2022
ʻOku Foaki Mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAmanaki Leleí
Sepitema 2022


“ʻOku Foaki Mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAmanaki Leleí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sepitema 2022.

ʻOku Foaki Mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAmanaki Leleí

ʻI heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku ʻomi ai ʻe Sīsū Kalaisi ha ʻamanaki lelei, ʻe ngāue lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
kau talavou ʻoku nau teke ha pālou

Ko e ngāue fakataha ʻa ha kau talavou mei Kasikou, Pelū, ke fai ha ngāue tokoni.

ʻOku fonu ʻa e moʻuí ni ʻi ha ngaahi faingataʻa lahi. Mahalo kuó ke ʻosi aʻusia ha niʻihi. ʻOku lahi ha ngaahi tupuʻanga ʻo e loto-mafasiá mo e hohaʻá, manavaheé mo e loto-moʻuá. ʻI heʻetau aʻusia e ngaahi meʻá ni, ko e angamahení ke tau tafoki ki loto—ke tokangaʻi ʻa kitautolu pē mo ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻo laka hake ʻi ha toe meʻa. ʻOku tau fakakaukau kapau te tau fakaʻaongaʻi hotau taimí mo e iví ʻi he feinga ke “fakaleleiʻi” e ngaahi meʻá, te tau lava ʻo fakaleleiʻi ʻetau ngaahi palopalemá.

Ka ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ha founga lelei ange. Naʻá Ne akoʻi, “Ko ia ia ʻe kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia ʻiate ia: ka ko ia ia ʻe tuku ʻene moʻuí, ʻe maʻu ʻe ia ia” (Luke 17:33). Ko e founga vave taha ke maʻu ai ha ʻamanaki lelei ʻi hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá ko hono fakatafoki ho lotó ki he Fakamoʻuí pea muimui ʻi Heʻene sīpingá mo tokoniʻi e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
Ko Hono Fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e tangata ʻi Petesetá

The Healing at Bethesda [Ko e Faifakamoʻui ʻi Petesetá], tā fakatātaaʻi ʻe Gary Smith

Ko e moʻui ʻa e Fakamoʻuí ko e sīpinga haohaoa ia ʻo e ʻofá mo e failelei ki he kakaí. Naʻá Ne faʻa fakangaloki maʻu pē Ia koeʻuhí ko e niʻihi kehé. Naʻe fakahaaʻi ʻEne ngaahi ngāue taʻesiokitá ʻi he meʻa kotoa pē naʻá Ne fakahoko ʻi Heʻene moʻuí pea naʻe ʻikai fakangatangata ia ki ha faʻahitaʻu pau.

ʻI heʻetau fakatafoki hotau lotó ki tuʻa ʻo hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí, ʻoku ou palōmesi atu te tau maʻu ha ngaahi faingamālie taʻe-fakangatangata ke tau foaki fakalongolongo mo angaʻofa ai ki he kakai ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokoní.

ʻE tokoni ʻeni ke tau ʻiloʻi lelei ange ai ʻa e Fakamoʻuí mo maʻu ha nonga ʻiate kitautolu ʻi he māmaní, naʻa mo ʻetau fakatupulaki ha ʻofa lahi ange ki he niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻoku “mole [ai hoʻo] moʻuí” ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻi hoʻo muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, te Ne tokoniʻi koe.

ʻĪmisi
ongo talavou ʻokú na hiki ha foʻi piliki ngaohi mei he pelepelá

Kau ʻĀngelo Fakaʻahó

ʻOku faʻa tataki ʻe he Fakamoʻuí e niʻihi kehé ki heʻetau moʻuí ke tokoni ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e nonga mo e fakafiemālie ʻoku tau fie maʻu ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. ʻOku hangē e kakai mohu tāpuekina ko ʻení kiate kitautolu ha kau ʻāngelo kuo fekauʻi mai mei he langí, he ko e moʻoni ko ha kau ʻāngelo kinautolu.

Kuó u aʻusia fakataha mo hoku fāmilí ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe ʻa e ongoʻi nonga mo e melino ʻe lava ke ʻomi ʻe ha ʻāngelo tauhi ʻi he kuonga ko ʻení. ʻOku ou fie lave ki ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko iá. ʻI he 2003, ne mau hiki mei homau fonua tupuʻanga ko Palāsilá ki ʻIutā ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, ne tō ai ʻa e afā sinou lahi taha kuo aʻusia ʻe ʻIutā ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Kuo teʻeki ke mau mātā ha meʻa pehē, he naʻa mau tupu hake ʻi he ʻātakai ʻo e ʻulu pāmé mo e matātahi ʻoneʻoneá. Ne tuʻu homau ʻapí ʻi ha tuliki ʻo ha tafungofunga naʻe ʻi ai ha lueʻanga (sidewalk) lōloa ai.

ʻI he kamata ʻa e sinoú, ne kamata fakamātoato hoku uaifí ke puhi e sinou ʻi he tauʻanga meʻalelé mo e lueʻangá. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tokoni he naʻá ku hekea ʻi he ʻaisí ʻo fasi ai hoku fasiʻanimá ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kimuʻá. Ne iku ʻa e fakatuʻutāmaki ko iá ke tafa pea simaʻi ai hoku nimá.

ʻI he kamata ʻene puhi sinoú ʻa ia ko ʻene fuofua fakahoko ia ʻi heʻene moʻuí, ne ʻikai ke ne siʻi ʻiloʻi kuo pau ke ne fulihi ʻa e meʻa ʻoku puhi ai ʻa e sinoú ki tuʻa ke hanga ki he tafaʻaki ʻe tahá hili hono fakamaʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻaluʻanga meʻalelé. Ko e taimi leva naʻá ne ʻalu ai ke fakamaʻa ʻa e tafaʻaki ʻe tahá, ko e feituʻu ia ne fakahanga ki ai hono puhi e sinoú. Naʻá ne fefokifokiʻaki ai ka naʻe ʻikai pē ke ola lelei. He toki ngāue fakahela!

Koeʻuhí ko e fuʻu fuoloa ʻene nofo ʻi he momokó, ne uesia ai hono ongo telingá pea naʻe meimei malu kotoa ʻene fanongó ʻi ha māhina ʻe ua. ʻI he taimi tatau pē, naʻe lavea e tuʻa hoku foha taʻu 16, ʻi haʻane fakapaheke ʻi he sinoú pea naʻe fie maʻu ai ke tokoto maʻu ke sai. Pea ko ʻemau ʻātungá ia, ko e taha naʻe toka mohenga, taha naʻe malu ʻene fanongó, taha naʻe simaʻi hono nimá, pea ne mau mokosia kotoa.

Pau pē ne mau ʻasi fakaoli ki homau kaungāʻapí. ʻI ha hengihengi momoko ʻe taha ʻi he 5:00 hengihengi nai, ne u ʻā hake ki he ongo ʻo ha meʻa-puhi-sinou ʻi hoku tuʻafalé. Ne u fakasiosio ki tuʻa he matapā sioʻatá pea ne u sio ki hoku kaungāʻapi ko Brother Peleini Uiliamisi mei he kauhala ʻe tahá. Naʻá ne ofi ki he taʻu fitungofulu tupú, naʻá ne liʻaki hono ʻapi māfana mo fiemālié ka ne haʻu fakalongolongo ke fakamaʻa homau tauʻanga meʻalelé mo e lueʻangá, ʻi heʻene ʻiloʻi ne ʻikai ke mau lava ʻo fakahoko iá.

ʻĪmisi
mīsini puhi sinou

Laʻitā mei he Getty Images

Naʻe ʻasi mai mo haku kaungāmeʻa ʻe taha ko Brother Taniela ʻAlameita ki homau ʻapí ke ʻave au ki Sōleki Siti ki he ngaué, he naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakaʻuli ʻaki hoku nima ne simaʻi mamafá. Ne na tokoniʻi au ʻi he pongipongi kotoa pē, ʻo fakahaaʻi ʻena ʻofá ʻaki e fanga kiʻi ngāue faingofua ko ʻeni ʻo e angaʻofá, kae ʻoua kuo moʻui lelei hoku fāmilí pea mau toe lava ʻo fakahoko e ngaahi meʻá ʻiate kimautolu pē.

Lolotonga e faʻahitaʻu momoko ko ia ʻo e 2003, naʻe ʻomi e ongo tangata ʻāngelo ko iá kiate kimautolu. Naʻe muimui ʻa e ongo tangata ko ʻení ki he tā sīpinga hotau Fakamoʻuí pea naʻá na tomuʻa fakakaukau ki heʻemau ngaahi fiemaʻú ʻi haʻanauá.

ʻOku Foaki Mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Melinó

ʻOku ʻomi ʻe hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ha fakakaukau ʻoku māʻolunga mo māʻoniʻoni angé. ʻI heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku ʻomi ai ʻe Sīsū Kalaisi ha ʻamanaki lelei, ʻe ngāue lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí.

ʻE hanga ʻe hono fakatafoki hotau lotó ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí, ʻo tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha ngaahi faingamālie taʻefakangangata ke tau foaki fakalongolongo mo angaʻofa ki he kakai ʻoku nau fie maʻu kitautolú. ʻOku tokoni foki e moʻui hangē ko e Fakamoʻuí ke tau fakatupulaki ha ʻofa faka-Kalaisi lahi ange ki he niʻihi kehé. ʻOku tokoni ʻeni ke tau maʻu ai ha ivi lahi ange ʻo e ʻofá, melinó, māmá, mo ha mālohi kuo fakafoʻou.

ʻĪmisi
ongo tautehina

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fekumi kiate Ia ʻi he fakakaukau kotoa pē pea muimui kiate Ia. ʻOku tau maʻu ai e palōmesi ʻa ia te tau lava ke ʻaʻeva ʻi Heʻene māmá pea ʻoku hanga ʻe Heʻene tatakí ʻo taʻofi hono tākiekina ʻe he fakapoʻulí ʻetau moʻuí. ʻI he taimi ʻoku “mole” ai hoʻo moʻuí Maʻaná, te Ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi koe.

ʻĪmisi
tamaiki tangata ʻi he akó

Laʻitā mei he Getty Images

Tafoki Maʻu Pē, Kia Kalaisi

ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni molumalu naʻe toe tuʻu ʻa Sīsū mei he maté pea ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻoku fakafou mai ʻiate Ia mo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá, ʻa hono ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ha founga maʻatautolu ke ikunaʻi ai e mate fakatuʻasinó mo e fakalaumālié fakatouʻosi.

ʻIkai ngata aí, ka ʻokú Ne toe ʻomi foki ʻa e fiemālie mo e fakapapau kiate kitautolu ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻi heʻetau falala kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakalelei fakalangí, ʻo tauhi ʻetau tuí ki he ngataʻangá, te tau fiefia ʻi he ngaahi talaʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofeiná, ʻa ia ʻokú Ne fakahoko e meʻa kotoa pē ʻi Hono mālohí ke tokoniʻi kitautolu ke tau foki hake ki Hono ʻaó ʻi ha ʻaho.

Paaki