2022
Ko e Founga ʻe Fā ʻa Nīfai ke Mahino ʻa ʻĪsaiá
Sepitema 2022


“Ngaahi Founga ʻe Fā ʻa Nīfai ke Mahino ʻa ʻĪsaiá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sepitema 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻĪsaia

Ngaahi Founga ʻe Fā ʻa Nīfai ke Mahino ʻa ʻĪsaiá

Faingataʻa ke lau ʻa ʻĪsaiá? ʻOku ʻi heni ʻa Nīfai ke tokoni!

ʻĪmisi
tohi ʻa Nīfai ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá

Ngaahi tā fakatātā ʻa Kevin Keele

ʻOku mahino ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi tohi ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá ʻi he Fuakava Motuʻá he ʻoku faʻa toutou fakaʻaongaʻi ia ʻi he Fuakava Foʻoú mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí Tonu ʻo pehē, “‘Oku mahuʻinga ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá” (3 Nīfai 23:1).

Ka ko e hā naʻe faingataʻa ai pē ke mahinó?

ʻOua ʻe loto-foʻí! Naʻe ʻiloʻi ʻe Nīfai ʻetau faingataʻaʻiá. Naʻá ne pehē “naʻe lea ʻaki ʻe ʻĪsaia ha ngaahi meʻa lahi ʻa ia naʻe faingataʻa ke mahino” (2 Nīfai 25:1). Meʻamālié, kuo ʻomi ʻe Nīfai ha founga ʻe fā te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke fakaava e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá.

Founga ʻUluakí: Moʻui ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosí

Naʻe tohi ʻe Nīfai ʻe lava ke “mahino” kiate kinautolu ʻoku moʻui ʻi he “ngaahi ʻaho fakaʻosí” ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá (2 Nīfai 25:8). Mahalo ko hono ʻuhingá he ʻe maʻu ʻe he kakai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ha mahino naʻe ʻikai ke maʻu ia ʻe he kakai ʻi he kuonga ʻo ʻĪsaiá. ʻI he kuonga kimuʻá, mahalo pē naʻe ʻikai mahino ki he kakaí ʻa e founga ʻe lava ai ke ui ʻe he kakaí ʻa e “koví ko e lelei, mo e leleí ko e kovi” (ʻĪsaia 5:20) ka ʻoku tau mamata ki heʻene hokó ʻi he anga ʻetau moʻuí.

Mahalo foki naʻe ʻikai mahino ki he kakai ʻi he kuohilí e ʻuhinga ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “Vakai, te u fai leva ha ngāue fakaofo ki he kakaí ni, ʻio [ko ha] ngāue fakaofo mo lahi” (ʻĪsaia 29:14).

Kuo fakahā mai ʻe he kau palōfita ʻo onopōní ʻoku ʻuhinga ʻa e “ngāue fakaofo mo lahi” ko ʻení ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú ke monūʻia ke moʻui ʻi ha kuonga te ke lava ai ʻo mamata tonu ki hono fakahoko ha konga lahi ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá.

Founga Uá: Maʻu ʻa e Laumālie ʻo e Kikité

Naʻe pehē ʻe Nīfai ʻe lava e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá ʻo “mahinongofua … kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fonu ʻi he Laumālie ʻo e kikité” (2 Nīfai 25:4). Mahalo ʻe ongo fakafoʻi ia ʻi he kamataʻangá, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻeni ko e kau palōfitá pē ʻe lava ke mahino kiate kinautolu ʻa ʻĪsaiá. ʻOku akoʻi ʻe he folofolá “ko e fakamoʻoni kia Sīsuú, ko e laumālie ia ʻo e kikité” (Fakahā 19:10). ʻI hono fakalea ʻe tahá, kapau ʻokú ke tui kia Sīsū Kalaisi, kuó ke ʻosi maʻu ʻa e kamataʻanga ʻo e tūkunga ke mahino ai kiate koe ʻa ʻĪsaiá!

ʻOku fakamoʻoni e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Naʻa mo hono huafá ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e Fakamoʻuí! ʻOku ʻuhinga e hingoa ʻo ʻĪsaiá “ko e ʻEikí ko e Fakamoʻuí,” pe “ʻOku fakamoʻuí ʻa Sīsū.”

Founga Hono Tolú: Mahino ki he Māú mo e Ngaahi Fakataipé

Naʻe pehē ʻe Nīfai ʻoku faingataʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá kiate kinautolu ʻoku ʻikai maheni mo e “anga ʻo e kikite ʻi he kau Siú” (2 Nīfai 25:1). ʻOku faingofua ange ke mahino e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá ʻi heʻetau ako lahi ange ki he ngaahi tukufakaholo tohi Fakahahake ʻi he kuonga ʻo ʻĪsaiá, ʻo hangē ko e māú mo e ngaahi fakataipé. Naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe ʻĪsaia ha ngaahi fakataipe faingataʻa ʻi heʻene ngaahi tohí.

Hangē ko ʻení, naʻe tohi ʻa ʻĪsaia fekauʻaki mo kinautolu ʻoku “māʻolunga mo hīkisiá” ʻo hangē ko e “ngaahi sita kotoa pē ʻo Lepanoní” mo e “ʻoke kotoa pē ʻo Pēsaní [Sīliá]” (2 Nīfai 12:13). Ko e sitá mo e ʻoké ko ha ʻakau papa fefeka ia. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻĪsaia ha founga fakapunake ke pehē ai ʻoku hangē ʻa e kakai hīkisiá ha ngaahi fuʻu ʻakau māʻolungá he kuo nau fakafefeka honau lotó mo fakakaukau ʻoku nau lelei ange ʻi he niʻihi kehé. ʻE lava ke tokoni hono lau ʻo e tohi maau ʻa ʻĪsaiá ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e meʻa naʻá ne akoʻí.

Founga Hono Faá: ʻIloʻi ʻa e Siokālafí

ʻOku lave ʻa ʻĪsaia ki ha ngaahi potu kehekehe ʻe 108 ʻi heʻene ngaahi tohí. ʻE lava ke fakatupu puputuʻu ʻeni ke muimuiʻi, tautautefito kapau kuo teʻeki ke ke nofo ai! Ko e founga hono fā ʻa Nīfaí ko e ʻiloʻi ʻa e “ngaahi potu takatakai” ʻo Selusalemá (2 Nīfai 25:6).

ʻOku tuʻu ʻa Selusalema ʻi he feituʻu tatau mo ia kuo tuʻu maʻu pē aí, ka ʻi he kuonga muʻá naʻe ʻi he uhouhonga ia ʻo ha ngaahi mālohi feʻauʻauhi ʻe tolu ʻi he māmaní. Ki he hahaké naʻe tuʻu ai ʻa Papilone, ko e uhouhonga ʻo e ngaahi ʻātí mo e ākengá. Ki he tokelaú naʻe tuʻu ai ʻa ʻAsīlia, ko e mālohi fakakautau ʻi he kuonga ʻo ʻĪsaiá. Naʻe ʻi he fakatonga-hihifó ʻa ʻIsipite, ko ha senitā fefakatauʻaki. ʻE lava ke tokoni ʻetau ʻiloʻi pē ʻení ke tau muimuiʻi pe ko fē naʻe fakamanamana ke ne ʻohofi ʻa ʻIsileli pea ʻave pōpulá. ʻI honau fakataipé, ʻoku fakafofongaʻi ʻe Papilone ʻa e anga fakamāmaní, hīkisia ʻa ʻAsīliá, mo e koloaʻia ʻa ʻIsipité.

ʻOku Maʻau ʻa e Ngaahi Lea ʻa ʻĪsaiá

Naʻe akoʻi ʻe ʻĪsaia ha ngaahi meʻa lahi kehe ʻoku mahuʻinga ke mahino kiate kitautolu. Naʻá ne fakamoʻoni ki hono fakamoveteveteʻi mo tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, ʻa ia kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻoku hoko ʻi māmani he ʻaho ní. … Pea kapau te ke fili ki ai, kapau ʻokú ke loto ki ai, ʻe lava ke ke hoko ko hano konga kāfakafa” (“ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” [fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018], 8, HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org; vakai, ʻĪsaia 49:13–23).

ʻĪmisi
Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa Sīsū Kalaisí

Naʻe fakamoʻoni foki ʻa ʻĪsaia ki hono langa ʻo Saione ʻi he teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí mo e nofotuʻí (hangē ko ʻení, vakai ki he ʻĪsaia 5152). ʻI haʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ʻe lava ke fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālié kiate koe ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá mo e founga te nau lava ai ʻo tokoniʻi mo faitāpuekina hoʻo moʻuí he ʻaho ní.

Paaki