2010
Ko e Talaʻofa ʻo e Temipalé
Fēpueli 2010


Ko e Talaʻofa ʻo e Temipalé

Naʻe fāʻeleʻi mo ohi hake au ʻi he Siasí ka naʻá ku fili ke u māmālohi pē [he Siasí] ʻi hoku taʻu uofulutupú. Naʻá ku mali mo ha tangata lelei ka naʻe ʻikai mālohi mo ia ʻi hono siasí. ʻI heʻema kamata mo Sione homa fāmilí, ʻa ia naʻe iku ʻo ʻi ai ha fānau ʻe toko nima, naʻe kamata ke toe fakaʻānaua hoku lotó ki he ngaahi akonaki ʻo ʻeku kei tupu haké. Naʻe ʻikai ke u teke ʻa Sione, ka naʻá ne loto pē ke lotu fakataha mo au pea mo ʻema ongo tamaiki tangatá, ko Sione Lou mo Siosefa. Ne mau kamata ō ki homau uōtí he Sāpate kotoa pē. Ne akoʻi ʻe he ongo faifekaú ʻa Sione, ʻo ne tali ʻa e ongoongoleleí pea papitaiso hili ha māhina ʻe tolu.

Ne mau hoko ko ha kāingalotu mālohi ʻo homau uōtí, mo fua ha ngaahi fatongia ʻi ha ngaahi houalotu kehekehe. Ne toe fāʻeleʻi mai mo ha fānau ʻe toko tolu kehe—Heilī, Tesa, pea mo Sena—ki homau fāmilí, pea naʻe fiefia ʻa e toko nimá ni he Palaimelí, Ngaahi ʻAho ʻEkitivitií, pea mo e Sikautí. ʻI he taʻu ʻe hongofulu hono hokó, naʻá ku kau ai mo Sione ki he kalasi teuteu hū ki he temipalé ʻi ha taimi kehekehe ʻe tolu, ka naʻe teʻeki pē ke ma hū ki he temipalé. Ne ma fie maʻu ke silaʻi homa fāmilí, ka naʻe ʻikai ke ma ongoʻi kuó ma mateuteu ke moʻui ʻaki kotoa ʻa e ngaahi fekaú. Naʻá ma ō maʻu pē ki he lotú mo talangofua ki he konga lahi ʻo e ngaahi fekaú—kuo feʻunga ia, ʻikai ko ia? ʻIkai ngata aí, ka naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe heʻema fānaú hono faikehekehé.

Naʻe ʻikai fuoloa kuó ma fakatokangaʻi ne hala ʻema maʻú. Ko e pō kotoa pē ne ma fakamohe ai homa foha lahí, ne kamata ke ne ʻeke mai pe ʻe ō ʻafē homau fāmilí ki he temipalé. Naʻe ongo moʻoni ia ki homa lotó.

ʻI he meimei taimi tatau pē, ne fakaafeʻi au mo hoku husepānití heʻemau pīsopé ki hono ʻōfisí. Naʻá ne fie ʻilo pe ko e hā ʻoku ʻikai ke ma fai ai ha tukupā ke ʻai ke hoko moʻoni e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻi homau fāmilí. Naʻá ma fakamatala ange ʻoku teʻeki ke ma mateuteu ke moʻui ʻaki kotoa e ngaahi fekau ʻoku fie maʻu ke maʻu ai ha lekomeni temipalé ka ʻokú ma ongoʻi kuo ʻosi fai homa lelei tahá.

Hangē ko ia kuo faʻa fai ʻe he kau pīsopé ki muʻá, ne faleʻi kimaua ʻe Pīsope Laitingi ʻo fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau ko ʻení pea mo e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻe ala maʻu ʻe homau fāmilí. Ka ne hoko ha meʻa he ʻikai toe ngalo ʻiate au. Naʻe tangutu fakalongolongo pē ʻa Pīsope Laitingi ʻi ha ngaahi sekoni, ki muʻa pea toki lea leʻosiʻi mai, “ʻOku ou ongoʻi ʻoku ueʻi au ke u fakahā atu ko e taimí ni ʻa e taimi ke mo ō ai ki he temipalé. ʻOku fakaʻau pē ke tapuni mai ʻa e matapā ʻo e faingamālié ki homou fāmilí.”

Naʻe ʻikai ke ma ʻilo hono ʻuhinga kotoa ʻo e lea ʻa e pīsopé, ka naʻá ma ongoʻi he taimi pē ko iá hono fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié ʻa hono moʻoní. Naʻá ma toki fakatokangaʻi he ʻikai ngata pē ʻi hano tāpuakiʻi taʻengata kimautolu ʻe he temipalé ka ʻe toe tokoni foki ʻemau silá ki heʻema fānaú ʻi he taimi ʻoku nau tutupu hake aí mo kamata ke fai e ngaahi fili mahuʻinga heʻenau moʻuí.

Naʻá ma mavahe mo Sione he efiafi ko iá mei he ʻōfisi ʻo e pīsopé mo ha ongoʻi mafatukituki. Ne ma fokotuʻu leva ha ngaahi taumuʻa pau mo ha ʻaho pau ki homa ʻenitaumení mo e silá. Talu mei ai mo ʻema feinga ʻaki homa lotó kotoa ke moʻui ʻaki kotoa ʻa e ngaahi fekaú—ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi fekau ko ē naʻe fakafiemālie kiate kimauá. ʻIkai ngata ai, ka naʻá ma lotu mo ako faivelenga ʻa e folofolá mo ngāue mālohi ange ʻi homa ngaahi uiuiʻí. Ko e taimi ne ma fakahoko ai ʻa e ngaahi feilaulau ko ʻení, ne ma mātaʻia ha ngaahi tāpuaki lahi ne hoko ki heʻemau moʻuí.

Ko e taimi ne ma faingataʻaʻia aí, ne ma fefakalotolahiʻaki. ʻOku ou manatuʻi ha pō ʻe taha ne kiʻi ongoʻi hohaʻa ai ʻa Sione. Naʻá ne lau mai ha fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻi he Ko e Temipale Māʻoniʻoní,1 ʻa ia ne ma fakatou ako fakataha pē. Naʻe hanga ʻe he ngaahi lea naʻá ne vahevahe maí ʻo fakalahi ʻeku mahinó mo fakanonga ʻeku manavasiʻí.

Naʻe kei hokohoko atu pē hono fakalotolahiʻi kimaua ʻe Pīsope Laitingí, pea pehē mo e kāingalotu ʻo e uōtí. Naʻe ʻomi ʻe hama kaungāmeʻa ha tatau ʻo e kiʻi tohi Ko e Ngaahi Temipalé, pea naʻá ma lau ia. Naʻe tali ʻe he kau faiako ʻo e kalasi teuteu ki he temipalé ʻema ngaahi fehuʻí mo tokoni mai ʻi he angaʻofa mo e anga fakakaumeʻa, pea tā ʻe he kāingalotu tokolahi ha ngaahi sīpinga lelei ʻi he moʻui taau mo e temipalé.

Ko e pō kotoa pē ne ma fakamohe ai ʻema fānaú, naʻá ma fakahā mahino ange kiate kinautolu, ʻio, ʻe hotau fāmilí ʻi he temipalé. ʻI he fakaʻau ke ofi mai ʻa e taimí, ne ma lava leva ke fakahā ange ha ʻaho pau kiate kinautolu.

ʻI he ʻaho 17 ʻo ʻEpeleli 1998, ko ha meimei māhina nai ia ʻe ono mei he ʻaho liliu moʻui ne hoko ʻi he ʻōfisi ʻo e pīsopé, ne u tūʻulutui ai mo Sione he ʻōlita ʻo e Temipale Tālasi Tekisisí, fakataha mo ʻema fānau ʻe toko nimá. Naʻe ʻi ai hama ngaahi kaungāmeʻa tokolahi mei he uōtí, pea tuʻunga ʻi heʻenau poupoú, ne u fakatokangaʻi ʻenau vēkeveke ke mau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ne nau maʻu ʻi honau ngaahi fāmilí. ʻOku ʻikai ha toe fehuʻia, ne hoko hono silaʻi kimautolú ko e meʻa mahuʻinga taha pē ia ʻi heʻemau moʻuí.

Kiate au mo hoku husepānití, naʻe hoko ʻa e ola ʻo ʻemau silá ko ha meʻa moʻoni ʻaupito. Hangē ko ʻení, ne ma fakatokangaʻi ha liliu ʻi he ʻātakai homau ʻapí, tautautefito ʻi heʻema fānaú. Naʻe hangē naʻe lahi ange ʻenau talangofuá, pea neongo naʻe ʻikai ke nau haohaoa, ka naʻa nau toutou feinga maʻu pē ke fai ha ngaahi fili lelei mo muimui ʻi he ngaahi fekaú. Naʻa mau ongoʻi foki ha lahi ange ʻemau uouangatahá.

Neongo hono lahi fau ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení, ka naʻe toki hā mahino ʻa hono moʻoni ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻi he 2007. ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 21 ʻo ʻOkatopá, naʻe fepaki ai ʻema ongo māhangá ʻi ha kā, naʻá na kei taʻu 17 pē ai. Naʻe lavea siʻisiʻi pē ʻa Tesa, ka naʻe lavea lahi ʻa Sena. Naʻe ʻave ia ki ha falemahaki homau feituʻú, ʻo fakatokoto ai ka naʻe ʻikai ke ake. Ko e taimi ne mau ʻilo ai ʻe ngalingali he ʻikai toe moʻuí, ne foki mai leva ʻema fānau lalahi ʻe toko tolú mei he ʻunivēsití. Pea ʻi heʻemau nofo he ngaahi ʻaho hokó ʻi he loki ʻo Sená he falemahakí, naʻe fakafiemālie lahi ki homau fāmilí ʻa e ngaahi ouau te ne fakaʻatā ke mau toe fakataha ai ʻo ka hili ʻa e maté. Naʻa mau fakamoleki ha taimi ke talanoa fekauʻaki mo e natula taʻengata ʻo e fāmilí—ʻo homau fāmilí. Hili ha uike ʻe taha mei he fakatuʻutāmakí, ne siʻi mālōlō ʻa Sena.

Talu ʻene malōloó mo e hoko ʻemau ngaahi fuakava he temipalé ko ha meʻa ʻoku toe mahuʻinga lahi ange kiate kimautolu. ʻOku mau ʻofa lahi ʻaupito kia Sena mo fakaʻānaua ki ha ʻaho ʻe lava ke mau toe fakataha ai mo ia, ka ʻoku fakamālohia kimautolu ʻe heʻemau tui ki he palani ʻo e fakamoʻuí mo ʻemau fakamoʻoni ki he fāmili taʻengatá. ʻOku mau fokotuʻu ʻi homau ʻapí ha tā ʻo homau fāmilí ʻi he temipalé, pea ʻokú ne fakamanatu kiate kimautolu ʻa e ngaahi meʻa ne mau fouá pea mo e ngaahi talaʻofa ʻoku mau ʻilo ʻe lava ke mau maʻú.

ʻOku mau houngaʻia ʻi he kau taki lakanga fakataulaʻeiki faivelenga ne nau faleʻi kimautolú, tautautefito ki ha pīsope lelei ne muimui ki he ueʻi ko ia naʻe fakaiku ki he ngaahi tāpuaki taʻengata maʻa homau fāmilí. ʻOku mau houngaʻia ʻi he ngaahi kaungāmeʻa mo e kāingalotu ʻo e uōtí ne nau fakalotolahiʻi kimautolu mo tā ha ngaahi sīpinga lelei ke mau muimui aí. Kae mahulu haké, ʻoku mau fakafetaʻi ʻi ha Tamai Hēvani ʻofa, kuó Ne fakafaingamālieʻi ʻa e “fetuʻutaki ʻo e fāmilí ke kei tolonga ʻo laka atu ʻi he maté” tuʻunga ʻi he meʻaʻofa ʻo Hono ʻAló pea mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé.2

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko e kiʻi tohi Ko e Teuteu ke Hū ki he Temipale Māʻoniʻoní ʻoku makatuʻunga ia ʻi ha tohi naʻe faʻu ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka. ʻOku maʻu ʻa e kiʻi tohí ni mei he Fale Tufakiʻanga Nāunaú ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe (fika 36793 900).

  2. “Ko e Fāmilí : Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.

Ngaahi tā ʻo e fāmilí ʻi he angalelei ʻa e fāmili Sīketí

Ko e fāmili Siketí ʻi he 2006. ʻOtu muʻá, mei toʻohema: Siosefa, Tesa, Sione Lou, mo Sena. ʻOtu muí, mei toʻohema: Heili, Sione mo ʻĒleni.

ʻOku mau fokotuʻu ʻi homau ʻapí ha tā ʻo homau fāmilí ʻi he temipalé ke ne fakamanatu mai kiate kimautolu ʻa e ngaahi meʻa ne mau fouá pea mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻakí.

Tā ʻo Palesiteni Penisoní naʻe fai ʻe he Busath Photography; tā ʻo e ʻāngelo ko Molonaí naʻe fai ʻe David Andersen; tā ʻo e Temipale Tālasi Tekisisí naʻe fai ʻe Jed Clark

Paaki