2010
Siʻi Filieta
Siulai 2010


Siʻi Filieta

ʻOku fai ʻe he kakai lalahi kei talavoú ha ngaahi tohi faleʻi ki ha fefine lahi kei talavou ʻokú ne fehuʻia pe ʻe hiki ʻo nofo fakataha mo hono kaumeʻa tangatá.

ʻI he māmani ʻoku feliuliuaki ai ʻa e ngaahi ʻulungāanga mahuʻingá, ʻoku fuʻu fie maʻu ai ke tau tauhi pau ki heʻetau ngaahi tuʻunga moʻui tāú ka tau hao fakalaumālie. ʻE lava ʻe haʻatau tukupā fakamātoato kakato ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻo fakamālohia kitautolu mei he fakatauelé.

Naʻe meʻa ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo ha fili te ne lava ke tau tuʻu maʻu ai: “Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sosiua ia ke ke fili ʻi he taʻu kahaʻú pe ko hai te ke tauhí; naʻe lea ia ki he ʻ ʻahó ni,’ ʻi he kei ʻi ai ʻa e maama ʻo e laʻaá pea kimuʻa ke angamaheni ʻaki ʻa e fakapoʻulí. (Vakai, Sosiua 24:15.) … Ngāue he taimí ni, koeʻuhí ka ʻosi ha taʻu ʻe lauiafe mei he taimí ni, peá ke toe vakai mai ki he mōmeniti ko ʻení, te ke lava ʻo pehē ko ha mōmeniti ʻeni naʻe mahuʻinga—ko ha ʻaho ʻeni ʻo e loto fakapapauʻí.”1

Naʻe fehangahangai ʻa Filieta,* ko ha mēmipa kei talavou ʻo e Siasí ʻi ʻIulope, mo ha faʻahinga taimi pehē ʻo e fai ʻo ha filí. ʻOkú ne pehē ʻoku fie mali ʻi he temipalé ʻi ha ʻaho, ka ʻokú ne fakakaukau pe ʻe hiki ʻo nofo mo hono kaumeʻa tangata ʻoku ʻikai Siasí. ʻOkú ne palani ke fakatomala kae foki ʻo mālohi ʻi he Siasí ka hili ha ngaahi taʻu siʻi pea mali mo ha taha ʻi he temipalé, ka ʻi he taimi ní, ʻokú ne pehē, ʻokú ne fie maʻu pē ha taimi ke fiefia ai.

Naʻe fakaafeʻi ʻa e kakai lalahi kei talavou ʻi Sikenitinēviá ke nau fai ha ngaahi tohi kia Filieta. Naʻe ʻikai ke nau ʻilo hono hingoa totonú pe ko e feituʻu naʻe nofo aí, ka naʻa nau vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoní mo e ngaahi meʻa ne hoko tonu ʻi heʻenau moʻuí ke tokoni kiate ia ʻi heʻene fai ʻa e fili totonú. Ko ha toʻotoʻo holo ʻeni mei he ngaahi tohi ne fai ʻe he ngaahi maheni ʻo Filietá pea ʻoku nau loto ke vahevahe.

Fili ke Mali ʻi he Temipalé

Kimuʻa pea hiki hoku kaungāmeʻa ko ʻĒliká* ʻo nofo mo hono kaumeʻa tangatá ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí, naʻá ne fakapapauʻi ki hono fāmilí ʻe nofo ofi pē ki he ongoongoleleí. Kae talu e tō ʻa ʻĒlika ki he tūkunga ko ʻení, mo e faingataʻa ke toe mavahe mei ai. ʻOkú ne pehē ʻoku fuʻu fakamamahi mo faingataʻa ke toe foki ki he hala totonú.

Meʻapango, he ʻoku tokolahi haku ngaahi kaungāmeʻa ʻoku tatau mo ʻElika, kuo nau tō atu koeʻuhí he naʻa nau pehē te nau lava ʻo mapuleʻi kinautolu ʻo tatau ai pē kapau te nau mavahe mei he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí. Ko hono moʻoní, ko hono liʻaki ko ia ʻo e ngaahi fakahinohinó ʻokú ne ʻai ke faingofua ange ai pule ʻa Sētané.

Ne u ako mei he ngaahi meʻa ne hoko ki hoku ngaahi kaungāmeʻá. ʻI hoku taʻu 17, ne u fakapapauʻi ai ke maʻu haʻaku fakamoʻoni mālohi ʻaupito he naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku fie moʻui ʻo hao fakalaumālie. Naʻe fakahaofi au ʻe hono maʻu ko ia ha fakamoʻoni mālohi mo e ʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e palani ʻa e Tamai Hēvaní kiate aú.

Ko ha meʻa ʻeni ʻoku ou fakapapauʻi: Naʻá ku fakapapauʻi ke mali ʻi he temipalé. Ko e temipalé ko e founga pē ia ʻe taha ki he fiefia moʻoní pea mo e founga pē ia ʻe taha te tau lava ai ʻo nofo mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi ha ʻaho. Kapau ʻoku ou fie ʻalu ki he temipalé, ʻoku fie maʻu ke u muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ʻo e ongoongoleleí. Ne u fakapapauʻi te u moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí he ʻoku ou ʻilo ʻoku totonu ke fai ia, neongo ʻene faingataʻá.

Tuku ha taimi ke ke fakakaukauʻi ai ʻa e feituʻu ʻokú ke fakataumuʻa ki aí, mo ke fakakaukauʻi pe ko e fē feituʻu ʻe ʻave koe ki ai ʻapongipongi ʻe hoʻo ngaahi fili he ʻaho ní.

ʻAmanitā Pēnisikova, Tenimaʻake

ʻIlo ʻa Ia ʻOkú ke Fie maʻu Moʻoní

Te u pehē ko e meʻa ʻoku lahi ʻetau fie maʻu kotoa ʻi he māmaní ke ʻofaʻi kitautolú. Ka ko e ʻofa moʻoní ʻoku mahulu ange ia ʻi he manakó pē. Ko e falala mo e fie maʻu ia ʻo e meʻa ʻoku lelei tahá maʻá e tokotaha kehé. Ko e taʻe-siokitá mo e ʻofá ia mo e fie maʻu ha faʻahinga feilaulau ha ngaahi taimi ʻo ʻuhinga ia ʻoku tau loto fiemālie ke foaki mo mamahi koeʻuhí ko ia kapau ʻe fie maʻu ke tau fai ia.

Filieta,ʻoku fakafalala hoʻo moʻuí mo e moʻui ʻa ha kakai tokolahi kehe ki he ngaahi fili te ke fakahoko ʻi he kahaʻu vave maí. ʻE lava pē ke faingataʻa e fili ki he totonú kapau kuó ke ʻosi fili ʻe koe ʻa e tafaʻaki ʻokú ke ʻi aí. Manatuʻi ʻoku ngāue taʻe-tuku ʻa Sētane ke veteki ʻa e ngaahi fāmilí. Maʻu ha loto toʻa ke muimui ʻi he meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku totonú. ʻOua naʻá ke tali ha meʻa ʻe toe siʻi ange ʻi he mali temipale ki he taʻengatá.

Kapau ʻokú ke fie maʻu ʻa e ʻofa moʻoní, fekumi ki he taha ʻokú ne foaki ʻa e ʻofa moʻoní: ʻa ia ko e ʻOtuá. Ko e ʻofa moʻoní ko ha fakakoloa fakalaumālie ia, ʻoku ʻikai ko ha ʻāvanga fakasekisuale. ʻOku mei he ʻOtuá pē haʻo lava ke maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki maʻongoʻongá ni.

Tēvita ʻIsakiseni, Noaue

Fakakaukau ke Foki Mai

ʻI hoku taʻu 17 nai, ne u kamata ke pehē ʻoku ʻikai ke u toe femahinoʻaki lelei mo e kakai ʻi he lotú. ʻI he meimei taimi tatau, ne vete ʻeku ongomātuʻá pea ʻikai ke na toe ō ki he lotú. Naʻá ku kei ʻalu pē, ka naʻe ʻosi mole ʻeku tui ki he mali taʻengatá. ʻI he taimi ne u feʻiloaki ai mo Kalisitiané,* naʻe ʻikai faingataʻa ke u sītuʻa mei he Siasí ʻo ʻalu. Ko ia, ne u fai leva ia.

Ne ma nofo fakataha ʻi ha meimei taʻu ʻe fā peá ma toki māvae. Naʻá ku fakaʻamu ke u toe kamata foki ki he lotú, ka naʻá ku manavasiʻi he ʻe fai ʻe he taha kotoa pē ha ngaahi fehuʻi kehekehe. Naʻá ku ʻalu leva ʻo ʻeva ki hoku tokouá. Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha ʻi hono uōtí au pea mo e lōloa ʻo ʻeku mavahe mei he Siasí, pea ʻi he lolotonga ʻo ʻeku nofo aí ne u kamata ke toe foki leva ki he lotú. Naʻá ku hoko atu ai pē ʻeku maʻu lotu ʻi hoku uōtí ʻi heʻeku fokí. Naʻá ku manavasiʻi ʻaupito he ʻuluaki Sāpaté, ka naʻe fiefia pē ʻa e kakaí ia ʻi heʻeku ʻi aí.

Naʻá ku ʻilo naʻe pau ke u fili ha faʻahi; he ʻikai ke u kei lue fakaveʻetaha ai pē ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí pea taha ʻi māmani. Naʻe kamata leva ke u talanoa mo ʻeku pīsopé. Kuó ne tokoni ke mahino kiate au ʻa e Fakaleleí. Ne hoko ko ha fononga lōloa ʻi he fakatomalá—pea ʻi he taimi ko iá naʻe fuʻu faingataʻa moʻoni. ʻOku ou kei fakalakalaka pē, pea ʻoku kei lahi fau ha ngaahi meʻa ke u ako, ka ʻoku ou fiefia ange he taimí ni. ʻOku ou ʻilo ne u fili ʻa ia ʻoku totonú ʻi he taimi ne u pehē ai ke u foki ki he Siasí. Ko e meʻa pē naʻe fie maʻú ke u fakapapauʻi hoku lotó fekauʻaki mo e meʻa naʻá ku ongoʻí mo ia naʻá ku ʻilo naʻe totonú pea fakahoko ia.

Naʻe ʻikai fakahā ʻa e hingoá

Tuʻu Maʻu ʻi Hoʻo Ngaahi Fili Māʻoniʻoní

Ne fahangahangai haku kaumeʻa ʻi ha taimi kimuʻa atu mo ha fili tatau mo koe. Naʻe ʻi ai maʻu pē ha fakamoʻoni mālohi hoku kaumeʻa ko Salá* ki he Siasí pea mo hono ngaahi moʻoní. Talu mei heʻema kei siʻi, mo ʻema fakatou maʻu mo Sala ha holi lahi ke mali ʻi he temipalé.

ʻI hono taʻu 17 pe 18 nai, naʻá ne fetaulaki ai mo ha talavou pea kamata ke na teiti. Naʻe angalelei pea naʻe faingofua ke te saiʻia ai. Naʻe ʻikai ke Siasi, ka ʻi he kamataʻangá naʻe ʻikai ngali ko ha palopalema ia.

Ne fāifai, pea kamata ke ne fakakaukau pe ʻe fēfē ʻa e moʻuí kapau ʻe mali mo ia, neongo he ʻikai fakahoko ia ʻi he temipalé. Naʻá ne fakakaukau: “Mahalo pē ʻe sai; mahalo pē te ma lava ʻo felotoi. Mahalo pē ʻe liliu ʻi ha ʻosi atu ha taimi. Mahalo pē te u lava ʻo ʻomi ia ki he ongoongoleleí.”

Naʻá ne fakakaukau lahi ki he meʻá ni, pea naʻá ne tangi mo lotu. Naʻá ne ʻiloʻi loto ʻa ʻene fie maʻu maʻu pē ke mali temipalé, ka naʻe fakafaingataʻaʻiaʻi ʻe heʻene ʻofa ki hono kaumeʻa tangatá ʻa ʻene filí. Ko hono fakaikú, naʻá na takitaha maʻana. Naʻe hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha kuo faifai angé peá ne fai, ka naʻá ne falala pē ki he ʻEikí.

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 2007 naʻá ne mali ai mo ha tangata lelei moʻoni. Kuo ʻosi silaʻi kinaua he taimí ni ki he moʻuí ni mo ʻitāniti. ʻOkú ne fiefia moʻoni ʻi heʻene fili ke tatali kae ʻoua kuó ne maʻu ha taha ʻoku ʻofa ai mo na mali ʻi he temipalé.

Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻa e faʻahinga fili ke ke faí, lotuʻi ia kae ʻoua kuó ke ʻilo. Falala ki he ʻEikí. ʻOku ou ʻilo mei heʻeku siofi ʻa Salá—pea mei heʻeku moʻui ʻaʻakú—ʻokú Ne tāpuakiʻi kitautolu he taimi ʻoku tau fai ai ʻení.

ʻAna Linikuleni, Sueteni

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neal A. Maxwell, “Why Not Now?” Ensign, Nov. 1974, 13.

Faitaaʻi ʻe John Luke; ʻata ʻi muí © Shambhala Publications

Tā ʻo e Temipale Sitōkalahoma Suetení © Stefan Hallberg

Paaki