2009
Ko e Laʻi Paʻanga ʻe 20 Siamané
Sune 2009


Ko e Laʻi Paʻanga Pepa ʻe 20 Siamané

Naʻe toʻo mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga fakalaumālie ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 12 ʻo Māʻasi, 2002. Ke maʻu kakato e lea naʻe faí ʻi he lea faka-Pilitāniá, hū ki he www.byui.edu/Presentations/Transcripts/Devotionals/2002_03_12_Packer.htm.

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

Naʻe vahe au mo ʻEletā Tōmasi S. Monisoni he taʻu ʻe 30 tupu kuo hilí ke ma ō ʻo fokotuʻu ha siteiki ʻi ʻIulope maʻá e kau ngāue fakakautaú mo honau ngaahi fāmilí. Naʻá ma fetaulaki ki Pekitesikeiteni ʻi Siamane, ʻi he ʻOtu Moʻunga Peveliané. Naʻe ʻuluaki hoko ʻeni ko ha ʻuluʻi ʻofisi naʻe langa ʻe ʻAtolofi Hitilā ʻi ha feituʻu fakaʻofoʻofa taʻe-hano-tatau. Naʻe tātātaha ke ʻi ai ha taha ʻi he māmaní ʻe tatau hono ʻulungāangá mo ʻene taumuʻá mo e tēvoló ʻo hangē ko ʻAtolofi Hitilaá. Ne u fakakaukau kuo mau fakafoki e feituʻu ko iá ki ha tuʻunga fakaʻofoʻofa, pea kuo mau fakatahataha mai ʻeni ki ai ke fokotuʻu ha siteiki ʻo Saione.

Hili ʻema vaheʻi mo fakakakato e fokotuʻu ʻo e siteikí, naʻe fekau ke ma ō ki Pealini ki ha konifelenisi fakasiteiki ʻe fai ai. Naʻe fie maʻu ke ma ʻalu hifo mei Pekitesikeiteni ʻi he ʻOtu Moʻugá ki he malaʻe vakapuná ʻi Miuniki.

Naʻá ma aʻu ki malaʻe vakapuna ʻoku kei taimi lahi pē ki heʻema puná ʻa ia naʻe teu ke mavahe he taimi 10 pongipongí, ka naʻe kakapu ʻaupito. Naʻe meimei houa ʻe 12 ʻema tangutu ʻo fanongo ki hono uingakiʻi e ngaahi fakamatala ʻeá mo e ngaahi taimi puná. Naʻa nau kei pehē pē ʻe maʻa hake e kakapú. Ka naʻe ʻikai.

Ofi nai ki he taimi 10 ʻo e pō ko iá, naʻe aʻu ange ha ongo ʻeletā ki malaʻe vakapuna. Naʻá ma ʻiloʻi leva he ʻikai puna ha vaka. Naʻá na talamai ʻe mavahe tuʻuapō ha lēlue mei Miuniki ki Pealini. Naʻe ʻave kimaua ʻe he ongo ʻeletaá ki he tauʻanga lēlué, tokoni ʻi hono fakatau ʻema tikité, fakaheka kimaua ki he lēlué, ʻa ia ʻe mavahe tuʻuapō pea aʻu ki Pealini he taimi 10 ʻo e pongipongi ʻe tahá.

ʻI he kamata ke mavahe ʻa e lēlué, naʻe pehē ange ha taha ʻo e ongo ʻeletaá, “ʻOku ʻi ai haʻamo paʻanga Siamane?”

Ne u kalokalo ange.

Naʻá ne pehē mai, “ʻE sai ange ke ʻi ai haʻamo paʻanga Siamane,” peá ne lele pē he veʻe lēlué mo tohoʻi hake ha laʻi paʻanga ʻe 20 Siamané (20-mark) mei hono kató ʻo ne mono mai kiate au.

ʻI he taimi ko iá naʻe fuʻu “fefeka” ʻaupito e Puipui Ukamea (ʻĀ Vahevahe) ʻo e ongo konga fonuá. Naʻe tuʻu e lēlué ʻi Hofa he vahaʻa ʻo Siamane Hihifo mo Siamane Hahaké, pea fetongi leva e kau ngāué. Naʻe hifo kotoa mei he lēlué ʻa e kau ngāue Siamane Hihifó, kae heka hake ʻa e kau ngāue Siamane Hahaké. Hili iá pea kolosi atu e lēlué ʻi Siamane Hahake ki Pealini.

Ko e toki kamata ia ke tuku atu ʻe he puleʻanga ʻAmeliká ha ngaahi paasipooti taʻu ʻe nima. Naʻe ʻi ai ʻeku paasipooti foʻou taʻu ʻe nima. Kimuʻa peá ma folaú, naʻá mā ō ke fakafoʻou e paasipooti hoku uaifí, ka naʻa nau fakafoki mai ia mo talamai naʻe kei tali pē ʻa e ngaahi paasipooti taʻu ʻe tolú ia ʻo hangē ko e paasipooti taʻu ʻe nima. Naʻe kei toe ʻa e taʻu ʻe ua ʻi heʻene paasipōtí.

ʻI he taimi ua pongipongí nai, naʻe ʻalu ange ai ha tangata ngāue, hangē pē ha tangata sōtiá, ʻo fie maʻu ke sio ki heʻema tikité, pea ʻi heʻene fakatokangaʻi naʻe ʻikai ko ha ongomeʻa Siamane kimauá, naʻá ne fie maʻu ke sio ki heʻema paasipōtí. ʻOku ʻikai te u saiʻia ke ʻoange ʻeku paasipōtí ki ha taha, tautefito ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai anga fakakaumeʻá. Ka naʻá ne toʻo ʻema paasipōtí. Naʻe ʻikai te u faʻa fakaliliʻa au ʻi ha taha, ka ko e tokotaha ʻeni ia naʻe ʻikai pē te u saiʻia ai! He ko ha tokotaha naʻe anga taʻefakakaumeʻa, sino kaukaua, mo matamatakovi.

Naʻe ʻikai te ma poto he lea faka-Siamané. Naʻa mau toko ono he kiʻi loki he lēlué: ko hoku uaifí mo ha tokotaha Siamane ʻi hono tafaʻakí pea tangutu mo ha kau Siamane kehe ʻe toko tolu ʻi ha sea ʻo mau fehangahangai vāofi ʻaupito. Naʻa mau kiʻi talatalanoa pē. Ko ʻene hū ange pē ʻa e tangata tānaki tikité, naʻa mau fakalongolongo leva.

Naʻá ne fai ha fakamatala pea naʻá ku ʻiloʻi e meʻa naʻe lau ki aí. Naʻá ne pehē ʻoku ʻikai ʻaonga e paasipooti ʻa hoku uaifí. Naʻe tuʻo ua pe tuʻo tolu nai ʻene ʻalu pea toe foki mai.

Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi e meʻa ke faí, ka naʻe faifai peá u ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie ʻo u toʻo hake ʻa e laʻi paʻanga pepa ʻe 20 Siamané. Naʻá ne sio ki he laʻi paʻangá peá ne toʻo, kae fakafoki mai ʻema paasipōtí.

Ne ma aʻu ki Pealini he pongipongi hono hokó, pea naʻe talitali kimaua ʻe ha mēmipa pē ʻo e Siasí. Ne u kiʻi fakamatala ange pē ki ai e meʻa naʻe hokó. Naʻe fakafokifā e kehe hono matá. Ne u pehē ange, “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi pe naʻá mo aʻu fēfē mai ki hení. ʻI he taimí ni, ko Siamane Hahake pē taha e fonua ʻi māmani ʻoku ʻikai ke nau tali ʻa e paasipooti taʻu ʻe tolú. ʻOku taʻeʻaonga e paasipooti ia ho uaifí kiate kinautolu.”

Ne u pehē ange, “Ko e hā e meʻa naʻa nau mei faí?”

Naʻá ne tali mai, “Fakahifo kimoua mei he lēlué.”

Naʻá ku pehē ange, “Meʻa ní te nau fakahifo kimaua mei he lēlué?”

Naʻá ne pehē, “Ikai ko kimaua. Ka ko ia! (hoku uaifí)”

Naʻe lava pē ke u sio loto atu ki ha feinga ha taha ke fakahifo hoku uaifí mei he lēlué he taimi ua hengihengí ʻi ha feituʻu ʻi Siamane Hahake. ʻOku ʻikai te u fakapapauʻi pe ne u mei ʻiloʻi koā e meʻa ke faí. Ne u toki ʻilo ki mui hono fakatuʻutāmakí mo e ngaahi tūkunga naʻe mei ʻi ai hoku uaifí. ʻOku lahi ange ʻeku tokanga kiate iá ʻi heʻeku tokanga kiate au peé. Ko e fakatuʻutāmaki lahi moʻoni ia ne ma ʻi aí. Naʻe puke ʻe he kau polisí ʻo fakahū ʻa e niʻihi naʻe ʻikai tali ʻenau paasipōtí.

ʻOku Tataki ʻEtau Moʻuí

Ko e meʻa ʻeni naʻe hokó: ko e ʻeletā naʻá ne ʻomai ʻa e laʻi paʻanga ʻe 20 Siamané ko Tēvita A. Petinā, ko ha ʻeletā kei talavou naʻe ngāue ʻi he Misiona Siamane Sauté, ʻa ia ʻokú ne hoko he taimí ni ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Ko e hā leva hono ʻuhinga naʻe mono mai ai ʻe he ʻeletā kei talavou ko ʻeni mei Seni Linitulō ʻi Kalefōniá ʻa e laʻi paʻanga ʻe 20 Siamané? Kapau ʻe mahino ia kiate koe pea mahino mo e taumuʻa ʻo e moʻuí, ʻe mahino kiate koe ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke ke ʻilo ki ai fekauʻaki mo ʻetau moʻuí, ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻE mahino kiate koe ʻoku ʻikai ʻatautolu ʻa ʻetau moʻuí. ʻOku puleʻi ia ʻe ha tokotaha—pea kapau te tau moʻui ʻi he founga totonú, pea ʻe tokangaʻi lelei kitautolu. ʻOku ʻikai te u tui naʻá ne ʻiloʻi e ola ʻo e meʻa naʻá ne faí. Naʻe feʻunga e laʻi paʻanga pepa ʻe 20 Siamane ko iá mo e paʻanga ʻe ono, pea ko e paʻanga lahi e paʻanga ʻe onó ki ha faifekau!

‘I hoʻo fononga he moʻuí, te ke ʻiloʻi ai ʻoku hoko e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he taimi ʻokú ke moʻui ai ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke ke moʻui ʻakí.

Kapau ʻe lava ke ke ʻiloʻi ʻa e Laumālié, he ʻikai pē ha taimi ia te ke tuēnoa ai. ʻOku pehē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:2, “Ka neongo ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo tohí, kuo tuku maʻu ai pē ia ki he kaumātuʻa ʻo hoku siasí talu ai pē mei he kamataʻangá, pea ʻe fai atu ai pē, ke nau tataki ʻa e ngaahi fakataha kotoa pē ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni mo hono fakahinohinoʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.”

Ko Ho Sino Fakalaumālié

ʻOku fakamatala ʻe he tokāteline ʻi he folofolá, mo e ngaahi fakahaá, ko kitautolú ʻoku tau konga ʻe ua. ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e laumālie pea mo e sino. “Ko e laumālié mo e sinó [ʻi he taimi ʻoku fakatahaʻi ai kinaua ʻo taʻengatá, ʻokú na hoko] ko e moʻoniʻi laumālie ia ʻo e tangatá” (T&F 88:15). Ko ia, ʻoku ʻi ai hao konga ʻe ua. ʻOku ʻi ai ʻa e laumālie ʻi loto ʻi he sinó.

ʻOku ʻi ai ho sino fakalaumālie; ko hoʻo ʻatamai potó naʻe ʻi ai pē ia talu mei he kamataʻangá (vakai, T&F 93:29). ʻOku faingataʻa ke mahino ia kiate koe. Te tau moʻui ʻo taʻengata. ʻOkú ke tui ki ai, ʻikai ko ia? Te tau moʻui ʻo taʻengata hili e Toetuʻú. He ʻikai lava ke moʻoni ʻeni tuku kehe kapau naʻe hoko foki ia ʻi he kuo hilí, ʻa ia naʻa tau moʻui he taʻengatá ʻi he kuo hilí. ʻOku tau lolotonga fakahoko ha meʻa ʻoku taʻengata.

Kuó u fifili ki ha hoko mai ʻa e ʻaho ko ia ʻe mavahe ai hoku laumālié mei hoku sinó. ʻI he taimi ʻe hoko ai ʻa e “vetekí” pea tuku ho sinó ki he tafaʻakí ka tau vakai atu ki ho laumālié, te ke hā fēfē nai? ʻE fōtunga fēfē nai ho laumālié?

ʻE lava ke fakamatalaʻi hamou niʻihi ko ha kau ʻatelita haohaoa—haohaoa e fengāueʻaki homou sinó, pea lava ke nau fai ha faʻahinga meʻa pē! ʻOku mou maʻu ha ngaahi sino fakaʻofoʻofa. ʻE hā fēfē nai homou laumālié kapau te tau fakamavahe homou sinó mei homou laumālié? Kapau te ke ako mo lotu mo ongoʻi, te ke ʻiloʻi ʻe lava ke ke maʻu ha sino fakaʻofoʻofa mo ha laumālie kuo hoholo mo vaivai. Ko e tahá, ʻe lava ke ke maʻu ha sino ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku fakangatangata aí, ka ʻi he ngaahi meʻa ʻo e laumālié, te ke lava ʻo akoʻi ho laumālié ke ʻoua naʻa ʻauha hono mahuʻingá.

ʻE lava ke ke hanganaki fiefia atu ki he ʻaho ʻe hoko ai ʻa e “vetekí” kiate koé pea mavahe ho laumālié mei he sinó. ʻOku kei talavou mo longomoʻui mo fakaʻofoʻofa ho laumālié. Neongo ʻe motuʻa mo mahakiʻia pe heke pe moʻua ho sinó ʻi ha faʻahinga faingataʻaʻia fakaesino, ka ko e taimi ʻe fakatahaʻi ai ʻa e laumālié mo e sinó ʻi he Toetuʻú, te ke hoko ʻo nāunauʻia; ʻe fakanāunauʻiaʻi leva koe.

Naʻe ʻi ai ha tangata ne u ʻiloʻi—ko e taha ia ʻo e kau tangata maʻongoʻonga taha kuó u ʻiloʻí—naʻe feohi mo ha fānau tangata pauʻu moʻoni. Naʻa nau ʻalu maʻu pē ki he feituʻu naʻe ʻikai totonu ke nau ʻi aí pea hala ʻatā ke nau ʻi he feituʻu naʻe totonu ke nau ʻi aí. Naʻe faifai pea ʻave kinautolu ʻe ha taki ne fakakaukau fakapotopoto, ki ha kalasi ʻa e Lautohi Faka-Sāpaté. Ko e faiakó e tangataʻeiki ko ʻení—ko ha tangataʻeiki naʻe tatau pē mo ha toe taha pea angalelei. ʻIkai ko ia pē, ka ko ha papi ului ia mei ʻIulope, pea naʻe ʻikai ke fuʻu lelei ʻene lea faka-Pilitāniá. Naʻa nau makiʻikiʻi mo pehē, “Ko ʻetau faiakó ia? ʻA ia?” ʻOku ou mahalo kuo anga ʻaki ʻe he fānau tangatá ni hono ʻai ke foʻi ha faiako pē ʻiate kinautolu.

Naʻe talamai ʻe hoku kaumeʻá ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻe kamata lea ʻa e faiakó, pea naʻa nau kamata fakafanongo kotoa. Naʻe pehē ʻe hoku kaumeʻa ko ʻení, “Naʻe lava pē ke ke fakamāfanaʻi ho nimá ʻi he vela ʻo ʻene tuí.” ʻA ia ko hono ʻuhingá, naʻe ʻi loto ha laumālie mālohi ʻaupito ʻi he sino matuʻotuʻa pea hangē he ʻikai toe lava ke matoʻo mei ai ʻa e tōʻonga fasi ʻo ʻene leá.

ʻI he Toetuʻu ʻa e sinó, e lava ke faka-foʻou—ʻa e efu ʻo e kelekelé, ʻa hotau konga fakakakanó—pea ngaohi ke mālohi ʻo kapau ʻe fie tatau mo e laumālié.

ʻE Tataki Koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

Ka lava pē ke mahino kiate koe ʻa e founga ʻoku ngāue ai ʻa e Laumālié, ʻe lelei pē ʻa e meʻa hono kotoa. He ʻikai feʻunga ha kovi kuo fakatahatahaʻi—kapau ʻe fakatahatahaʻi kotoa mai kinautolu ʻo hangē ha fuʻu meʻafana leisa fakapoʻuli mo matamatakoví pea fakahanga mai kiate koe, he ʻikai lava ke ne fakaʻauha koe kae ʻoua leva kuó ke loto ki ai.

Lolotonga hoʻo akó, “ko e potó ko e meʻa ʻoku fungani hake ia; ko ia ke ke maʻu ʻa e potó: pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú, ke ke maʻu mo e ʻiló” (Lea Fakatātā 4:7).

Fakapapauʻi ʻokú ke ako ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai akoʻi fakahāhā atu. Kapau ko e meʻa pē ʻokú ke ʻiloʻí ʻa e meʻa ko ia ʻokú ke lau pe lava ke fanongo ki aí, he ʻikai fuʻu lahi e meʻa ia te ke ʻiló. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻa e ngaahi molumalú ʻi he taimi ʻokú ke fakakaukau mo ongoʻi aí. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ai e temipalé. ʻE lava ke ke ʻalu ki he temipalé peá ke mavahe ai mei māmani.

ʻOku pehē ʻi he talaʻofa mei he ʻEikí, ko e taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, “te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi [kiate] kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú” (Sione 14:26).

ʻE ʻalu hake pē ʻiate koe ke ke fai ha ngaahi meʻa, hangē nai ʻe ngalivalé. Te ke ʻiloʻi naʻe ueʻi mo tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, taʻe te ke fakakaukau ki ai. Ko hono ʻuhinga ia naʻe toʻo ai ʻe he ʻeletā kei talavoú ni ha laʻi paʻanga pepa ʻe 20 Siamané mei heʻene kato paʻangá ʻo mono mai kiate au lolotonga ʻene lele fakavavevave he veʻe lēlué ʻi he kamata ke mavahé. Naʻá ne fakahaofi kimaua mei ha faka-tuʻutāmaki lahi.

ʻE founga pehē haʻo fakahoko ha meʻa peá ke toki fakakaukau ki ai ʻamui ʻo ʻiloʻi naʻe tataki koe. Pea ʻe founga pehē pē mo hono fai atu ʻo e fakatokangá. ʻE fakatokanga atu ʻo peheni, “ʻOua te ke ʻalu ki ai! ʻOua te ke fai ia!” ʻE fakatokanga atu, “ʻOua te ke ʻalu mo e tamasiʻi ko iá! ʻOua te ke ʻalu mo e taʻahine ko iá! ʻOua te ke ʻalu mo kinautolu!” Hili iá, ʻe pehē atu, “Ko e niʻihi ʻeni ke mou feohí!” ʻE tataki koe, pea ʻe tokangaʻi koe ʻe he ʻEikí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ʻokú Ne moʻui pea ko Hono Siasí ʻeni. Kumi ha feituʻu ʻi māmani ʻe lava ke ke fakahā taʻe toe ufi mo taʻe veiveiua ai kiate koe: ʻuluakí, ʻokú ke tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, uá, ʻoku mahuʻinga ange pe ko hai koe ʻi he meʻa ʻokú ke faí. ʻE ngaohi koe ʻe he ngaahi meʻa te ke aʻusiá, kapau ʻoku tataki ia ʻe he Laumālié, ke ke ʻilo ai koe mo e tuʻunga ʻe lava ke ke aʻusiá.

Tā fakatātā ʻa Gregg Thorkelson

Ko e hā ne mono mai ai ʻe he ʻeletā kei talavou ko ʻení ʻa e laʻi paʻanga pepa ʻe 20 Siamané? Kapau ʻe mahino ia kiate koe, ʻe mahino kiate koe ʻoku ʻikai ʻatautolu ʻa ʻetau moʻuí. ʻOku puleʻi ia ʻe ha tokotaha kehe. [Ko e faifekau tangata ko ia naʻá ne mono mai e laʻi paʻanga ʻe 20 pepá, ko Tēvita A. Petinā ia, ko ha faifekau kei talavou naʻe ngāue ʻi he Misiona Siamane Sauté, pea ʻokú ne lolotonga hoko he taimí ni ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.]

Faitā ʻa Matthew Reier

Tā ʻo e Temipale Hongo Kongo Siainá naʻe fai ʻe Craig Dimond; faitā ʻa John Luke

Paaki