2012
Te taraehara e te tere o te tahuti nei
Eperera 2012


Te taraehara e te tere o te tahuti nei

No roto mai i te hoê a‘oraa i roto i te hoê pureraa i Brigham Young University i te 23 no atopa 2001. No te taatoaraa o te papa‘iraa na roto i te reo peretane, a haere i ni‘a i te itenati, speeches.byu.edu.

Na te mana o te taraehara e haapuai ia tatou ia rave e ia riro ei taata maitai e ia tavini na ni‘a atu i to tatou iho hinaaro e to tatou aravihi.

Hōho’a
Na Elder David A. Bednar

Ta opuaraa rahi o te evanelia a te Faaora ua puohuhia ïa e te Peresideni David O. McKay (1873–1970): « Te opuaraa o te evanelia o te … faariroraa ïa i te taata ino ei taata maitai, e te taata maitai ei taata maitai atu, e te tauiraa ho‘i i te natura o te taata ».1 No reira, te tere o te tahuti nei o te haereraa ïa mai te ino i te maitai e i te maitai a‘e, e te fariiraa atoa i te tauiraa rahi o te aau no te taui i to tatou huru hi‘a (a hi‘o Mosia 5:2).

Ua riro te Buka a Moromona ei buka arata‘i na tatou a ratere ai tatou na ni‘a i te e‘a mai te ino e haere ti‘a‘tu i te maitai e i te maitai a‘e, e a rohi ai tatou ia taui i to tatou aau. Ua haapii te Arii Beniamina no ni‘a i te tere o te tahuti nei e no ni‘a i te ohipa a te taraehara i roto i te manuiaraa o taua tere ra: « No te mea te taata tino nei, o te enemi ïa o te Atua, e e enemi oia mai te hi‘araa o Adamu mai â, e e enemi hoi a muri e amuri noa’tu, area ia auraro oia i te parau a te Varua Maitai, e ia faaru‘e i te mau peu a te taata tino nei, e ia riro mai ei taata mo‘a na roto i te taraehara a te Mesia ra te Fatu » (Mosia 3:19; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia).

Te huti nei au i to outou feruriraa i ni‘a e piti na parau taa ê. A tahi—« faaru‘e i te mau peu a te taata tino nei ». Te tere mai te ino haere ti‘a’tu i te maitai, o te faaru‘eraa ïa i te mau peu a te taata tino nei e aore râ, te vahine tino nei i roto ia tatou. I roto i te tahuti nei, e faahemahia tatou na te tino. Te mau materia i hamanihia ai to tatou tino e materia hi‘a ïa, e tei raro a‘e te reira i te hutiraa a te hara, a te ino e a te pohe. Tera râ, e nehenehe ta tatou e upootia i ni‘a i te mau hinaaro o te tino e i ni‘a i te mau faahemaraa « na roto i te taraehara a te Mesia ». Ia rave ana‘e tatou i te mea hape, ia ofati ana‘e tatou i te ture e ia rave ho‘i i te hara, e nehenehe ta tatou ia tatarahapa e ia riro mai ei taata mâ na roto i te mana faaora o te taraehara a Iesu Mesia.

A piti—« ia riro ei taata mo‘a ». Te faaite nei teie parau i te ohipa i muri iho e te piti o te tuhaa no te tere o te oraraa nei no te faariro « i te taata maitai ei taata maitai a‘e » e aore râ, e nehenehe e parau e, ia riro mai ei taata mo‘a. Teie tuhaa piti o te tere, oia ho‘i, teie faanahoraa no te maitai haere atu i te matai a‘e, o te hoê ïa tumu parau aita tatou e tuatapapa e aore râ, e haapii pinepine nei, e aita atoa e maramarama maitai nei.

Te mana‘o nei au e, e rave rahi melo no te Ekalesia e mea matau a‘e ratou i te parau no te huru o te mana faaora e te tamâ o te taraehara, i to’na mana haapuai. Te vai ra to tatou iteraa e, ua haere mai Iesu Mesia i ni‘a i te fenua nei no te pohe no tatou, oia ïa—o te reira te tumu e te niu mau o te parau haapiiraa a te Mesia. Tera râ, e mea titau-atoa-hia tatou ia farii e, te hinaaro nei te Fatu, na roto i To’na Taraehara e na roto i te mana o te Varua Maitai, ia ora i roto ia tatou—eiaha no te arata‘i noa ia tatou, no te haapuai atoa râ ia tatou.

Ua ite te rahiraa o tatou e, ia rave ana‘e tatou i te ohipa ti‘a ore, e hinaaro tatou i te tauturu no te upootia i ni‘a i te mau fifi o te hara i roto i to tatou oraraa. Ua aufau te Faaora i te hoo e ua faati‘a ho‘i ia tatou ia riro mai ei mea mâ na roto i To’na mana faaora. Ua maramarama papû te rahiraa o tatou e, no te feia hara te taraehara. Tera râ, aita vau i papû e, ua ite anei e ua maramarama anei tatou e, no te feia mo‘a atoa te taraehara—te mau tane e te mau vahine maitai tei haapa‘o, tei ti‘amâ, e o te tautoo nei ia riro mai ei taata maitai a‘e, e o te tavini nei ma te faaroo. Te ti‘aturi hape nei paha tatou e, e mea ti‘a ia tatou ia tere i to tatou tere mai te maitai e tae atu i te matai a‘e e ia riro mai ei taata mo‘a, na roto i to tatou iho puai, na roto i te itoito, te hinaaro mau e te haapa‘o, e na roto i to tatou iho mau aravihi ha‘iha‘i.

Te evanelia a te Faaora e ere ïa no te haapae noa i te ino i roto i to tatou oraraa; no te rave râ i te maitai e no te riro atoa ei taata maitai. E e horo‘a mai te taraehara ia tatou i te tauturu no te upootia e te haapae i te ino e no te rave e te riro ei taata maitai. E roaa te tauturu a te Faaora ra no te tere taatoa o te tahuti nei—mai te ino haere atu i te maitai e mai te maitai haere atu i te maitai a‘e, e no te taui atoa i to tatou huru mau.

Aita vau e parau atu nei e, te mana faaora e te mana faatupu o te taraehara, e piti ïa na mea taa ê e te ite-ore-hia. Te parau atu nei râ vau e, teie na huru e piti o te taraehara, ua tu‘ati noa raua, e e paturu te tahi i te tahi; ua titauhia raua toopiti atoa ia ohipa i roto i te mau tuhaa atoa no te tere o te oraraa nei. E faufaa mure ore no tatou ia ite e, teie na mea toopiti o te tere o te tahuti nei—te faaru‘eraa i te taata tino e te riroraa ei taata mo‘a, te upootiaraa i ni‘a i te ino e te riroraa ei taata maitai—e ravehia te reira na roto i te mana o te taraehara. E titauhia te mana‘o puai, te hinaaro mau e te anaanatae, te faanahonahoraa maitai e te haamauraa i te opuaraa, tera râ, eita e ravai te reira no te faaoti i teie tere tahuti. Oia mau, e mea ti‘a ia tatou ia turu‘i i ni‘a i « te mana, e te aroha, e te maitai hoi no te Mesia Mo‘a » (2 Nephi 2:8).

Te aroha e te mana faatupu o te taraehara

I roto i te faatoro Bibilia te haapii nei tatou e, ua faaohipa-pinepine-hia te parau aroha i roto i te mau papa‘iraa mo‘a no te tatara i te mana faatupu :

« [Aroha o te hoê ïa] parau o te ite-pinepine-hia i roto i te Faufaa Apî, i roto ihoa râ i te mau papa‘iraa a Paulo. Te mana‘o tumu o te reira parau maori râ te mau rave‘a hanahana no te tauturu e aore râ no te puai, tei horo‘ahia mai na roto i te maitai e te here rahi o Iesu Mesia.

« Na roto i te aroha o te Fatu ia Iesu, tei tupu na roto i to’na tusia taraehara, e ti‘a faahou ai te taata nei i roto i te tahuti ore, ma te farii te taata atoa i to ratou tino mai roto mai i te menema no te hoê oraraa e a muri noa’tu. E mea na roto atoa i te aroha o te Fatu, na roto i te faaroo i te taraehara a Iesu Mesia e te tatarahapa i ta ratou mau hara, e farii ai te taata i te puai e te tauturu no te rave i te ohipa maitai, o te ore roa e ti‘a ia ratou ia rave mai te mea e, na roto noa i ta ratou mau rave‘a. Teie aroha, o te mana faatupu ïa o te faati‘a i te tane e te vahine ia roaa te ora mure ore e te faateiteiraa, i muri a‘e i ta ratou mau tautooraa atoa ».2

O te aroha te tauturu no te ra‘i mai o ta tatou tata‘itahi e titau nei no te tomo i roto i te basileia tiretiera. No reira, na te mana faatupu o te taraehara e haapuai ia tatou ia rave i te maitai e ia riro ei taata maitai e ia tavini na ni‘a atu i to tatou iho hinaaro e to tatou aravihi.

I roto i ta’u tai‘oraa papa‘iraa mo‘a, e mea pinepine au i te papa‘i i te parau ra « mana faatupu » i te mau taime atoa e ite au i te parau ra aroha. A hi‘o i teie irava ta tatou paatoa i mataro maitai: « Ua ite hoi tatou e, na roto i te aroha e ora‘i tatou, hope noa’tu to tatou itoito atoa » (2 Nephi 25:23). Te ti‘aturi nei au e, e rahi to tatou ite i teie huru o te taraehara mai te mea e, e papa‘i tatou « mana faatupu e te haapuai » i te mau taime atoa e ite tatou i te ta‘o ra aroha i roto i te mau papa‘iraa mo‘a.

Faahoho‘araa e te tuuraa

Te tere o te tahuti nei, o te haereraa ïa mai te ino haere atu i te maitai e i te maitai a‘e e te tauiraa i to tatou mau huru. Ua î te Buka a Moromona i te mau hi‘oraa o te mau pĭpĭ e te mau peropheta tei ite, tei maramarama, e tei tauihia ho‘i na roto i te mana faatupu o te taraehara no te haere i taua tere nei. A rahi a‘e ai to tatou iteraa i teie mana mo‘a, e aano e e rahi atoa’tu to tatou ite i te evanelia. Na te reira e faataui ia tatou i te huru faahiahia.

O Nephi te tahi hi‘oraa no te hoê taata tei ite, tei maramarama, e tei ti‘aturi i ni‘a i te mana faatupu o te Faaora. Haamana‘o na tatou e, ua ho‘i faahou te mau tamaiti a Lehi i Ierusalema no te faaô mai ia Isemaela e to’na utuafare i rotopu ia ratou. Ua faatupu pe‘ape‘a o Lamana e te tahi atu pae i roto i to ratou tere mai Ierusalema e ho‘i atu i roto i te medebara, e ua faaitoito o Nephi i to’na mau taea‘e ia faatupu i te faaroo i te Fatu. I taua taime ra o to ratou tere, ua taamuamu te mau taea‘e o Nephi ia’na i te taura e ua opua e haapohe ia’na. A hi‘o na i te pure a Nephi: « E te Fatu e, mai te au i to’u faaroo, o tei roto ia oe ra, e faaora oe ia’u i te rima o to’u na tuaana; oia ïa, a horo‘a mai hoi oe i te puai ia’u ia tatara i teie nei taura i ruuruuhia‘i au nei ra » (1 Nephi 7:1 7; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia).

Ua ite anei outou e, eaha ta’u e pure ahiri e, o vau tei ruuruuhia e to’u mau taea‘e ? « A tatara na ia’u i rapae i teie fifi I TEIE NEI! » E mea taa ê mau ia’u i te mea e, aita o Nephi i pure no te ani ia tauihia to’na vairaa. Ua pure râ oia no te ani i te puai no te taui i to’na vairaa. E te ti‘aturi nei au e, i na reira oia i te pure no te mea ua ite oia, ua maramarama oia e ua farii a‘ena oia i taua mana faatupu ra no te taraehara.

Aita vau e mana‘o nei e, ua topa noa te mau taura i ruuruuhia ai o Nephi i to’na rima e i to’na fatiraa rima, na roto i te hoê huru manamana. Te feruri nei râ vau e, ua horo‘ahia mai te puai taa ê ia’na hau atu i te puai o te natura taata, i ti‘a ai ia’na, i roto « i te puai o te Fatu » (Mosia 9:17) ia tatara, ia taviri e ia huti, e ia tumutu i te mau taura.

E mea papû maitai te auraa o teie aamu no tatou tata‘itahi. A maramarama maitai ai tatou e a faaohipa ho‘i tatou i te mana faatupu o te taraehara i roto i to tatou oraraa, e pure tatou e e imi ho‘i tatou i te puai no te taui i to tatou vairaa, e eita atura tatou e pure no te ani ia tauihia to tatou vairaa. E riro mai tatou ei mau taata o te ohipa aita atura ei mau mea e faaohipahia ra (a hi‘o 2 Nephi 2:14).

A rave na tatou i te hi‘oraa i roto i te Buka a Moromona a hamani-ino-hia ai o Alama e to’na mau taata na Amulona. Ua tae maira te reo o te Fatu i teie mau taata maitai roa i roto i to ratou ra ati e na ô mai ra :

« E na’u hoi e haamâmâ i te mau hopoia teiaha i tuuhia i ni‘a i to outou tapono, eita roa o to outou tapono e mauiui …

E inaha, i haamâmâhia ihora te mau hopoia i tuuhia mai i ni‘a iho ia Alama e to’na ra mau taea‘e; oia ïa; na te Atua ratou i faaitoito, i ti‘a‘i ia ratou i te faaoromai i te mau ati ma te paruparu ore, e ua auraro ihora ratou ma te aau tae e te faaoromai i te hinaaro atoa o te Fatu ». (Mosia 24:14–15 ; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia).

Eaha te mea i tauihia i roto i teie aamu ? E ere te hopoia tei tauihia; aita te mau tauiraa e te mau fifi o te hamani-ino-raa i tatara-oioi-hia i ni‘a i te taata. Ua haapuaihia râ Alama e to’na mau taata, e no te faarahi-raa-hia to ratou puai i mâmâ ai ta ratou hopoia. Ua haapuaihia teie mau taata maitai na roto i te taraehara no te rave ei mau ti‘a e no te haa i ni‘a i to ratou vairaa. E i roto « i te puai o te Fatu » ua arata‘ihia Alama e to’na mau taata i te vahi hau i roto i te fenua no Zalahemela.

E uiui paha outou ma te ti‘a e, « Eaha te mea i fariro i te aamu o Alama e to’na mau taata ei hi‘oraa no te mana faatupu o te taraehara ? » E itehia te pahonoraa i roto i te hoê faaauraa i te Mosia 3:19 e te Mosia 24:15.

« E ia faaru‘e i te mau peu a te taata tino nei, e ia riro ei taata mo‘a na roto i te taraehara a te Mesia ra te Fatu, e ia riro hoi mai te tamarii ra i te marû, e i te mamahu, e i te haehaa, e i te faaoromai, e i te î i te aroha, e ma te hinaaro ia auraro i te mau mea atoa ta te Fatu e hinaaro ia tuu i ni‘a ia’na, mai te tamarii e aurao hoi i to’na ra metua » (Mosia 3:19 ; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia).

A haere ai tatou i mua i roto i te tere o te tahuti nei mai te ino e haere atu i te maitai e i te matai a‘e, e ia faaru‘e tatou i te mau peu a te taata tino nei i roto ia tatou tata‘itahi, e ia rohi tatou ia riro ei feia mo‘a e ia tauihia ho‘i to tatou huru mau, ei reira te mau huru i faataahia i roto i teie irava e faaite papû ai i te huru taata ta outou e ta’u e riro mai. E rahi atu to tatou riroraa mai te tamarii te huru, to tatou faahaehaaraa, to tatou faaoromai e to tatou hinaaro mau ia auraro.

I teie nei, a faaau i teie mau huru i roto i teMosia 3:19 i te mau huru i faaohipahia no te faataa i te huru o Alama e to’na mau taata : « E ua auraro ihora ratou ma te aau tae e te faaoromai i te hinaaro atoa o te Fatu » (Mosia 24:15 ; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia).

Te mana‘o nei au e, e mea faahiahia roa te faaauraa i faaitehia i roto i teie mau irava, e te faaite atoa nei te reira e, ua riro mai te mau taata maitai o Alama ei mau taata maitai a‘ena roto i te mana faatupu o te taraehara a te Mesia te Fatu.

A hi‘o na tatou i te aamu o Alama e o Amuleka i roto i te Alama 14. I roto i teie fifi, e rave rahi Feia Mo‘a faaroo tei haapohehia na roto i te auahi, e ua tapeahia teie na tavini o te Fatu i roto i te fare auri e ua tairihia. A hi‘o na i teie taparuraa i pûpûhia e Alama a pure ai oia i roto i te fare tapearaa : « E te Fatu, ia horo‘a mai oe i te mana na maua mai te au i to maua faaroo, o tei roto i te Mesia, e ora‘i » (Alama 14:26 ; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia).

I ô nei â te ite faahou nei tatou i te maramarama e te ti‘aturi o Alama i te mana faatupu o te taraehara i roto i ta’na aniraa. E a hi‘o na i te hopearaa o teie pure :

« E ua fati ihora ia raua te mau taura i ruuruuhia‘i raua ra; e ite a‘era te feia i te reira, ua haamata ihora ratou i te horo, i roohia hoi ratou i te mata’u i te pohe …

E tae maira Alama raua o Amuleka i rapae au i te tapearaa, aita roa o raua e ino; i horo‘a mai hoi te Fatu i te mana ia raua mai te au i to raua faaroo, o tei roto i te Mesia » (Alama 14:26, 28 ; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia).

Te ite faahou nei â tatou i te mana faatupu a aro ai te mau taata maitai i te ino e a tautoo ai ia riro mai rarou ei taata maitai a‘e e ia tavini maitai a‘e « i roto i te puai o te Fatu ».

Teie â te tahi atu hi‘oraa faufaa no roto mai i te Buka a Moromona. I roto i te Alama 31, te arata‘i nei o Alama i te hoê pŭpŭ no te haere e faaho‘i mai i te mau Zorama taiva, tei patu i ta ratou Rameumepitoma, e ua pûpû i te hoê pure papa‘ihia e te te‘ote‘o.

A hi‘o na i te taparuraa no te puai i roto i te pure a Alama : « E te Fatu, ia faaitoito mai oe ia’u, ia ti‘a ia’u, i te faaoromai ma te haamahu i teie mau ati e tae mai i ni‘a ia’u, no te ohipa ino a teie nei feia » (Alama 31:31 ; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia).

Ua pure atoa o Alama ia faarii to’na mau hoa misionare i te reira haamaitairaa : « Ia faaitoito mai oe ia ratou ia ti‘a ia ratou i te faaoromai i to ratou mau ati te tae mai i ni‘a ia ratou no te ohipa iino a teie nei feia » (Alama 31:33 ; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia).

Aita o Alama i pure no te ani ia iritihia to’na mau ati. Ua ite oia e, e ti‘a oia no te Fatu, e ua pure oia no te ani i te mana no te haa e no te arata‘i i te ohipa e tupu ra i ni‘a ia’na.

Te vahi faufaa roa o teie hi‘oraa tei roto ïa i te irava hopea o te Alma 31 : « Ua faaitoito mai [te Fatu] ia ratou ia ore ia roohia i te hoê ati, maori râ o tei horomiihia i roto i te oaoa i te Mesia ra. E teie nei, ua au teie i te pure a Alama ra ; e ua na reirahia ïa, no te mea i pure oia ma te faaroo » (irava 38 ; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia).

Aita te mau ati i tatarahia. Ua faaitoitohia râ o Alama e to’na mau hoa e ua haamaitaihia na roto i te mana faatupu o te taraehara « ia ore ia roohia i te hoê ati, maori râ o tei horomiihia i roto i te oaoa i te Mesia ra ». Aue ïa haamaitairaa nehenehe. E aue ïa haapiiraa nehenehe e ti‘a ia tatou tata‘itahi ia apo.

E ere i roto ana‘e i te mau papa‘iraa mo‘a e itehia ai te mana faatupu. Ua fanauhia o Daniel W. Jones i te matahiti 1830 i Missouri, e ua tomo mai oia i roto i te Ekalesia i Californie i te matahiti 1851. I te matahiti 1856 ua amui atu oia i roto i te ohipa faaoraraa i te mau pŭpŭ pereoo huti rima tei mau i Wyoming i roto i te vero hiona. Ia ite atu te feia faaora i te feia mo‘a tei roohia i te ati, ia oti te mau tauturu i te horo‘ahia, e ia faanahohia te parau no te feia ma‘i e tei paruparu no te faauta atu i Rotomiti, ua farii o Daniel e te tahi atu feia apî tamaroa ia faaea noa i reira no te tia‘i i te mau tauhaa a te pŭpŭ. Aita i rahi roa te maa e te mau tauhaa i vaiihohia mai ia Daniel ra e i to’na mau hoa, e ua pau oioi noa ïa. Na teie faahitiraa parau no roto mai i te buka aamu o Daniel Jones e faataa mai i te mau mea tei tupu.

« Ua varavara roa te animara oviri e aita roa hoê mea ta matou e nehenehe e taparahi. Ua amuhia e matou te taatoaraa o te i‘o puaa faito hopea roa; e poia te taata e amu i te reira. E i te pae hopea, ua pau te mau mea atoa, aita hoê mea toe faahou maori râ te mau iri animara. Ua tamata matou i te amu i te reira. E rave rahi tei tunuhia e tei amuhia ma te faanoanoa ore e ua ma‘ihia te taatoaraa o te pŭpŭ taata …

Ua fifi roa matou, aita hoê mea toe faahou maori râ te mau iri ota o te mau puaatoro pohe poia. Ua ani matou i te Fatu ia faaite ia matou i te ohipa e rave. Aita te mau taea‘e i amuamu, ua mana‘o râ ratou e, e ti‘aturi i te Atua. … I te pae hopea ua faauruhia vau e nahea ia tatara i taua fifi ra e ua horo‘a vau i te arata‘iraa i te pŭpŭ, nahea ia tunu i te reira; tutu‘i e para‘u i te huruhuru; na te reira e tupohe e e tamâ i te au ore o te hau‘a paapaa. Ia oti ana‘e i te para‘u, e tunuhia i roto i te pape pihaa, e faaru‘ehia te pape tei tatara i te tapau, i muri iho e horohoroi-maitai-hia te iri, e tamâhia i roto i te pape toetoe, i muri iho, e haapihaa faahou e e faatoetoe, e i reira e amu ai e te tahi maa tihota i ni‘a iho. E ere i te mea ohie, tera râ, aita ta matou e ohipa ê atu e nehenehe e rave, e e mea maitai a‘e te reira i te pohe poia.

Ua ani matou i te Fatu ia haamaitai i to matou opu e ia faaau ia ratou i teie maa. … I te taime amuraa mai te mea ra e, ua oaoa te mau taata atoa. A toru mahana aita matou i amu i te maa hou a rave ai matou i teie rave‘a. Ua fana‘o matou i teie maa maitai roa e ono hepetoma te maoro ».3

I roto i taua huru taime ra, e mea papû e, e pure au no te ani i te tahi atu maa e amu : « E te Metua i te Ao ra, a tono mai na Oe i te tahi manu e aore râ, i te hoê puaatoro ». E mea papû e, eita vau e feruri ia pure ia haapuaihia to’u opu ia faaauhia i te maa e vai ra. Eaha ho‘i ta Daniel W. Jones i ite ? Ua ite oia i te parau o te mana faatupu o te taraehara a Iesu Mesia. Aita oia i pure ia tauihia te mau mea ta’na e farerei ra. Ua pure râ oia ia faaitoitohia oia no te faaruru i te mau mea ta’na e farerei ra. Mai ia Alama e to’na mau taata, ia Amuleka, e o Nephi i faaitoitohia, ua roaa ia Daniel W. Jones te maramarama varua no te ite e, eaha te mea e ani atu i roto i taua pure ra.

Na te mana faatupu o te taraehara a te Mesia e faaitoito ia tatou ia rave i te mau mea e ore roa tatou e rave na roto ia tatou iho. I te tahi taime e uiui au e, i roto i to tatou ao fana‘o no te mau mahana hopea nei—i roto i to tatou ao e umu uira e te niuniu afa‘ifa‘i e te mau pereoo uira e te matai faatoetoe e to tatou mau fare au maitai—te haapii ra anei tatou ia ara papû i to tatou vairaa i raro a‘e i te mana faatupu o te taraehara i te mau mahana atoa.

E vahine faaroo rahi e te aravihi te tuahine Bednar, e ua apo mai au i te mau haapiiraa faufaa roa no ni‘a i te mana faaitoito no roto mai i to’na hi‘oraa marû. Ua ite au i to’na faaoromai rahi i roto i to’na mau ma‘i tamau o te poipoi—ma‘i papû i te mahana taatoa i na ava‘e e va‘u—i te taime no to’na na hapuraa tata‘itoru. Ua pure amui maua ia haamaitaihia oia, tera râ, aita taua fifi ra i tatarahia. Noa’tu râ te reira, ua ti‘a ia’na i te rave i te mea o te ore e ti‘a ia’na ia rave na roto noa i to’na iho puai. I te roaraa o te mau matahiti, ua hi‘o atoa vau i to’na tauturu-raa-hia no te arai i te tahitohitoraa e te faainoraa o te totaiete ia haapa‘o ana‘e te hoê vahine feia mo‘a no te mau mahana hopea nei i te a‘oraa a te peropheta, e ia faariro ana‘e oia i te utuafare e te aupururaa i te tamarii ei hoê o ta’na mau ohipa tumu mau e te faufaa roa. Te haamauruuru nei au e te haapoupou nei au ia Susan no to’na tautururaa mai ia’u ia apo i taua mau haapiiraa faufaa rahi ra.

Te ite nei e te maramarama ho‘i nei te Faaora

I roto i te Alama pene 7 te haapii nei tatou e nahea e no te aha e ti‘a ai i te Faaora ia horo‘a i te mana faatupu :

« E e haere Oia, ma te faaoromai i te mauiui e te ati e te mau huru faahemaraa atoa ra; e e na reira oia ia faatiahia te parau tei na ô mai ra e, e rave oia i te mauiui e te mau ma‘i o ta’na mau taata ia’na iho.

E e faaoroma‘i oia i to’na poheraa, i tatara‘i oia i te mau tapea o te pohe i ruuruuhia‘i to’na ra mau taata; e e rave oia i to ratou paruparu i ni‘a ia’na iho ia faaîhia to’na ra aau i te aroha i au i te tino, ia ite oia na roto i te tino i te rave‘a e faaora‘i i to’na mau taata i to ratou paruparuraa ra » (Alama 7:11–12 ; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia).

Ua mauiui te Faaora eiaha no ta tatou noa mau hara, no te tuea-ore-raa atoa râ, no te ti‘a ore, no te mauiui, no te oto, e no te pe‘ape‘a i te pae feruriraa o te tupu pinepine nei i ni‘a ia tatou. Aita e mauiui i te tino, aita e oto i te varua, aita e mauiui o te varua, aita e ati e aore râ e ino o ta outou e o ta’u iho e farerei i roto i to tatou oraraa tahuti nei o tei ore i orahia e te Faaora na mua roa. E riro outou e o vau nei i te parau ma te oto, i roto i te hoê taime mauiui, « aore hoê taata e maramarama nei. Aore hoê taata e ite nei ». Penei a‘e aore hoê taata e ite nei. Tera râ, te ite e te maramarama papû maitai nei te Tamaiti a te Atua, no te mea ua ite Oia e ua amo ho‘i Oia i te mau hopoia hou tatou a amo ai. E no te mea e, ua aufau oia i te hoê hoo hopea e ua amo i te reira hopoia, ua ite papû Oia i te reira mau mea, e e nehenehe Ta’na e toro mai i To’na rima aroha i roto i te mau tuhaa e rave rahi o to tatou oraraa. E nehenehe Ta’na e faatoro i te rima, e tapea, e tauturu—e horo mai ia tatou nei—e e faaitoito ia tatou ia hau atu tatou i to tatou iho huru, e ia tauturu ia tatou ia rave i te mea o te ore roa e ti‘a ia tatou ia rave na roto noa i to tatou iho puai.

« E haere mai outou ia’u nei, e te feia atoa i haa rahi, e tei teiaha i te hopoia, e na’u outou e faaora.

A rave mai i tau zugo i nia ia outou, e ia haapiihia outou e au, te mărû nei hoi au e te haehaa o te aau: e e noaa hoi te ora i to outou varua.

Te mărû nei hoi ta’u zugo e te mâmâ nei ta’u hopoia » (Mataio 11:28–30).

Te faaite nei au i to’u iteraa e to’u mauruuru no te tusia hopea ore e te mure ore o te Fatu o Iesu Mesia. Ua ite au e te ora nei te Faaora. Ua ite au i To’na mana taraehara e i To’na mana faatupu, e te faaite papû nei au e, e mana mau teie na mana e piti, e e roaa te reira ia tatou tata‘itahi. Oia ïa, « i roto i te puai o te Fatu ra » e nehenehe ta tatou e rave e e upootia ho‘i i ni‘a i te mau mea atoa a haere ai tatou i mua i roto i to tatou tere i te tahuti nei.

Te mau nota

  1. A hi‘o Franklin D. Richards, i roto i te Conference Report, Atopa 1965, 136–37 ; a hi‘o atoa David O. McKay, i roto i te Conference Report, Eperera 1954, 26.

  2. Bible Dictionary, « Grace » ; teiaharaa papa‘i tei ano‘ihia.

  3. Daniel W. Jones, Forty Years among the Indians (n.d.), 57–58.

Ta’u Metua, na Simon Dewey

Faahoho‘araa na Jeff Ward

Faahoho‘araa na Jeff Ward

Tuhaa hohoa no Behold My Hands, na Jeff Ward

Nene’i