Talafaasolopito o le Ekalesia
29 Oti o i le Alii


“Oti o i le Alii,” mataupu 29 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 (2020)

Mataupu 29: “Oti o i le Alii”

Mataupu 29

Oti o i le Alii

Ata
Mea faalogo a le fomai o loo taatia i luga o le moega o se tagata ma’i

Sa tuua e Polika Iaga tumutumu o mauga mumu o Iuta i saute i le ogatotonu o Aperila i le 1877. I le agai atu ai i lona aiga i le Aai o Sate Leki, sa ia iloa ua le o toe umi lona soifua. “Sa tele taimi na ou lagona ua le mafai ona ou toe ola i sesi lava itula,” na ia saunoa ai i le Au Paia i St. George ao lei tuumuli o ia. “Ou te le iloa le vave e valaau mai ai le ave feau mo au, ae ou te fuafua ia oti o i le Alii.”1

I ni nai aso mulimuli ane, na ia malolo ai i le Aai o Cedar e talanoa i se tusitala e uiga ia John D. Lee ma le Fasiga Tele i Mountain Meadows.2 Ua silia i le sefulu tausaga o suesueina e le malo o le setete e na faia nei fasiotiga. O John ma isi alii, e aofia ai le peresitene o le siteki i Parowan o Viliamu Dame, sa taofia i le tele o tausaga na muamua atu e tutu i le faamasinoga mo a latou vaega sa faia i le fasiga tele, ua faatupulaia ai le fiafia i ai o le lautele o le atunuu i le solitulafono ua toeitiiti lua sefulu tausaga le umi.3 O tuuaiga e faasaga ia Viliamu ma isi ua le faaaogaina, ae o John ua faalua ona tulai i le faamasinoga ao lei faamaoniaina solitulafono ma fasiotia e le vaega o le au fanafana mo lana taitaiga i le osofaiga.

Ao faia faamasinoga, sa talotalo loia ma le au tusitala ina ia faaaofia mai e John le perofeta i le fasiga tele. Ae e ui i lona ita ia Polika i lona le puipuia o ia mai le faasalaina, sa lei tuuaia e John o ia mo le fasiotiga tagata.4

O le faasalaina o John i le oti na faatupuina ai le vavao i tagata na masalosalo sese o Polika na faatonuina le fasiga tele.5 I ni isi nofoaga, o le ita e faasaga i le Ekalesia sa faafaigata ai i faifeautalai ona maua ni tagata e aoao, ma o nisi alii faifeau na filifili e toe foi i o latou aiga. E lei tali lautele atu Polika i osofaiga e faasaga ia te ia po o le Ekalesia, ae na ia manao e faamaumau ai o ia e uiga i le fasiga tele ma malie e tali atu i fesili a le tusitala.6

Na fesili atu le tusitala ia Polika pe na maua e John se faatonuga mai le laumua o le Ekalesia e fasioti tagata faimalaga mai. “Leai se mea e tusa ma lo’u iloa,” na tali atu ai Polika, “ma e mautinoa lava e lei mai ia te au.” Na ia faapea atu ana ia iloa e uiga i le fuafuaga e fasioti tagata femalagaai, semanu na te taumafai e taofi.

“Semanu ou te alu atu i lena tolauapiga ma tau ma Initia ma tamaloloa papae na faasauni a latou vaega i le faataunuuina o lenei fasiga tele i le oti, nai lo o le faataunuuina o lena faiga,” na ia saunoa ai.7

I ni nai aso mulimuli ane, na afe ai Polika i le Vanu o Sanpete e faapaia le fanua e fausia ai le malumalu i Manti. Ao i ai iina, sa musumusu atu le Agaga ia te ia e tatau ona ia toe faatulagaina le faatulagaga o le perisitua o le Ekalesia.8

Ua leva ona amata ona faia e Polika ni suiga i le faatulagaina o le Ekalesia. I le lua tausaga talu ai, na ia toe faatulagaina ai le Korama o le Toasefululua ia ave le tulaga sinia i aposetolo na tumau faamaoni i a latou molimau mai le taimi na valaauina ai i latou. O lenei faiga na faasilia ai le tulaga sinia o Ioane Teila ma Uilifoti Uitilafi nai lo o Orson Hyde ma Orson Pratt, o e na tuua le korama mo se taimi puupuu i le vaitaimi o Iosefa Samita. O lenei suiga na avea ai Ioane Teila ma sui sinia o le Toasefulua e foliga mai o le sui o Polika o le peresitene o le Ekalesia.9

Ae o luga o le ala ma i si fonotaga ma taitai i le lotoifale o le Ekalesia, na iloa ai e Polika ni isi foi suiga ua tatau ona faia. O nisi o siteki e sefulutolu o le Ekalesia sa i lalo o le vaavaaiga a peresitene o siteki, ae o sui o le Toasefululua sa pule faamalumalu i isi—i nisi tami e aunoa ma ni fesoasoani po o ni fautua maualuga. O nisi uarota sa i ai epikopo ma o nisi sa i ai epikopo pule faamalumalu, ma e seasea i ai se isi na te iloa le eseesega o ia valaauga e lua. O nai isi uarota sa leai lava ni epikopo.10

Sa soloia korama o le Perisitua Arona. Sa vaaia e e ua umia le Perisitua Arona fale a le uarota, asia aiga, ma aoao atu le talalelei. E ui i lea sa tele uarota sa lei lava e e umia le Perisitua Arona e maua ai ni korama, e tele lava ona nao tamaloloa ua matutua sa ave i ai le Perisitua Arona, ma e le umi lava ae toe faauuina i le Perisitua Mekisateko.

I le tau totogo ma le tau mafanafana o le 1877, sa galulue faatasi ai Polika ma ona fesoasoani, ma le Korama a le Toasefululua e toe faatulaga uarota ma siteki ma faamalosia korama o le Perisitua Arona ma le Perisitua Mekisateko. Na latou faatonuina tagata uma o le Ekalesia e tatau ona auai i se uarota o lo o i ai se epikopo e mafai ona vaaia i latou e faatasi ai ma le fesoasoani a fesoasoani e toalua. Na latou tofia se alii se toatasi, o Edward Hunter, e auauna atu o le epikopo pule faamalumalu e tasi i le Ekalesia atoa.

Sa faapea atu foi le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua i taitai perisitua i le lotoifale e faauuina alii talavou i tofiga i le Perisitua Arona. Na latou augani faapitoa atu i aoao ma faitaulaga matutua e aumai alii talavou ma i latou i asiasiga i le Au Paia, lea e aoao ai alii talavou i o latou tiute faaleperisitua. Na faatonuia nuu taitasi ia faatulaga se Asosi o le Alualu i Luma o le Mutuale (M.I.A,) mo alii ma tamaitai talavou.

I le femalagaai i le teritori i lea vaiaso ma lea vaiaso, na faamalolo ai e le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua aposetolo mai au peresitene o siteki ma valaauina ni peresitene o siteki fou e suia i latou. Na latou faamautinoaina ua tofu peresitene o siteki taitasi ma fesoasoani e lua ma e tofu foi le siteki ma le au fautua maualuga. Na latou faatonuina foi siteki taitasi e faataunuuina konafesi faalekuata.11

O le faigata o femalagaiga ma le aoao atu na lei pine ae vaivai ai Polika. Sa ia foliga ma’i ma lelava. “I lo’u naunau ai ia faatulaga le maota o le Atua,” na ia faapea mai ai, “ua ou soona faaaoga ai lo’u malosi.”12


I le aso 20 o Iuni, na maua ai e Faranisisi Laimani se feau faauaealesi mai ia Siaosi Q. Kanona, o lea ua auauna o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili. “O loo fesili Peresitene pe o e naunau e galue o se peresitene o le Siteki o Tooele?” o upu ia. “Afai o lea, e mafai ona e oo mai e malaga faatasi ma le Toasefululua i le taeao o le aso Toonai?”13

Sa nofo Francis i Fillmore, Iuta. O le Siteki o Tooele sa silia ma le selau maila agai i matu. E le’i nofo lava o ia i lena mea ma e toaitiiti tagata na ia iloa mai lena siteki. I Fillmore, lea ua silia ma le sefulu tausaga o nofo ai, na ia umia ai le tele o tulaga maualuluga i le malo i le lotoifale. Afai na te malie e galue i Tooele, e tatau ona ia ave lona aiga ma siitia ma i latou i se nofoaga fou.

Ma toe tolu aso oo i le taeao o le Aso Toonai.

I le tolusefulufitu, o Francis o se Au Paia o Aso e Gata Ai naunautai o le sa auauna atu i se misiona i le Motu i Peretania ma sa malosi e faia lana vaega i lana korama o le perisitua. Sa ia aoina mai foi gafa o lona aiga, ma tulimatai le aso e mafai ai ona faia sauniga mo i latou i totonu o le maota o le Alii.

“O le faatumutumuga o ou faamoemoega,” na ia tusi ai i lana tusi o talaaga, “ina ia ola o le olaga o se Au Paia o Aso e Gata Ai ma taitai lou aiga ina ia faapea foi ona fai.”14

Ae sa faafaigata pea ia te ia ona taliaina le faaiuga a lona tama, o Amasa Lyman, e auai atu i le Gaoioiga Fou a William Godbe. Sa ia faamoemoe lava o le a toe fo’i mai lona tama i totonu o le Ekalesia. Sa la galulue faatasi i gafa o le aiga ma e lei leva atu nei ona la fiafia faatasi i ni fegalegaleaiga fiafia. E ui i lea sa maliu Amasa ia Fepuari, ao alu ese pea o ia mai i le Ekalesia.

Na lata i le faaiuga, sa asia e Francis lona tama i luga o lona moega ao ma’i. “Aua e te alu ese,” sa faapea mai ai Amasa. “Ou te manao ia e latalata mai ia te au.”

“O le a le umi?” Sa fesili atu ai Francis.

“E faavavau,” na ia musumusu atu ai.15

Ina ua mavae le maliu o Amasa, sa naunau Francis ia toe faafouina le auai o lona tama o se tagata o le Ekalesia faapea ma lona perisitua, lea o le a toe lagona ai le atoatoa o le aiga. Ia Aperila, sa fesili atu ai Francis ia Polika Iaga poo le a se mea e mafai ona fai. Leai se mea mo le taimi nei, sa faapea atu ai Polika. O le mataupu sa i aao o le Alii.

Na taliaina e Faranisisi le faaiuga a Polika, ma na ia naunautai e tauave le tofiga fou mai le perofeta mo ia i Tooele. “O le a ou i ai faatasi ma le Toasefululua i le taeao o le Aso Toonai,” na ia uaealesi mai ai ia Siaosi Q. Kanona.16

O le Siteki a Tooele na faavaeina i le aso 24 o Iuni, 1877, ma sa vaetofia Francis o lona peresitene i le aso lava lea.17 Ao lei oo i lea taimi, o nofoaga autu e ono i le eria o Tooele sa i ai paranesi o le Ekalesia sa vaaia e se epikopo pule faamalumalu e igoa ia John Rowberry. I le faavaeina o le siteki fou, o nei paranesi taitasi sa avea ma uarota e amata mai i le tai luasefulu-fitu aiga e oo atu i le lua selau le tele.18

I le iloa ai o nisi Au Paia mai Tooele e ono muimui i lo latou peresitene fou o se alii talavou mai se isi siteki, sa vave ona faatau e Francis se fale i le ogatotonu o le taulaga ma tofia ni alii o le lotoifale e avea ma ona fesoasoani. Ona ia valaaulia lea o Epikopo Rowberry ia faatasi atu ma ia i asiasiga i ni uarota eseese, lea na la faatulagaina ai ni korama o le perisitua ma au peresitene fou ma saunoa atu i le Au Paia, ma uunaia i latou i lo latou naunau atu i le Alii.19

“O o tatou fiafiaga faalelalolagi ma faalelagi e uiga i le malo e fesootai e le matineia,” na aoao atu ai Francis i tagata o lana siteki fou. “Ia lotomaualalo i luma o le Alii ma maua le malamalama o Lona Agaga Paia mo le taitaiga faifaipea mo i tatou.”20


I le ogatotonu o Iulai i le 1877, sa alaala ai Jane Richards i luga o le tulaga i tafatafa o Polika Iaga i le tapeneko o le Siteki o Weber i Ogden. O lea tuufaatasiga o se konafesi mo Asosi o le Aualofa ma Tamaitai Talavou i le aai. O Jane, le peresitene o le Aualofa o le Uarota a Ogden, sa fuafuaina lea tuufaatasiga ma valaaulia Polika e lauga.21

O le taitaiina o se faapotopotoga tele o tamaitai sa le o se mea faigofie mo Jane. Na muamua ona ia auai atu i le Aualofa o se tamaitai talavou i Navu.22 Ae ina ua valaauina o ia e taitaia le Aualofa a le Uarota a Ogden i le 1872, na ia tau musu. O lona soifua maloloina sa tele ina le lelei, e ui i le malosi na ia maua mai faamanuiaga faaperisitua, ma sa faateteleina ina ua ia maua lona valaauga.

I se tasi aso, sa asiasi atu ai lana uo o Eliza Snow. Sa uunaia o ia e Eliza e ola, ma le mautinoa o lo o i ai se tiute o totoe i le olaga o Jane. Ao auauna atu ia Jane, sa folafola atu e Eliza ia te ia afai na te taliaina le valaauga e taitai le Aualofa i Ogden, o le a ia te ia le soifua maloloina ma faamanuiaga mai le Alii.

Sa faamaloloina Jane i se taimi puupuu mulimuli ane e ala i le mana o le Atua, ae sa ia faaaluina lava le tele o vaiaso e mafaufau ai pe talia le valaauga. I le iuga, na uunaia o ia e lana epikopo ma uso a Aualofa ia taliaina. “Ua faatuina mai oe e le Alii mai se moega o le ma’i ina ia faia le lelei mo i matou,” na latou faapea atu ai, “ma matou te mananao ia te oe ia taliaina le tofi.” Ona iloa ai lea e Jane o lana galuega sa fesoasoani i se isi lelei sili atu, e tusa lava po o le a lona lelava poo o le fefe na ia lagonaina.23

O lea la, i le lima tausaga mulimuli ane, i le tapeneko i le Siteki o Weber sa tumutumu ai tamaitai ma alii na naunau ia faalogo i le perofeta. Ina ua uma ona lauga atu Polika i le Au Paia, sa lauga isi taitai o le Ekalesia. I le lotolotoi o i latou sa i ai le toalua o Jane, o aposetolo Franklin Richards, lea sa lei leva ona faamalolo o se peresitene o le Siteki o Weber o se vaega o le toe faatulagaina o le perisitua.

I se isi lauga, sa faasaga atu Polika ia Jane ma fesili lemu atu i ona lagona e uiga i le faatulagaina o ni Aualofa a le siteki ma tuu atu ia latou faataunuuina ni konafesi faalekuata. Sa ia mafaufau i se taimi lata mai e uiga i le faia o lea mea o se vaega o ana taumafaiga ia faatulagaina lelei atili le Ekalesia, ma ua ia fesiligia ni nai tagata e uiga i lea mataupu, e aofia ai Patisepa Samita, o se isi tamaitai malosi i le taitaiga o le Aualofa.24

Sa te’i Jane i le fesili, ae le ona o le manatu i se Aualofa a le siteki sa faigata ona mafaufauina. E ui sa faatautaia i lea taimi Aualofa i tulaga faaleuarota, o ia ma ona fesoasoani i le Uarota a Ogden na galulue e pei o le au peresitene o le Aualofa a le Siteki ina ua latou fautuaina isi tamai Aualofa i le eria. O le mea na ia te’i ai o le manatu i le faataunuuina e Aualofa o ni konafesi masani.

Sa itiiti se taimi na faamasani ai Jane i lea manatu. Ao lei maea le konafesi, sa valaauina o ia e Polika e galue o le peresitene o le Aualofa a le Siteki o Weber ma faatonuina o ia e aoina mai ripoti mai peresitene o Aualofa a uarota e uiga i le tulaga faaleagaga ma le faaletupe o tamaitai i a latou faalapotopotoga. Pe a faatagaina e lona soifua maloloina, na ia faamoemoe latou te toe feiloai ma i latou i le isi a latou konafesi e faalogologo i a latou ripoti.

I le maea ai o le konafesi, sa faatonuina e Polika ia Jane ia malaga ma lana vaega i nuu tuaoi. I luga o le ala, na ia aoao atu ai o ia e uiga i tiutetauave o lona valaauga fou ma le taua o le teuina ma le faaeteete o faamaumauga o mea na latou ausia faatasi ma le Aualofa. O le taitaiina o se Aualofa a le siteki o se mea o le a maoae lona faatinoina. Ao lei amataina le toefaatulagaina o le Ekalesia, sa fautuaina e Jane ni Aualofa se tolu i Ogden. O le Siteki a Weber lea faatoa faavaeina, i lona faatusatusa, sa sefuluono uarota.25

Ina ua toe foi atu Jane i Ogden, sa ia fono faatasi ma le Aualofa o lana uarota. “Ou te fia faalogo mai uso uma ma iloa po o a o latou lagona i le mea na saunoa ai Peresitene Iaga ia te i tatou,” na ia saunoa atu ai.

Mo le fono atoa, sa faalogo Jane ao molimau tamaitai ma faasoaina o latou aafiaga i le konafesi. O le toatele o i latou na faamatalaina lo latou fiafia i le talalelei. “O loo ia i tatou le malamalama ma le atamai o le Agaga Paia,” sa faapea atu ai Jane i uso, “ma a faapea e leiloa lena mea ia i tatou, o le a maoae le pouliuli.”

I le fono na sosoo ai i ni nai aso mulimuli ane, sa faaopoopo atu ai Jane i lana molimau. “Ou te manao ia ola i lo’u talitonuga,” na ia faapea atu ai, “ma faia mea lelei uma ou te mafaia.”26


I lena tau mafanafana, ao faataunuuina faatulagaga maoae i le Ekalesia, sa mafaufau Susie Young Dunford pe ua tatau foi ona faia ni suiga i lona ia lava olaga. O lona toalua, o Alema, e lei leva ona alu ese atu mo se misiona i Peretania. Ae nai lo o le misia o ia, sa ia faafetai ua ia alu atu.

O le la faaipoipoga sa faanoanoa mai lava i le amataga. E pei o lona tausoga o Morley, o le na nonofo ma le uso o Susie o Dora, sa masani ona inu ava malosi Alema. Ina ua mavae ona faaalia mai le Upu o le Poto i le 1833, sa tele ni Au Paia sa lei mulimuli toto’a i ana timaiga. Ae i le 1867, o le tama o Susie, o Polika Iaga, sa amata ona uunaia le Au Paia e usitaia lelei e ala i le alo ese mai le kofe, lauti, tapaa, ma le ava malosi.

E lei taliaina e tagata uma le fautuaga, ma o Alema sa tele ina tetee e uiga i lana inu. O nisi taimi sa iu ina saua o ia. I se tasi po, ina ua uma ona ia inu ava, sa ia togia Susie ma le la pepe teine e ono masina, o Leah, i fafo mai le fale, ma e’e mai ia i laua e aua nei toe foi atu.

Na toe foi mai Susie, ma le faamoemoe o le a i ai se suiga. Ua i ai nei foi le la atalii ma Alema, o Bailey, ma sa ia manao ia faaleleia le la faaipoipoga. Ae sa leai se mea na suia. Ina ua maua le valaauga faamisiona o Alema, sa mama lana avega. O nisi taimi o alii talavou e pei o Alema sa tuu atu e o i misiona e fesoasoani ia te i latou e tuputupu ae ai ma toefaaleleia a latou amio.

Sa fiafia Susie i le filemu ma le legaoia fou i lona aiga. O le tele o taimi na ia faaaluina ese mai ia Alema, o le itiiti foi lea o lona toe fia vaai ia te ia.27

O le aiga o Alema sa nonofo i tafatafa o Bear Lake, e latalata ane i tuaoi i matu o Iuta, ma sa fuafua Susie e asiasi atu ia i latou i lena tau mafanafana. Ao lei agai atu i matu, e ui i lea, sa ia alu atu e vaai lona tama e uiga i se isi mataupu na mamafa i lona mafaufau.28

Lata mai nei lava, na lolomiina ai e le Au Paia se tusi i totonu o le Aai o Niu Ioka e ta’ua o le Tamaitai Mamona e faasagatau atu i ni tusiga faatatau i tamaitai o Au Paia o Aso e Gata Ai o loo i totonu o tusi ma aoaoga a Fanny Stenhouse, Ane Elisa Iaga, ma isi tagata faitio o le Ekalesia. O Tamaitai Mamona o loo i ai molimau a nai tamaitai iloga i totonu o le Ekalesia ma tuuina atu ai o latou aafiaga i ni tulaga e iloa ai le lelei.

Ina ia fesoasoani e faalauiloa le tusi, sa manao Susie e alu i se malaga taamilo e lauga ai faatasi ma le toalua o ava a lona tama, o Eliza Snow ma Zina Young, ma lona uso o Zina Presendia Williams. Ua leva ona moomoo Susie ia avea ma se tagata lauga ma tusitala lelei, ma sa ia fia manao lava e femalagaai ma avatu tautalaga.29

Sa talanoa fiafia atu Polika ia Susie e uiga i le malaga taamilo, ae sa ia manao ia te ia ia faia ona o mafuaaga sao. Sa ia iloa lona naunautai, ma sa ia taumafai lava i taimi uma e lagolago i ana taleni atiae e ala i le tuuina o ia i le aoga o loo i ai faiaoga sili i le teritori. Ae sa ia lei manao ia te ia e sailiina le viiga mai le lalolagi i le tau o lona aiga.

“Afai e avea oe ma le tamaitai silisili i le lalolagi,” na ia saunoa atu ai ia te ia, “ae e te faatalale i ou tiute o se ava ma se tina, e te ala ifo i le taeao o le Toetu Muamua ma iloa ai ua e toilalo i mea uma.”

E pei ona masani ai, e lei afifiina upu a lona tama. Ae e lei lagona e Susie o loo aoaiina o ia. O lana amio sa agamalu ma malamalama, ma sa faapei na ia iloa atu totonu o lona loto. “O mea uma e mafai ona e faia ina ua uma ona faamalieina le mea o loo e tagisia i le amiotonu mo lou aiga ma le auaiga,” na ia faamautinoa atu ia te ia, “o le a faaopoopo atu i ou togi ma le paia ma le mamalu o le Atua.”

“Maimau pe ana ou iloa e moni le talalelei,” na tautino atu ai Susie ao faaauau ona la talanoa. Sa ia manao na te iloa e moni mai le taele o lona loto, le auala lea na iloa ai e ona matua.30

“Ua tasi lava le auala, afafine, e mafai ona e maua ai le molimau o le mea moni,” na ona fai atu ai Polika “ma o le ala lea na maua ai la’u molimau ma o le ala foi lea na maua ai e lou tina lana molimau. I luga o ou tulivae i luma o le Alii, alu i ai i le tatalo ma o le a Ia faalogo mai ma tali mai.”

Na oso ifo se lagona fiafia ia Susie, ma na ia iloa ai o le mea na fai mai ai lona tama ua moni. “Ana faapea e leai le faaMamona,” na ia fai atu ai ia te ia, “faapenei i le aso o au o se kamuta i se nuu tua.”

Ua leva ona tuu le galuega a Polika ao lei fanau Susie, ae o ia lava o le tamaloa e tasi o le faatuatua lea na tuua lona fale i Niu Ioka ina ia luluina le lima o se perofeta a le Atua i Katelani. Ao lei maliu o ia, sa manao Susie ia ia iloa lona taua ia te ia.

“Ou te faafetai ma ou mimita,” na ia fai atu ai ia te ia, “ua faatagaina au ou te sau i luga o le fogaeleele o sou afafine.”31


I le afiafi o le aso 23 o Aokuso, 1877, sa nofonofo faatasi ai Polika ma Elisa Seanoa i totonu o le potu e masani ona tatalo faatasi ai lona aiga. Sa la talanoa e uiga i le fuafuaga e auina atu Elisa, Sina, Sina Pesenitia, ma Susi i sasae e faalauiloa le O Tamaitai Mamona ma tuu atu ai i tagata se malamalamaaga sili atu e uiga i le Ekalesia.

“O se faataitaiga, ae o se mea ou te manao ou te vaai o faataitai,” na saunoa ai Polika.

Na ia tu i luga ma uu lana moligao. Na muamua atu i lena afiafi, sa ia talanoa faatasi ai ma epikopo i le Aai o Sate Leki, ma faatonuina i latou ia mautinoa o fono faatasi faitaulaga ma aoao ma tagata taitasi o le uarota i masina taitasi. Ona ia tofia lea o se komiti e vaaia le fausia o se potu tele e potopoto ai e sosoo ma le malumalu o Sate Leki. O lea la ua ia lelava.

“Ou te manatu ua tatau ona ou alu e fai la’u malologa ,” na ia saunoa atu ai ia Eliza.

I le po, na oo ai tiga tutui i le manava o Polika. I le taeao, na tamoe atu ai lona atalii o Polika Iaga le Itiiti ma uu lona lima. “O le a sou lagona?” na ia fesili atu ai. “E te manatu o le a e malosi?”

“Ou te le iloa,” sa fai atu ai Polika. “Fesili i le Alii.”

Na ia taoto i le moega mo le lua aso, ma tatali tiga faatasi ma sina moe itiiti. E ui i tiga, na ia faia ni tala malie, ma taumafai e faaitiitia le popole o le aiga ma uo na faapotopoto atu i ona autafa. Soo se taimi lava e fesili atu ai se isi pe o ia tigaina, sa ia tali mai, “Leai, ou te le o iloa pe o ou tigaina.”

Na tuu atu e aposetolo ma isi taitai o le Ekalesia ni faamanuiaga ia te ia, ma faamalosia ai lona agaga. Ae i le mavae ai o aso e fa, na amata ona fai ma le iloa e ia se mea. Na amata ona faasolo ina leaga auga, ma sa le manuia taotoga a le fomai na faia i lona manava.

Na tuuina atu e le fomai ia te ia ni fualaau mo le tiga ma sii atu lona moega e faalatalata atu i le faamalama mo se ea fou i le aso 29 o Aokuso. I fafo, sa potopoto ai le Au Paia ma le migao faaaloalo i le fanua o le Fale o le Leona. O le aiga o Polika, i lena taimi, sa tootutuli faataamilo i lona moega.

I le taoto ai i tafatafa o le faamalama, sa toe te’i mai ai Polika mo sina taimi. Sa pupula ona mata ma tilotilo atu i luga i le taualuga. “Iosefa,” na ia fai mai ai. “Iosefa, Iosefa, Iosefa.”

Ona faasolo lea ina pupuu ma pupuu lana manava ina seia mou atu.32

Lolomi