2021
Ko e Palani Faka-ʻOtua ʻo e Aʻusia Lahi Angé
Siulai 2021


“Ko e Palani Faka-ʻOtua ʻo e Aʻusia Lahi Angé,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Siulai 2021, 2–5.

Ko e Palani Faka-ʻOtua ʻo e Aʻusia Lahi Angé

ʻI he mahino kiate kitautolu ʻa e moʻui fakamatelié, te tau ʻilo ai ʻoku ʻikai ko ha fehuʻi ia ʻo e “meʻa ke aʻusiá pe ʻikai aʻusiá” ka ko e “meʻa ke aʻusia lahi angé pe ʻikai aʻusia lahi angé?”

ʻĪmisi
talavou

Kuo tāpuekina au ke u fakataha mo hoku uaifí ʻi he fāʻeleʻi ʻema fānaú takitaha pea ke ma toe fakatou ʻi ai foki he mālōlō ʻo ʻema ongomātuʻá takitaha. Naʻá ku ofo ʻi he ongo ne u maʻu ʻi he taimi ʻo e fāʻeleʻí mo e taimi ʻo e maté. Ne u ongoʻi naʻe hoko ha meʻa toputapu. ʻOku hoko hotau taimi ʻi he māmaní ko ha konga mahuʻinga taʻengata ia ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻi langi ʻa e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo e moʻui fakamatelie kotoa pē.

ʻE lava ke mahino ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fai lolotonga ʻetau ʻi he māmaní, ʻo makatuʻunga pē ʻi hono ʻiloʻi ʻa e meʻa ne hoko kimuʻa ʻi he fanauʻí pea mo e meʻa ʻe hoko hili ʻa e maté. Kapau ʻoku ngata ʻa e moʻui ʻi he māmaní ʻi he meʻa pē ʻoku ʻi aí, te tau ala “kai mo inu mo fiefia” (2 Nīfai 28:7) ʻo ʻikai haʻatau tokanga ki he niʻihi kehé. Ka ʻi he mahino kiate kitautolu ʻa e moʻui fakamatelié, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku ʻikai ko ha fehuʻi ia ʻo e “meʻa ke aʻusiá pe ʻikai aʻusiá?” ka ko e “meʻa ke aʻusia lahi angé pe ʻikai aʻusia lahi angé?”1

ʻĪmisi
finemui

ʻOku fakahā mai ʻe he mahino ko ia ki he palani ʻo e fakamoʻuí—ko ʻetau moʻui kimuʻa ʻi he fanauʻí, ko e taumuʻa ʻo ʻetau moʻui ʻi he māmaní, ko ʻetau moʻui hili ʻa e maté—pea mo e fatongia mahuʻinga ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi he palani ko iá, te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he moʻui ko ʻení. ʻI heʻetau fakahoko ha ngaahi fuakava mo Iá, ʻoku tau fokotuʻu ai kitautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá—pea ʻoku tau hoko ange ai ʻo hangē ko Iá mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he sitepu kotoa pē.

Ko ʻEtau Moʻui Kimuʻa ʻi he Māmaní

ʻOku akoʻi mai ʻe Fakahā, ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ne tau nofo mo Ia ʻi ha taimi fuoloa kimuʻa pea tau toki omi ki he māmaní. Naʻe teuteuʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha founga ke tau hoko ai ʻo hangē ko Iá. Ko kinautolu ne nau fili ʻa e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he fakamoʻuí pe palani ʻo e fiefiá ʻi he maama fakalaumālié—ʻa ia ko kitautolu kotoa—ne tau fili ke “aʻusia lahi ange.”

ʻĪmisi
ʻEletā Kulisitofasoni mo hono fāmilí

ʻEletā Kulisitofasoni mo hono uafí mo e fānaú.

Ko Hotau Taimi ʻi he Māmaní

Ne tau haʻu ki ha māmani naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Ne tau maʻu ha sino fakamatelie. ʻOku mahuʻinga hono maʻu ha sinó, ki hono maʻu e nāunau ʻoku fiefia ai ʻa e ʻOtuá. Kapau te tau fakahā ki he ʻOtuá te tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú, “ʻe tānaki atu ʻa e nāunau ki [hotau] ʻulú ʻo taʻengata pea taʻengata” (ʻĒpalahame 3:26). ʻOku ʻuhinga ʻeni te tau hoko ʻo hangē ko ʻetau ongomātuʻa fakalangí pea nofo mo kinaua ʻo taʻengata. Ne tau kalanga fiefia ʻi he ngaahi meʻa lāngilangiʻia ko ʻeni ʻe malava ke hokó.

Naʻa tau tatali fuoloa, ka ko ʻeni kuo tau ʻi heni ʻi he māmaní. ʻOku tau ʻamanaki atu ki he taimi te tau toetuʻu ai mo ha sino haohaoa, sino taʻe-faʻe-mate pea hū ki he puleʻanga fakasilesitialé ke fiefia ʻi he moʻui taʻengatá—ko ha meʻa fakaofo ʻoku ʻikai malava ke tau fakakaukauloto ki ai. ʻI he taimí ni, ʻoku tau ako mo faifeinga ke “fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko [hotau] ʻOtuá kiate [kitautolú]” ( ʻĒpalahame 3:25). Koeʻuhi ko ʻetau ʻiloʻi ʻa e palani ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku ʻikai tuku mai ʻa e ngaahi fekau ko ʻení ke fakangatangata ai ʻetau tauʻatāiná pe fiefiá—ka ko hono fehangahangaí. Ko e ngaahi fekau ko ʻení ko ʻetau fakahinohino ia ki he tumutumu ʻo e tauʻatāiná mo e fiefiá.

Naʻá Ne ʻomi ha Fakamoʻui

Ka ʻoku kei faingataʻa ʻa e moʻuí. ʻOku tau humu ʻi heʻetau ako ke moʻui ʻi he tuí. Ka naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá kimuʻa ʻi hono fakatupu ʻo e māmaní, te Ne foaki mai ha Fakamoʻui ke fakahaofi kitautolu mei he angahalá mo e maté. Naʻe totongi ʻe Sīsū Kalaisi ʻetau ngaahi angahalá pea foaki mai kiate kitautolu ʻa e meʻafoaki ʻo e fakatomalá—ʻo fakafou ʻi Heʻene mamahí mo e pekiá—ʻa ʻEne Fakaleleí. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala aí, ʻokú Ne fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá mo fakamaʻa kitautolu mei honau ngaahi nunuʻá. Koeʻuhi ko ʻEne Toetuʻú, ʻoku ʻomi ai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻa e meʻafoaki ʻo ʻetau toetuʻú mo e moʻui taʻe-faʻa-maté.

ʻĪmisi
kakai ʻoku punou kia Kalaisi

Every Knee Shall Bow (ʻE Peluki ʻa e Tui Kotoa Pē), tā fakatātaaʻi ʻe J. Kirk Richards

ʻAʻeva ʻi he Hala ʻo e Fuakavá

Hangē ko hono fanauʻi fakatuʻasino kitautolu ki he māmani fakamatelie ko ʻení, kuo pau ke toe fanauʻi fakalaumālie kitautolu ki he puleʻanga ʻo e langí. ʻOku tau fakahoko ʻeni ʻaki hono ngāue ʻaki ʻetau tui kia Kalaisí, fakatomalá, papitaisó, mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo ha liliu fakalaumālie ʻoku tolonga ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻui ʻi he māmaní. ʻOku tau faʻa ui ia ko e “kātaki ki he ngataʻangá,” ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ʻoku tau feinga ke tauhi ʻetau fuakava ʻo e papitaisó ke talangofua ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí, fakatomala ʻo ka fie maʻu pea toe laka atu kimuʻa. “ʻIo, pea ʻo ka fakatomala maʻu pē ʻa hoku kakaí te u fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻi heʻenau ngaahi angahala kiate aú” (Mōsaia 26:30).

ʻĪmisi
papitaisó

Te Ke Lava ʻo Falala ki he Tokoni ʻa e ʻOtuá

ʻI hoʻo moʻui kimuʻa pea fāʻeleʻi mai koé, naʻá ke fili ʻa e ʻOtuá, naʻá ke fili ʻa Kalaisi, naʻá ke fili ke “aʻusia lahi ange” makatuʻunga ʻi Heʻena tokoní. Pea te ke lava ke falala ki Heʻena tokoní. ʻOku ʻikai mamata ʻataʻatā mai pē ʻa e kau mēmipa ʻe tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá ki heʻetau moʻuí. ʻOku nau ʻofa taʻefakangatangata ʻiate kitautolu mo ngāue ʻaki Honau mālohí ke tokoniʻi kitautolu, ki he lahitaha te tau fakaʻatā Kinautolu ki aí. ʻOku Nau fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē ʻetau tauʻatāina ke filí, ka ʻoku Nau vēkeveke ke tāpuekina kitautolu. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sīsū, “ʻE ʻikai te u fakangaloʻi koe, ʻE fale ʻo ʻIsileli. Vakai, kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ongo ʻaofi nimá” (1 Nīfai 21:15–16).

Hoko ʻo Lelei Ange ʻi he Sitepu Takitaha

ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ko e puleʻanga fakasilesitialé ko ha ʻamanaki lelei moʻoni ia maʻá e niʻihi kehé ka ʻoku ʻikai maʻanautolu. Ko e moʻoní, ʻoku ʻikai fakafeʻungaʻi ha taha ia taʻekau ai ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Meʻamālié, ʻokú ke lava ke maʻu ʻEne ʻaloʻofá. Naʻe folofola mai ʻe Sīsū kuó Ne ikunaʻi ʻa e māmaní. ʻI hoʻo papitaisó mo e ngaahi fuakava kehé, ʻokú ke haʻisia ai kiate Ia, ko ia ai, ʻokú ke ikunaʻi foki ʻa e māmaní ʻo makatuʻunga ʻiate Ia.

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke haohaoa ʻi he māmaní. Naʻe fakahoa ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki ha kaka ʻi ha tuʻunga: ʻokú ke kamata ʻi lalo pea kaka hake ai ʻi he sitepu ki he sitepu, ʻo fakafou ʻi hono ako mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Pea ko e ako naʻá ne akoʻí, ʻoku ope atu ia ʻi he moʻui ko ʻení—“ʻE ʻikai lava ke mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he māmaní.”2

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻi he temipalé

Neongo pe ko e hā ʻa e ngaahi vaivaí, ngaahi faingataʻá pe mamahi ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he māmaní, ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānau faivelengá, he ʻikai taʻofi ha tāpuaki meiate kitautolu ʻo kapau te tau nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá (pe foki vave hake ki ai). ʻE lelei leva e meʻa kotoa. Ko e palani fakalangi ia ʻo e aʻusia lahi angé!

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Truman G. Madsen, Eternal Man (1966), 31–32.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 308.

Paaki