingalotú. Ko ha ui ke ngāue, ʻa ia ʻoku hokohoko atu ʻi he Siasí he ʻahó ni:

“ʻE kāinga, he ʻikai koā ke tau fai atu ʻi ha ngāue mahuʻinga pehē? Laka atu ki muʻa kae ʻoua ʻe fakaholoholomui. Ke mou loto-toʻa, ʻe kāinga; pea fai atu, fai atu ki he ikuna! …

“… Ko ia, tuku ke tau fai, ko e siasi mo e kakai pea ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:22, 24; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Fakakaukau pe ko e hā te ke foaki atu ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí. Ke mou loto-toʻa—ʻo vahevahe ia mo ha taha ʻokú ke falala ki ai, pea mahulu hake aí, kātaki ʻo fakaʻaongaʻi ha taimi ke fakahoko ia!

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku hōifua mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau foaki kiate Ia ha feilaulau mei hotau lotó ʻi he māʻoniʻoní, ʻo hangē pē ko ʻEne hōifua ki he feilaulau faivelenga ʻa e ongo tautehina fakaofo ko iá, ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita, mo e Kāingalotu faivelenga kehe kotoa pē.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Smith, “Church History,” Times and Seasons, Māʻasi 1, 1842, 707; vakai foki, josephsmithpapers.org.

  2. Joseph Smith, “History of Joseph Smith,” The Latter-day Saints’ Millennial Star, ʻEpeleli 19, 1862, 248; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

Paaki