2021
Te u taʻofi fēfē nai ʻeku fakafehuʻia hoku mahuʻingá?
Siulai 2021


“Te u taʻofi fēfē nai ʻeku fakafehuʻia hoku mahuʻingá?” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Siulai 2021, 30–31.

Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“Te u taʻofi fēfē nai ʻeku fakafehuʻia hoku mahuʻingá?”

Vakai ʻAki e Fofonga ʻo e Tamai Hēvaní

ʻĪmisi
finemui

“ʻOku ou lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo kole ke Ne tokoniʻi au ke u vakai kiate au ʻi he founga ʻokú Ne ʻafio mai ai kiate aú. Peá u fakafanongo lelei ki hono ʻomi ʻe he Laumālié ha ngaahi pōpoaki fakalotolahi kiate au mei he ʻOtuá fekauʻaki mo hoku mahuʻingá, pea ʻoku ou lea ʻaki e ngaahi lea ko ʻení kiate au ʻi he sioʻatá. Ko e kiʻi founga faingofua ko ʻení ko ha founga ia te tau lava ai ʻo fakafehokotaki mo langi pea ʻiloʻi ʻoku ʻofeina mo falala mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate kitautolu.”

Madeleine M., 14, New York, USA

Houngaʻia ʻi Hotau Faikehekehé

ʻĪmisi
finemui

“ʻOku ou fakahoko maʻu pē hoku lelei tahá ke manatuʻi ko ha fānau ʻofeina au ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou feinga ke ʻoua naʻá ku fakahoa au ki he niʻihi kehé, koeʻuhí ʻe faingataʻa ange ai ke u tui ki hoku mahuʻingá. Naʻe ngaohi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau makehe mo fakaʻofoʻofa ʻi heʻetau takitaha founga, pea ko ha meʻa lelei ʻa e ngaahi faikehekehe ko iá.”

Brooke D., 14, Alberta, Canada

Ko ha Tāpuaki ʻoku Pulipulia

ʻĪmisi
talavou

“ʻOku tau faʻa fakakaukau ʻoku hoko ʻa hotau vaivaí mo e ʻi ai hotau ngaahi fehalākí ke ʻikai ʻi ai haʻatau mahuʻinga. Ko hono moʻoní, ʻoku tāpuekina kitautolu kae lava ke tau fakalaka ai mo hoko ko e tuʻunga lelei ange ʻo kitautolú ʻo fakafou ʻi he loto-fakatōkilalo mo e fakalakalaka fakafoʻituituí. Kapau te tau ngāueʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻa kiate kitautolú, ʻe vakai ki ai ʻa e ʻEikí peá ne tāpuekina ʻetau ngaahi feingá. ʻOku fekauʻaki pē ia mo e feingá mo e ʻikai loto-foʻí.”

Ricardo R., 17, Chihuahua, Mexico

Ko Hotau Natula Fakaʻotuá

ʻĪmisi
talavou

“ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe tatau mo hono ʻiloʻi, ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtua moʻuí, te tau lava ʻo hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOkú ne liliu ʻa e meʻa kotoa pē! ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi fakakaukau kovi ʻokú ne fakafehuʻia hotau mahuʻingá, manatuʻi ko e ngaahi fakakaukau ia ʻoku haʻu meia Sētane, ʻikai ko e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ha tuʻunga malava taʻefakangatangata mo ha natula faka-ʻotua, hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú ne falala mo ʻofeina fakafoʻituitui kitautolu.”

Alexandre S., 16, Minas Gerais, Brazil

Fatongia Lahi

ʻĪmisi
finemui

“ʻI heʻeku feinga ke ako mo fakalaulauloto ki he folofolá mo e ngaahi lea ʻo e kau palōfita moʻuí, ʻoku lava ke u ongoʻi ʻoku ʻiate au ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne fakamanatu mai ko ha ʻofefine ʻofeina au ʻo ha ongomātuʻa fakalangi pea ʻoku ʻi ai ha palani maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá maʻaku. ʻOku fakahā mai maʻu pē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e ngaahi fatongia maʻongoʻonga ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pea ʻoku falala mai ʻa e ʻOtuá mo ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa te tau malavá.”

Mirian P., 16, Paraná, Brazil

Fai ha Meʻa ʻokú Ke Manako Ai

“ʻI he taimi ʻoku kamata ai ke tau fakafehuʻia hotau mahuʻingá, te tau lava ʻo fekumi ki he tokoni ʻa e niʻihi kehé. Ka ko e ʻuluakí, te tau lava ʻo ʻuluaki kamata ʻi he anga ʻetau fakakaukaú. Te tau lava ʻo fakamālohisino, feohi mo e ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ʻi ha founga lelei, pe fakahoko ha ʻekitivitī ʻoku tau fiefia aí. ʻOku tokoni ʻeni ke tau ʻiloʻi ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, ʻa ia kuó Ne foaki mai kiate kitautolu hotau mahuʻingá mo e talēnití.”

Carlos V., Mexico

Feinga ke ʻIloʻi Koe

“ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku faingofua ange ke u ʻofa kiate au koeʻuhí naʻá ku fakamoleki e taimi ʻo feinga ke ʻiloʻi ko hai tonu au. Naʻe talamai ʻe heʻeku kui tangatá kiate au, “Kuo pau ke ke nofo mo koe ʻo taʻengata, ko ia ai, ʻoku totonu ke ke hoko ko ha tokotaha te ke fie nofo mo ia.” Naʻá ku muimui ki he faleʻi ko iá peá u feinga ke aʻusia hoku tuʻunga lelei tahá. ʻOku ou ongoʻi he taimí ni ʻeku loto-falala koeʻuhi ʻoku ou ʻiloʻi e meʻa ʻoku ou manako aí, meʻa ʻoku ou sai aí, pea mo e meʻa ʻoku ou taukaveʻí. ʻOku ou fiefia ʻi he taimi ʻoku ou feinga ai ke hoko ko e tokotaha ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke u aʻusiá.”

Sarah Nielson, Utah, USA

Manatuʻi Ko Hai Koe

“ʻOku ou fakakaukau ki he hiva palaimeli, “Fānau Au ʻa e ʻOtuá.” ʻOkú ne fakamanatu mai kuo foaki mai ha ngaahi meʻafoaki mo ha ngaahi talēniti kiate au ke tokoni ke teuteu ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí. ʻOku makehe mo mahuʻinga ʻa e fatongia ʻo e tokotaha kotoa pē, pea ko ha ngaahi mana kotoa kitautolu ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé. Ko ha mana moʻoni koe ʻi he moʻuí ni ki he niʻihi kotoa pē ʻoku mou feohí. Kapau ʻe faifai ange pea ngalo ia ʻiate koe, fakakaukau ki he meʻa kotoa kuo fakahoko ʻe Sīsū ʻi he māmaní pea feinga ke muimui ki Heʻene sīpingá. Ko e taimi pē ʻokú ke ongoʻi loto-mamahi pe taʻemahuʻinga ai, fekumi ki ha taha ʻokú ne ongoʻi e meʻa tatau, pea te mo ongoʻi ʻoku langaki homo moʻuí.”

Brigham M., Mexico

Tali Fakalangi

“ʻI he taimi ʻoku ou fanongo ai ki he ʻOtuá, ʻokú Ne tokoniʻi au ke taʻofi hono fakafehuʻia hoku mahuʻinga fakataautahá. ʻOku ʻikai ke fuʻu mahino kakato ki he niʻihi kehé ʻa hoku mahuʻingá, ka ʻoku mahino ia ki he ʻOtuá pea ʻoku ou falala kiate Ia. Kapau te u tuku e kakai ʻoku mau feohí ke nau fili ʻa hoku mahuʻingá, ko e meʻa pē ʻoku ou faí, ko e tui ki heʻenau ngaahi leá mo fakakaukau kovi kiate au. Ka ʻi he taimi ʻoku ou tukuange ai ʻenau ngaahi lea fakalotosiʻí, ʻoku ʻikai leva ke u toe fie maʻu ke fakafehuʻia hoku mahuʻingá. Kuó u ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u toe fie maʻu ʻenau talí. ʻOku tau takitaha maʻu ha mahuʻinga ko e fānau ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku fie maʻu ke tau fakamanatu ia kiate kitautolu tautefito kapau ʻoku ʻikai fakamanatu mai ia ʻe ha taha.”

Anna G., 23, France

Loto-Falala ʻi he Ongoongoleleí

“ʻI he mītia fakasōsialé, ʻoku ou mamata ki he kakai kehekehe ʻoku ngali ʻoku nau haohaoa, pe ʻoku nau lelei ange ʻiate au. ʻOku tokoni ʻa hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ke u fakatupulaki ha ʻulungaanga houngaʻia kau kiate au. ʻI he taimi ʻoku ou moʻui ʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí hangē ko e tuí, fakatomalá, mo e fakalaulauloto ki he folofolá, ʻoku ou ongoʻi makehe. ʻOku ʻikai ke u ongoʻi ʻoku fie maʻu ke u fakahoa au ki he niʻihi kehé, pea iku pē ʻo u maʻu ha loto-falala lahi ange.

Alexandra R., Mexico

Fakamolemoleʻi Koe

“ʻOku ʻikai ke tau faʻa fakakaukau ʻoku totonu ke tau maʻu ha fakamolemole, koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fehalaaki kuo tau faí. Ka ʻoku tau kei tangata—ʻoku tau fai ha fehalaaki pea te tau kei fai pehē ai pē. ʻOku fie maʻu ke tau fakamolemoleʻi kitautolu koeʻuhí ʻoku totonu ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ha toe faingamālie ʻe taha. ʻOku fie maʻu ke tau vakai kiate kitautolu ʻaki ʻa e founga ʻoku vakai mai ai e niʻihi ʻoku nau ʻofa ʻiate kitautolú. Te tau mamata ki ha taha ʻoku makehe mo fakaofo ʻokú ne maʻu e totonu ki he ʻofa taʻefilifilimānakó ʻo tatau ai pē.

Valerie J., Mexico

Paaki