2012
ʻI he Siasí Fakakātoa
ʻOkatopa 2012


ʻI he Siasí Fakakātoa

Fakatapui ʻe ha ʻAposetolo ha MTC Foʻou ʻi he ʻOtu Filipainí

Naʻe fakatapui ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻo e ʻOtu Filipainí ʻi he ʻaho 20 ʻo Mē 2012, pea ʻe lava ke nofo ai ha kau faifekau ʻe toko 144 mei he ʻOtu Filipainí, Kemipoutia, Hongo Kongo, ʻInitia, ʻInitonēsia, Mongikōlia, Pākisitani, Sulī Langikā, Taiuani mo Taileni. ʻOku akoʻi ʻa e kau faifekau ko ʻení ʻi he ngaahi lea fakafonu ʻo honau takitaha fonua tupuʻangá.

ʻOku ʻi he ongo fale ʻo e senitā foʻoú ha holo lahi, fanga kiʻi loki faiʻanga liliu lea, fale komipiuta, ʻēlia faiʻanga fō, fanga kiʻi lokiako ʻoku ʻi ai hano meʻangāue ki he sió mo e fangó pea mo ha fanga kiʻi loki mohe maʻá e kau faifekaú, loki ako mo ha ʻū ʻōfisi.

ʻI hono fai ʻe ʻEletā Nalesoni ʻa e lotu ke fakatapui e fale foʻoú ni, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene houngaʻia koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e kau faifekau mo e kāingalotu faivelenga he funga ʻo e māmaní ʻoku nau ʻofa mo tauhi ki he ʻEikí. Naʻá ne kolea ha tāpuaki maʻá e Lepupelika Filipainí ke nau “fakaava ai pē ʻa e matapā ko hono talitali lelei” e kau tamaioʻeiki kotoa ʻa e ʻEikí pea ke faitāpuekina ʻa e kakai ʻo e puleʻangá ʻaki e “tauʻatāiná pea nau haʻisia ke tupulaki ʻi he angamāʻoniʻoní, fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi.”

Temipale Manasa Palāsilá ʻa e Temipale Hono 138 ʻo e Siasí pea ko e Fika Ono ʻi Palāsilá

ʻI he ʻaho 10 ʻo Sune 2012, naʻe fakatapui ai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e Temipale Palāsila Manasá—ʻa ia ko e temipale ia hono 138 ʻo e Siasí he funga ʻo e māmaní pea ko e temipale hono ono ʻi Palāsilá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻUkitofa, ʻe lava ke fakatatau e tui mo e mateaki ko ia ʻa e Kāingalotu ʻoku nofo ʻi Palāsilá, ʻa ia ʻoku aʻu hono kāingalotú ki he toko taha miliona tupú, ki he Vaitafe ʻAmasoní—ki heʻene lolotó mo ʻene tafe mālohí.

Kuo feʻunga mo ha meimei taʻu ʻe 20 e fononga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mei Manasa, ko ha kolo ʻoku fakamavaheʻi ʻe ha ngaahi vaitafe mo e vaotātā lalahi, ʻi ha ngaahi kalavani ke nau ō ki he temipale ʻi Sao Paulo ʻi Palāsilá—ko ha fononga ʻoku feʻunga mo ha ʻaho ʻe 15 ʻi he folau vaká mo e pasí—pea kimui ange ai ki he temipale ʻi Kalakasi ʻi Venisuelá—ko ha fononga pasi ʻoku feʻunga mo ha ʻaho ʻe 8.

Naʻe hoko ʻa ʻEletā Kalauta R. Kositā ʻo e Kau Fitungofulú ko e palesiteni ʻo e Misiona Palāsila Manasá ʻi he taimi naʻe fakaava ai ʻi he 1990.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kositā, “ʻOku ou falala ʻe femoʻuekina ʻaupito e Temipale Manasá he ʻaho kotoa pē he ʻoku ʻofa e kakaí ʻi he temipalé. ʻOku nau akoʻi ʻenau fānaú ke nau ʻofa ʻi he temipalé. ʻOku mahuʻinga fau e temipalé kiate kinautolu.”

Kātoangaʻi ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Haʻamoá e Taʻu 50 ʻo ʻEnau Tauʻatāiná, mo e ʻUluaki Siteikí

ʻI he Falaite ko e ʻaho 1 ʻo Sune 2012, naʻe kau fakataha ai ha Kāingalotu ʻe toko 350 ʻi Haʻamoa, fakataha mo ha kau Haʻamoa kehe ki ha laka ko e fakamanatu e tauʻatāiná, ʻi he ngaahi hala ʻo ʻApiá. ʻI he taʻu ʻe nimangofulu kuohilí ʻi he 1962, naʻe maʻu ai ʻe he fonuá ʻenau tauʻatāiná mei Nuʻu Sila.

Naʻe kau atu ki ai e ngaahi kautahá, ngaahi akoʻangá, ngaahi siasi fakalotofonuá pea mo ha ngaahi kautaha fakavahaʻapuleʻanga. Naʻe hanga ʻe he fānau ako Siasí ʻo fakafiefiaʻi ha kau mamata ʻe toko tahamano ʻaki ʻenau kau laká.

Ka naʻe ʻi ai ha meʻa makehe ai ki he kau Haʻamoa Siasí ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike ko iá; ko e lava foki ia mo e taʻu ʻe 50 mei hono fokotuʻu ʻo e fuofua siteiki ʻi he fonuá, ʻi ʻApia.

ʻI he Sāpate ko hono 3 ʻo Suné, naʻe lea ai ʻa ʻEletā Sēmisi J. Hamula mo ʻEletā Kēvini W. Piasoni ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa ia ko ha ongo mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī Fakaʻēliá, ki he Kāingalotú mo ha kau fakaafe ʻi ha fakataha makehe naʻe fakamafola ki he ngaahi falelotu Siasi ʻi he fonuá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hamula ko e Palesiteni Fakaʻēliá, ʻi he hanga atu e Kāingalotu Haʻamoá ki he kahaʻú, ʻoku nau taumuʻa ai ke hokohoko atu ʻenau tokoni mo fakamālohia e ngaahi fāmilí, tukui koló pea mo e puleʻangá. Naʻá ne pehē, “ʻOku tupu lelei ʻaupito e Siasí heni pea ʻoku tau tupulaki foki ʻi hotau ngaahi fāmilí mo e moʻui fakafoʻituituí ʻi heʻetau feinga ke muimui ki he ngaahi akonaki, sīpinga pea mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻo Sīsū Kalaisí.”

ʻI he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau foʻou ʻi Filipainí, ʻoku akoʻi ai ha kau faifekau ʻe toko 144 mei Filipaini, Kemipoutia, Hongo Kongo, ʻInitia, ʻInitonēsia, Mongikōlia, Pākisitani, Sulī Langikā, Taiuani mo Taileni ʻi he ngaahi lea fakafonua ʻo honau fonua tupuʻangá.

Faitā ʻa Noel Maglaque

Paaki