2010
Fakapotopotoʻi ʻo e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní mo e Fakaʻehiʻehi mei he Moʻuá
Fēpueli 2010


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Fakapotopotoʻi ʻo e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní pea Fakaʻehiʻehi mei he Moʻuá

Akoʻi e ngaahi potufolofola mo e ngaahi lea ko ʻení, pe ko ha tefitoʻi moʻoni kehe te ne faitāpuekina ʻa e kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí, kapau ʻe fie maʻu. Fakamoʻoni ʻo kau ki he tokāteliné. Fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fakamatala atu ha meʻa ne nau ongoʻi mo akó.

Fakapotopotoʻi e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

“ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻui fakapotopotó’ … ke [potongi] ʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoní, palaniʻi fakapotopoto ʻetau ngaahi meʻa fakapaʻangá, tokangaʻi kakato ʻetau moʻui lelei fakafoʻituituí, pea mo ha teuteu feʻunga ki he akó mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí, tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku ngaohi mo fakatolonga ʻi ʻapí pea pehē ki hono fakatupulaki ʻo ha tuʻunga lelei fakaeloto. … Kapau te tau moʻui fakapotopoto mo faʻa tokonaki ki he kahaʻú, te tau malu ai ʻo hangē ʻoku tau ʻi Hono ʻaofinimá.”1

Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985).

“Ko e hā leva ʻa e ngaahi taukei ʻoku tau fie maʻu ka tau lava ʻo moʻui fakafalala ai pē kiate kitautolú? … ʻI he kamakamata mai ʻa e Siasí, naʻe kole ai ʻa Pilikihami ʻIongi ki he houʻeiki fafiné ke nau ako ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ha puke ʻi he ngaahi fāmilí, fokotuʻu ha ngaahi ngāueʻanga ʻi ʻapi, fai ʻa e ngāue ki he tafaʻaki fakaepaʻangá mo fakatauhitohí, pea mo ha ngaahi taukei fakangāue kehe pē. ʻOku kei kaungatonu pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá he ʻahó ni. ʻOku kei hoko pē ʻa e ako fakaʻatamaí ko ha meʻa mahuʻinga moʻoni. …

“Ne u fehuʻi ki ha kau pīsope pe ko e hā ʻa e ngaahi taukei ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻoku fie maʻu lahi taha ʻe he kau fafine honau ngaahi uōtí, pea naʻa nau pehē ko e tafaʻaki fakapatisetí. ʻOku fie maʻu ke mahino ki he houʻeiki fafiné ʻa e ʻuhinga pe nunuʻa ʻo e fakatau fakamoʻuá pea mo e ʻikai ke fakapatisetiʻi ʻa e moʻuí. Ko e taukei hono ua naʻe hiki ʻe he kau pīsopé ko e feimeʻatokoní. ʻOku maʻamaʻa ange ʻa e meʻakai ʻoku teuteuʻi mo kai ʻi ʻapí pea ʻoku fakatupu moʻui lelei ange ia mo tokoni ki hono fakamālohia ʻo e fetuʻutaki fakafāmilí.”2

Julie B. Beck, palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá.

Ko e Fakaʻehiʻehi mei he Moʻuá

“Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha ngaahi founga mahuʻinga ʻe nima ki he tauʻatāina fakapaʻangá. …

“ʻUluakí, totongi hoʻo vahehongofulú. …

“Uá, fakamole ʻo siʻi ange ʻi hoʻo paʻanga hū maí. …

“Tolú, ako ke fakahū ha paʻanga. …

“Faá, fai pau ki hoʻo ngaahi aleapau fakapaʻangá. …

“Nimá, akoʻi hoʻomou fānaú ke nau muimui ki hoʻomou sīpingá.3

ʻEletā Joseph B. Wirthlin (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

“ʻI he taimi ʻoku tau fakamoʻua aí, ʻoku mole leva ha konga ʻo ʻetau tauʻatāiná ʻa ia ʻoku taʻe-hano-tatau hono mahuʻingá, ka tau pōpula tupu mei he ngaahi fili naʻa tau faí. ʻOku tau fakamoleki leva hotau taimí, iví mo ʻetau koloá ke totongi fakafoki e meʻa ko ia naʻa tau kolé—ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni naʻe mei lava ʻo fakaʻaongaʻi ke tokoniʻi ʻaki kitautolu, hotau ngaahi fāmilí, mo ha niʻihi kehe. …

“ʻOku fie maʻu ke ngāue ʻaki ʻetau tui ki he Fakamoʻuí ke totongi hotau moʻuá he taimí ni pea fakaʻehiʻehi mei ha toe fakamoʻua ʻi he kahaʻú—ʻo ʻikai koeʻuhi pē ke lelei ange ai ʻetau ngāué ka ke tau hoko ʻo lelei ange. ʻOku fie maʻu ʻa e tui lahi ke tau lea ʻaki e kupuʻi lea faingofuá ni, “ ʻOku ʻikai haʻatau paʻanga ke fakatau ʻaki ia.” ʻOku fie maʻu ʻa e tuí ke tau falala ʻe toe lelei ange ʻa e moʻuí ʻi heʻetau feilaulauʻi e ngaahi meʻa ʻoku tau holi ki aí kae lava ke feau ʻetau ngaahi fie maʻú mo e fie maʻu ʻa e kakai kehé.”4

ʻEletā Robert D. Hales ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Welfare Services: The Gospel in Action,” Ensign, Nov. 1977, 78.

  2. “Ko e Ngaahi Fatongia Fakauelofea ʻo e Palesiteni Fineʻofá,” Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Mahuʻinga ʻo e Uelofeá mo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá (2009), 5.

  3. “Ngaahi Moʻua Fakamāmani, Ngaahi Moʻua Fakalangi,” Liahona, Mē 2004, 41, 42.

  4. “Ko e Tūkufua ʻa e Ongoongoleleí ki he Uelofeá: Ngāueʻi ʻo e Tuí,” Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Mahuʻinga ʻo e Uelofeá mo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá (2009), 1.

Faitaaʻi ʻe Matthew Reier

Paaki