2009
Lele Kae ʻIkai Ongosia
Sune 2009


Lele Kae ʻIkai Ongosia

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha naʻa tau maʻu ʻi heʻetau haʻu ki he māmaní ko ha sino fakamatelie. ʻOku akoʻi kiate kitautolu ʻe he Lea ʻo e Potó ʻa ia ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 89, “ʻa e founga mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi hono fakahaofi fakasino ʻo e kau māʻoniʻoni kotoa pē ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” (v. 2). Ko ha ngaahi fakamoʻoni ʻeni mei he Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo kau ki he Lea ʻo e Potó.

ʻIkai Ha Taimi ʻe Pehē Ai ʻOkú ke Fuʻu Kei Siʻi

Ko hoku taʻu 13 ʻeni, pea ʻoku ou ʻilo ko e taimi ko ia ʻoku tau tokangaʻi ai hotau sinó, te tau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa ʻaki ʻi he Lea ʻo e Potó ʻe lava ke “tau lele kae ʻikai ongosia” (T&F 89:20). ʻI he taimi ʻoku ou sipoti aí, kai e meʻakai fakatupu moʻui leleí, mo maʻu ha mālōlō feʻungá, ʻoku ou tupu ʻo mālohi ange. ʻI heʻeku tauhi e fekau ko ʻení, ʻoku ou ʻataʻatā ai mei he faitoʻo kona tapú, pea ʻoku ʻikai te nau puleʻi au.

ʻOku ou ʻiloʻi naʻe ʻikai tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní e Lea ʻo e Potó ke fakangatangata ʻetau moʻuí ka ke tokoni ke tau moʻui lelei mo moʻui fiefia. ʻOku feinga ʻa Sētane ke fakataueleʻi kitautolu ke tau tui kapau te tau ifi tapaka mo inu kava mālohi, ʻe saiʻia e kakaí ʻiate kitautolu, tau tauʻatāina, pea tau fiefia ai. Ka ʻoku ʻikai moʻoni ʻeni. ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke tauhi ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku māʻolungá, tautefito ki heʻeku ʻi ʻapiakó, ka ʻi he taimi ʻoku ou feinga ke hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga leleí, ʻoku ou tokoni leva ke mahino ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻa e mahuʻinga ʻo e fili ki he totonú.

Ko e tāpuaki lahi taha kuó u maʻu mei hono tauhi e Lea ʻo e Potó ko e faingamālie ko ia ke maʻu ʻa e Laumālié ke ne tataki maʻu pē aú. Ko ʻeku taumuʻá ke u moʻui taau ke ʻi ai ha ʻaho te u hū ai he temipalé.

Sevil V., Plovdiv, Bulgaria

Tokoni ʻi he Mahaki Suká

Ko ha kui fefine taʻu 57 au pea naʻe talamai ʻe he toketaá ʻi Sune 2006 ʻoku ou suka. Ne u kumi tokoni ki he Lea ʻo e Potó fakataha mo e faitoʻo ʻoku ou ngāue ʻakí. Ne u ako ʻa hono mahuʻinga ʻo e fakamālohisino maʻu peé mo e kai e meʻakai fakatupu moʻui leleí. Kuó u holo ʻaki e pāuni ʻe 88 (kg ʻe 40) pea ʻoku ʻikai toe tupu hoku pāuní. Ne u ongoʻi ʻa ʻeku monūʻia heʻeku talangofua ki he Lea ʻo e Potó ʻi he ʻaho ko ia naʻe taʻofi ai heʻeku toketaá ke ʻoua ʻe toe hoko atu ʻeku ngāue ʻaki e ngaahi faitoʻo ki he mahaki suká mo e toto māʻolungá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he Lea ʻo e Potó he ʻoku kei hokohoko atu pē hono faitāpuekina ʻeku moʻuí ʻe he ngaahi tāpuaki fakalaumālie mo faka-tuʻasino ne u maʻu ʻi heʻeku talangofua ki aí.

Pevalī Lutafooti, Uasingatoni, USA

Lele Malafoni ʻi Hoku Taʻu 73

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi Palāsila mo e mahaki huí—ʻa ia ko e ʻikai tupu lelei e ngaahi huí. Ko hoku mamafa ʻi hoku taʻu 19 ko e kilo ʻe 50 (pāuni ʻe 111) pea ko hoku māʻolungá naʻe mita ʻe 1.64. Ko ia naʻe ʻikai tali au ki he ngāue fakakautaú, pea ne u kamata fekumi leva ki ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki hoku tuʻunga fakatuʻasinó. Ne u kamata fakamālohisino peá u kai palanisi.

Ne u feʻiloaki mo e kau faifekaú he taimi ko ʻení. Ne kamata ke u ʻilo ki he Siasí mo ako e ngaahi fekaú, kau ai ʻa e Lea ʻo e Potó. Ko e meʻa tofu pē ia ne u fie maʻú. Naʻá ne fakahinohinoʻi au ʻo fekauʻaki mo e meʻakai ke u kaí mo ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻuli ke u fakaʻehiʻehi mei aí, hangē ko e tapaká mo e ngaahi inu mālohí. ʻI heʻeku lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ne u ʻilo ai ʻa e fie maʻu ko ia ke u mālōlō mo mohé (vakai, T&F 88:124).

Naʻe mālohi mai hoku sinó pea ʻalu hake mo hoku mamafá ʻo kilo ʻe 78 (pāuni ʻe 172). Ne u hau he hiki meʻa mamafá. Ne u suto foki mo kakau. Ko hoku taʻu 73 ʻeni pea ko ha tokotaha lele malafoni au, pea ko e malafoni ʻeni ʻe 30 kuó u lavaʻí. Ne u fika ua ʻi he lele malafoni ʻa e kalasi ʻo hoku toʻú ʻi Palāsila he 2005 mo e 2006. ʻOku ou moʻui lelei ʻaupito, pea ʻoku ou fiefia lahi.

ʻOku ou fakamālō ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene tuku mai ha ngaahi fono ʻe tāpuakiʻi ai kitautolu ke tau moʻui lelei ʻo kapau te tau talangofua ki ai.

ʻAnitōnia ʻOlivio ti ʻOlivila, Sã Paulo, Palāsila

Ko ha Hina Uaine

ʻI heʻeku fakamaʻa ʻa e fale ngaohi ʻulú he tuku ʻa e akó, ne u maʻu ha hina ʻoku vaeua he uainé mei ha paati naʻe fai. Ne u ʻeke ange ki he pulé pe ko e hā e meʻa ʻe fai ki aí. Naʻá ne pehē mai, “Huaʻi ki tuʻa, pea lī e foʻi hiná,” pea hū ia ʻo ʻalu. Naʻá ne lokaʻi e matapaá heʻene hū ki tuʻá pea ko au toko taha pē naʻe ʻi aí. Ne hoko atu pē ʻeku fakamaʻá, ka naʻe tuku pē ʻeku fakakaukaú ki he foʻi hina uainé. Kuó u taʻu 14 foki pea teʻeki ai ke u ʻahiʻahiʻi e uainé. Naʻe fakataueleʻi au ke u ʻahiʻahiʻi.

Ne u fufulu e falemālōloó, fakamaʻa e ʻu polosi ʻulú, pea mopi e falikí mo ʻeku fakakaukau pē ki he hina uaine ʻi he lokí. Naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai te u konā ʻi haʻaku ʻahiʻahiʻi tuʻo taha pē. Naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai teitei ʻilo ki ai ha taha. ʻI heʻeku fakakaukau peheé naʻe mahino kiate au te u ʻiloʻi pea ʻe ʻafioʻi foki ʻe heʻeku Tamai Hēvaní. Naʻe ʻikai leva te u toe hohaʻa. Naʻá ku ʻiloʻi te u fakameʻapangoʻia ʻi haʻaku fakavaivai ki he ʻahiʻahi ko ʻení, pea naʻá ku fie maʻu ke u mālohi feʻunga ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahi kotoa pē. Ne u huaʻi e uainé he pēsoni tafitafí, lulu e foʻi hiná pea lī he vevé.

Mahalo ʻe hangē ʻoku ʻikai mahuʻinga e meʻa ko ʻeni ne hokó tuku kehe pē ʻene lelei kiate aú. Kuó u fili ke tauhi e ngaahi fekaú neongo naʻe ʻikai sio ange ha taha. Ne u fie maʻu ke fai ʻa e meʻa totonú ʻi ha ʻuhinga totonu. ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni naʻá ku maʻu ʻa e mālohi ke tekeʻi e ʻahiʻahí, pea ʻoku ou maʻu ha loto falala ange te u lava ʻo fononga ʻi he hala te u foki ai ki heʻeku Tamai Hēvaní.

Peti M. Sitīvenisoni, ʻOkalahoma, USA

Mālohi ke Kātaki

Ne u hoko ko ha tokotaha tokoni tāmate afi hili pē ʻa e taʻu ne papitaiso ai aú. Ne u tauhi e Lea ʻo e Potó neongo hono ʻomi kiate au ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻa e tapaká, kava mālohí, tií, mo e kofí. ʻI heʻenau ʻeke mai hono ʻuhinga ʻeku fakafisi ke ala ki he ngaahi meʻa ní, ne u talaange koeʻuhí ko ha Māmonga au. Naʻe manukiʻi mo kataʻi au ʻe hanau tokolahi.

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fie maʻu ai ke fai homau sivi moʻui lelei houa ʻe tolu ke fakapapauʻi pe ko hai ʻe kei hokohoko atu he ngāue tāmate afí. Naʻa mau takitaha tui ha fuʻu teunga mamafa mo e puti mo haʻamo ha ngaahi meʻa mānava. ʻI he teʻeki ai ke fai e siví, ne u sio atu ki he ifi tapaka mo hono kataʻi au ʻe he niʻihi kehé he ne u kei taʻu hongofulu tupu pē pea naʻa nau pehē he ʻikai te u paasi he siviʻi ʻo e faingataʻá ni.

ʻUluakí, naʻe fie maʻu ke mau lele takai he malaʻé mo haʻamo ha ngaahi fuʻu housi mamafa ʻaupito. Naʻe langa hoku ongo vaʻé mo hoku sinó hili pē e takai ʻuluakí, pea naʻe kataʻi au ʻe hoku kaungā lelé. Ko e taimi ia ne u manatuʻi hake ai e fakamatala ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89: “Ko e Kāingalotu kotoa pē ʻoku nau manatu ke tauhi mo fai ki he ngaahi talá ni, ʻo ʻaʻeva ʻi he talangofua ki he ngaahi fekaú, te nau maʻu ʻa e moʻui lelei ki honau pitó mo e uho ki honau ngaahi huí; … pea te nau lele kae ʻikai ongosia” (v. 18, 20).

Ne u tūʻulutui ʻo lotu ki he ʻEikí mo kole kiate Ia ha tui feʻunga ke u sio mata ki hano fakahoko ʻo e talaʻofá ni. Ne haʻu ha kau tangata tokolahi ke vakaiʻi pe ʻoku ou sai pē, pea ne u talaange naʻá ku sai pē. Hili iá naʻa mau toe lele. Naʻe mole atu he taimi pē ko iá e langá mei hoku ongo vaʻé. Ne u lele mo lele peá u fakatokangaʻi kuo helaʻia e toengá ʻo nau tō kotoa ki he kelekelé, ka naʻe ʻikai te u ongoʻi kuó u fie tuʻu. Ne u lavaʻi e siví, ka naʻe fie maʻu ke toe fai ʻe hoku kaungā-ngāué ʻa e fakamālohisino tatau.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku mālō mo ʻeku talangofua ki he Lea ʻo e Potó ke u lava ai he siví. ʻOku ou ʻiloʻi naʻe kau mo au ʻa e ʻOtuá he ʻaho ko iá pea kapau te tau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻEne ʻaloʻofa taʻefakangatangatá.

Kalisitiane Kasitulō Malini, Senitieko, Silei

Ko ha Tukupā Fakaʻaho

Hili ha ʻaho ʻe ua mei he meʻafakaʻeiki ʻa ʻeku faʻeé, ne u sio ki hoku ʻatá he sioʻatá. Naʻe ʻikai te u saiʻia he meʻa ne u sio ki aí: naʻe takatakaʻuli hoku ongo lalo matá, tea hoku kilí, naʻá ku hanoku, peá u mamafa ange ʻaki ha pāuni ʻe 10 ki he 15. Naʻe hā ʻi hoku sinó ʻa e taʻu ko ia ʻe tolu kuo ʻosí ʻa ia ne u tokangaʻi ai ʻeku ongomātuʻá. ʻOku ʻikai ha ofo he hangē naʻe teʻeki ai ke u mohé pe kai ha meʻakai palanisi ʻi ha ngaahi uike lahi ka ko e tupu ia mei heʻeku hohaʻa he fakatou puke ʻeku ongo mātuʻá ʻo na mālōlō, ʻo ʻi loto pē he taʻu ʻe ua pē ʻa e vāmamaʻo ʻo e tokotaha ko ē mei he tokotaha ko ē.

ʻI hoku taʻu 26 ne u ʻi ha tuʻunga ai ke u fai ha ngaahi fili fekauʻaki mo e kahaʻú. ʻE lava pē ke u hokohoko atu he tuʻunga ne u ʻi aí pea lava ke maʻu au ʻe he mahaki suká, mahaki mafú, pe kanisaá ʻa ia naʻe tukufakaholo ʻi hoku fāmilí, pe ko haʻaku mapuleʻi ʻeku moʻuí pea fakamuʻomuʻa ʻeku moʻui leleí. Ko ha tukupā ʻeni naʻe fie maʻu ke u fakahoko maʻá e kotoa ʻo ʻeku moʻuí—ʻo ʻikai ʻi ha ngaahi uike siʻi pē. ʻI heʻeku sio fakamamaʻu ki he hā ngali mahamahaki mai hoku ʻatá, ne u palōmesi loto pē kiate au. Te u moʻui ʻaki e Lea ʻo e Potó ʻi ha founga kuo teʻeki ai ke u fakahoko kimuʻa.

Ne u kamata fakamālohisino tuʻo ua ki he tuʻo tolu mo hoku husepānití ʻi he uike. Naʻe kamata ke u fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo e kelolī (calories) ne u kaí. Ne u toe kai lahi ange e fuaʻiʻakaú mo e vesitapoló. Ko e ngāue lahi, ka ne u ako ke u lau e ngaahi fakamatala ʻi tuʻa he hina mo e puha meʻakaí ʻo fekauʻaki mo e ivi ʻoku maʻu aí peá u fili leva e ngaahi meʻakai fakatupu moʻui lelei angé.

Ko e kī moʻoni pē ki heʻeku lavameʻá ko hono fokotuʻu e ngaahi taumuʻá pea fakahoko ia. Naʻá ku loto ke holo hoku pāuní, faka-tupulaki e tuʻunga ʻo hoku iví, peá u hā moʻui lelei ange. Ne u lavaʻi kotoa e ngaahi taumuʻa ʻe tolú ʻi he tokoni mai ʻa e Tamai Hēvaní mo ha husepāniti lelei mo poupou lahi.

Ko e taʻu ʻeni ʻe ono mei ai mo ʻeku kei fakamālohisino maʻu pē mo tokangaʻi e meʻa ʻoku ou kaí. ʻOku hokohoko atu pē ʻeku fokotuʻu e ngaahi taumuʻa ki he moʻui leleí mo e meʻa ke u kaí peá u ngāue ʻi he ʻaho kotoa pē ke aʻusia kinautolu. Ko e moʻoni kapau naʻe talamai kiate au ʻe ha taha ʻi he ngaahi ʻaho kimuʻa atú ke u tokanga peheni ki he fakamālohisinó, he ʻikai ke u tui au ki ai. Ko e fakamoʻoni moʻui au te ke lava pē ʻo fetongi hoʻo founga moʻuí ʻo kapau te ke loto moʻoni ki ai. Kapau te ke tui ki he Tamai Hēvaní, te Ne poupouʻi koe ʻi hoʻo ngaahi feingá.

ʻOku ou ongoʻi fiemālie ʻaupito ʻi heʻeku feinga ko ia ke aʻusia ʻa e tuʻunga moʻui lelei taha te u maʻú. Talu mei heʻeku fai ʻa e tukupā ko ʻení mo e maama mo vave ange hoku ʻatamaí, pea mālohi hoku sinó mo lahi ange hoku iví. Koeʻuhí ko ʻeni, ʻoku lava ke u fiefia ai ʻi he ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa kuo talaʻofa ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ki he Lea ʻo e Potó. ʻOkú Ne folofola ko e Kāingalotu kotoa pē ʻoku talangofuá te nau “maʻu ʻa e moʻui lelei ki honau pitó mo e uho ki honau ngaahi huí; pea te nau maʻu ʻa e potó mo e ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga ʻo e ʻiló, ʻio ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga fufū” (T&F 89:18–19).

Meikeni Senitoa, ʻOnatelio, Kānata

Fokotuʻutuʻu ha Palani

Hili pē ha taimi nounou mei hono papitaiso au mo ʻeku faʻeé, naʻá ne kamata ngāue ko ha neesi hoko. Ne toko taha pē ʻeku faʻeé, pea ʻikai hano taimi ke feimeʻakai ai, ko ia naʻá ma fakatau meʻakai moho pē ʻo kai. Neongo naʻá ku taʻu 12 pē, ka naʻe kamata ke holo hoku sinó. Naʻe ʻikai te u kei maʻu hoku ivi kimuʻá. Naʻá ku ongoʻi helaʻia mo loto-hohaʻa. Naʻe kamata ke u sino.

Ne u ʻeke ange ki heʻeku faʻeé pe ʻe founga fēfē ha moʻui lelei ange hoku sinó. Naʻá ku ʻamanaki te ne ʻomi ha tali fakafaitoʻo, ka naʻá ku ʻohovale heʻene pehē mai, “Moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Lea ʻo e Potó.” Ne u fakakaukau te ne faleʻi au fekauʻaki mo e kelolií mo e meʻakai mahoaʻá mo e ngakó, ka ko ʻene talí ko e meʻa tofu pē ia ne u fie maʻú.

ʻI heʻema efiafi fakafāmili ʻi ʻapi he Mōnite hono hokó, naʻá ma toe fakamanatu ai e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89 mo fokotuʻutuʻu ha palani ki heʻema kaí mo ʻema ʻekitivitī ʻe fakahokó. Naʻe lelei ʻaupito ʻa e liliu naʻe hoko ki heʻema tōʻonga moʻuí. Naʻe kamata ke ma fakatou ongoʻi moʻui lelei mo fiefia ange. Ne u fakatokangaʻi ʻa e nonga ange ʻa ʻeku moʻuí pea lahi ange mo e ngaahi ueʻi ʻoku maʻu fakalongolongo mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou fakamālō ki ha Tamai Hēvani ʻofa ʻokú Ne fie fetuʻutaki mo kitautolu. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni kuo pau pē ke tau mateuteu fakatuʻasino mo fakalaumālie ke maʻu ha ngaahi fakahā toputapu mo fakatāutaha.

ʻĒliki D. Lisiate, ʻIutā, USA

Ngaahi taá naʻe fai ʻe John Luke

Paaki