2011
Ko ha Hiva mo ha Lotu
ʻAokosi 2011


Ko ha Hiva mo ha Lotu

ʻI he taimi naʻe ʻikai lava ai ʻa Tīleni ʻo aʻu ki ha foʻi nota māʻolungá, naʻá ne kumi ki he tokoni ʻokú ne fie maʻú mei ha mafai māʻolunga ange.

ʻOku ʻi ai ha palopalema lahi ʻa Tīleni: ʻoku hoko foki hono talēniti lelei tahá ko e meʻa ʻokú ne manavahē taha aí. Naʻe pehē ʻe he tamasiʻi Tonga taʻu 16 ko ʻení, “ʻOku ou manako he hivá, kae ʻikai ki he kakaí. ʻOku ou fuʻu ilifia ʻaupito.”

Fakakaukau atu ki heʻene ongoʻi puputuʻú he taimi naʻe fakahā ai ʻe he Siasi ʻi Tongá ʻe fai ha sivi ʻahiʻahi ke fili ha kau hiva ke hiki faka-Tonga e hiva ʻa e seminelí mei he Fuakava Motuʻá. Naʻá ne fiefia pea toe manavahē ʻaupito.

Ko e foʻi hiva ʻe tolu naʻe fie maʻu ke hivaʻi toko taha ʻe ha tangatá. Hili hono hivaʻi ʻe Tīleni e foʻi hiva naʻe hiva ʻahiʻahi ki aí, naʻá ne ʻohovale hono talaange ʻe he tokotaha pulé ke ne toe hivaʻi ha foʻi hiva ʻe taha. Neongo ʻene ilifiá ka naʻá ne hiva pea talaange ʻe he pulé, “Kuo tau maʻu e tamasiʻi ke ne fai e hivá.”

Naʻe fiefia—mo toe ʻohovale—ʻa Tīleni hono ʻoange ʻa e faingamālie ke ne hivaʻi kotoa ʻa e foʻi hiva ʻe tolú.

Talēniti ʻo Tīlení, Manavasiʻi ʻa Tīlení

Naʻe lelei ʻaupito e ako ʻa Tīlení, ko ha mēmipa ʻo e Uooti Maʻufangá, ʻo e Siteiki Nuku‘alofa Tongá. Naʻe kau ia he peseti ʻe 10 ʻo e fānau ako naʻe fili ke hū ki he ako ʻa e puleʻangá. ʻOkú ne toe fiefia foki he seminelí. Naʻe pehē ʻe heʻene faʻē ko Malenitā Mahé, “ʻOkú ne fafangu pongipongia kimautolu ke ʻave ia ki he seminelí.”

Ka ko e hivá ʻa e meʻa ʻoku saiʻia taha aí—neongo naʻe ʻikai ʻilo ia ʻe hono fāmilí ka ne taʻeʻoua hono fekau ke hiva tokotaha ʻi ha taʻu ʻe taha he polokalama ʻa e Palaimelí.

ʻOku pehē ʻe heʻene faʻeé, “ʻOku mā maʻu pē ʻa Tīleni.”

Naʻe fuʻu sai ʻene hiva he polokalama ʻa e Palaimelí ko ia naʻe toe kole ange ai ke hiva ʻi ha konifelenisi ʻa e Siteiki Nuku‘alofa Tongá. Naʻá ne hokohoko atu ai pē.

Naʻá ne talaange ki heʻene faʻeé, “ʻE ʻi ai ha ʻaho te u fakaʻaongaʻi ai hoku talēnití maʻá e ʻOtuá.” Hili hono filiʻi ia ke ne hivaʻi e ngaahi hiva ke hikí, naʻá ne talaange leva ki heʻene faʻeé, “Mami, kuó u fakaʻaongaʻi hoku talēnití.”

ʻOku pehē ʻe he taʻokete ʻo Tīlení ko Sioné, ʻokú ne fakalotolahiʻi ʻa Tīleni ke hiva. ʻOkú ne pehē, “Pehē ange mai ke u maʻu hono talēnití. ʻOku loto ʻa e taha kotoa ke ne vahevahe atu ia.”

ʻOku pehē ʻe hono tuofefine ko Peá, “ʻOku ou saiʻia he taimi ʻoku hiva aí.”

ʻOku pehē ʻe hono tehina taʻu hiva ko ia ko Paulá, “ʻOku ou fakaʻamu ke u hiva ʻo hangē ko iá ʻi ha ʻaho.”

ʻOku hounga kia Tīleni ʻa e poupou hono fāmilí. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ʻofa ʻi hoku fāmilí. ʻOku ou ʻilo pau te u lava ʻo ngaohi hoku vaivaiʻangá ke hoko ko ha mālohinga ʻo ka naú ka tokoni mai.”

Aʻu ki ha Nota Māʻolunga Ange

ʻI he ngāue ʻa Tīleni mo e kau ngāue hiki hivá, naʻá ne faingataʻaʻia he foʻi nota ʻe taha. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai ke aʻu hoku leʻó. Naʻa mau ako hiva ʻi ha ngaahi houa lahi.”

Faifai kuo helaʻia pea loto-foʻi, pea naʻá ne foki ki ʻapi he pō ko iá mo ʻene ʻiloʻi ko e pongipongi hokó ʻe hiki ai e foʻi hivá.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku hangatonu ki hoku lokí ʻo lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní ke tokoni mai.”

Ko e meʻa pē naʻe fakakaukau ki aí ko e mahuʻinga ʻa e hiva ʻe hikí ki he kāingalotu ʻe toko 50,000 ʻo e Siasí ʻi Tongá, mo e toko lauafe kehe ʻoku lea faka-Tonga he funga ʻo e māmaní.

ʻOkú ne pehē, “Ko e taha ia e pō lōloa ʻo ʻeku moʻuí.”

Hili ha lotu ʻa Tīleni he poó kotoa pea siʻi e mohé, naʻá ne aʻu atu ki he loki hiki hivá pea aʻu lelei hono leʻó ki he foʻi nota māʻolungá.

ʻOkú ne manatuʻi ʻene pehē, “Haleluiá. Naʻá ku fiefia ʻaupito.”

ʻOua Naʻá Ke Manavahē

Ko e taha e potufolofola ʻoku manako taha ai ʻa Tīlení ko e Sōsiua 1:9: “Ke ke mālohi koe peá ke loto-toʻa; ʻoua naʻá ke manavahē, pea ʻoua naʻá ke puputuʻu: he ko [e ʻEikí] ko ho ʻOtuá ʻoku ʻiate koe ia ʻi he potu kotoa pē ʻokú ke ʻalu ki aí.”

Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Tīleni ʻa e talaʻofa ko iá, ʻo ne ʻilo ʻoku moʻoni. “Naʻe fai hoku lelei tahá. Naʻe foaki hoku lelei tahá mo hoku lotó ki he hivá ke lava e kau fanongó ʻo ongoʻi ʻa e Laumālié.”

ʻI he fakaʻau ke ʻosi e ilifia ʻa Tīlení ka ne fakahoko loto toʻa hono talēnití, naʻá ne fakatokangaʻi ai ʻokú ne maʻu ha tokoni lahi—ʻikai mei hono fāmilí pē ka mei heʻene Tamai Hēvaní.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ʻilo kuo tali mai ʻe he ʻOtuá ʻeku ngaahi lotú.”

Faitaaʻi ʻe Adam C. Olson; ʻi muí © PhotoSpin

Paaki