2012
Ko e Maama ʻo Māmaní
Tīsema 2012


Ko e Maama ʻo Māmaní

“He hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi” (1 Kolinitō 15:22).

Naʻe tuʻu ʻa ʻĒlini ʻi he Temipale Sikueá ʻi Sōleki Siti ʻo vakai ki he ngaahi tā-tongitongi lalahi ʻo e ʻaiʻangakai ʻo e manú, mo tatali ke kamata ʻa e hivá mo e talanoá. Naʻe ulo takemokemo takai ʻa e ngaahi māmá ʻiate ia. Ka naʻe ʻikai hangē ia ha taimi Kilisimasí kiate ia.

Naʻe fehuʻi ange ʻe heʻene faʻeé kiate ia, “ʻOkú ke sai pē?”

Naʻe kamokamo pē ʻa ʻĒlini, ka naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi fakapapau.

Naʻe toki mate pē ha tamasiʻi ʻi he kalasi ʻa ʻĒliní ʻi ha fepaki ʻa ha kā ʻi he ngaahi aho siʻi kuo hilí. Kuó ne mamata ki he tangi ʻa ha kakai tokolahi ʻi he meʻafakaʻeikí, pea naʻe lahi foki mo ʻene tangi ʻaʻaná. Naʻe ʻikai ke maheni lelei ʻa ʻĒleni mo e tamasiʻí, ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻofa lahi hono fāmilí ʻiate ia, ʻo hangē pē ko e ʻofa lahi hono fāmili ʻoʻoná ʻiate iá. Naʻá ne manavahē ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku lava ke hoko ha meʻa pehē ki ha taha ʻo hono toʻu meʻá.

Naʻe ikai te ne ongoʻi fiefia ʻi he Kilisimasí he taimí ni. Naʻá ne ongoʻi haʻane hohaʻa ʻi he taimi kotoa pē—naʻá ne manavahē ke ne toe heka ki ha kā, naʻá ne manavahē ke ne mavahe mei heʻene ongomātuʻá, naʻá ne manavahē ke toe ʻalu mei honau ʻapí telia naʻa hoko ha meʻa kiate ia lolotonga ʻene mamaʻo mei ʻapí. Naʻe ʻikai lava ʻe he ngaahi maama Kilisimasi ʻi he Temipale Sikueá kotoa ʻo toʻo atu ʻa e ongoʻi hohaʻa ʻi hono lotó. ʻE anga-fēfē haʻane fiefia ʻi ha māmani ʻoku ʻikai te ne ongoʻi ʻokú ne malu maʻu ai pē?

Naʻe pehē ange ʻe heʻene tamaí, “Kuo taimi ke kamata.” Naʻá ne tuhu ki he ʻaiʻangakai ʻo e manú.

Naʻe fakamoʻui mai ʻa e meʻa fakaongo leʻolahí, pea kamata ongo mai ha leʻo. Naʻe tā mai ha ngaahi fasi, pea ulo mai mo e ngaahi maama ki he ngaahi tā-tongitongi ʻo e kau tauhisipí, Kau Tangata Potó, Mele, mo Siosefa. Naʻe fanongo ʻa ʻĒlini ki he talanoa mahení. Naʻe ʻaloʻi mai ʻa e pēpē ko Sīsuú pea fakatokoto ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú. Pea hiva ʻa e kau ʻāngeló. Pea hū kiate Ia ʻa e kau tauhi-sipí. Pea fiefia ʻa e Kau Tangata Potó.

Naʻe sio atu ʻa ʻĒlini ki he mata ʻo ʻene ongomātuʻá, pea haʻu ʻa e kakaí ki he ʻaiʻangakai ʻo e manú. Naʻe hangē ʻoku nau fiefiá. Ka ko e hā nai ʻa e ʻuhinga ʻoku fiefia ʻa e kakai kotoa pē ʻi he pēpē ko Sīsuú, kapau naʻe ʻikai lava ʻe hono ʻaloʻí ʻo taʻofi ʻene hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví? Naʻe ʻikai saiʻia ʻa ʻĒlini ʻi he fehuʻi naʻe nofo ʻi heʻene fakakaukaú. Ko e meʻa pē naʻá ne fie maʻú ke taʻofi ʻene loto manavaheé.

Naʻe ʻosi ʻa e talanoá, pea naʻe hoko mai ha lekooti ʻo e leʻo ʻo e palōfitá ʻi he meʻa fakaongo leʻo lahí. Naʻá ne fai ʻene fakamoʻoní peá ne lau mai ha potufolofola mei he Tohi Tapú: “He hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi” (1 Kolinitō 15:22).

Naʻe hangē ʻoku vave ange ʻa e tā e mafu ʻo ʻĒliní. Naʻá ne toe fakakaukau ki he potufolofolá ʻi hono ʻatamaí, ʻo ne feinga ke ne manatuʻi ia. He hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.

Naʻe pehē ʻi he potufolofolá, ʻe mate kotoa pē ʻa e kakaí—ʻa e kakai kei iiki, mo e kakai kuo motuʻa—ko e kakai kotoa pē. ʻIo, naʻe ʻosi iloʻi pē ia ʻe ʻĒlini, ka naʻe ʻikai te ne fakakaukau lahi ki ai kimuʻa. Naʻá ne pehē ʻokú ne kei fuʻu kei siʻi ia ke fakakaukau ki ha meʻa pehē. Ka naʻe ʻikai te ne kei siʻi ke ne maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoní: ka koeʻuhi ko Sīsū Kalaisi, ʻe toe moʻui ʻa e kakai kotoa pē. Ko e ʻuhinga ia naʻe fiefia ai ʻa e kau tauhi-sipí mo e kau Tangata Potó. Naʻe mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ki māmani ke faí

Naʻe sio ʻa ʻĒlini mei he kiʻi fale tauhi ʻanga ʻo e fanga manú ki ha matapā sioʻata ʻi he senitā takimamata mei mui ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú. Naʻe hā mai mei loto ʻi he falé ha maama ʻokú ne huluʻi ha fuʻu ʻīmisi fakatātā ʻo Sīsū ʻoku mafao mai Hono ongo nimá mo Hono mata kafó. Naʻe fakakaukau ʻa ʻĒlini ki he kiʻi pēpē ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú, mo e founga ʻo ʻEne tupu hake ʻo hoko ko ha taha naʻá ne maʻu ʻa e mālohi kotoa pē. Ka naʻá Ne fili ke feilaulauʻi ʻEne moʻuí koeʻuhi ko ia. Naʻe ʻaloʻi mai Ia koeʻuhi ke Ne toe moʻui. Naʻe ongoʻi ʻe ʻĒlini ʻokú ne malu ʻi he ʻofa ʻa Sīsuú, neongo meʻa naʻe hokó. Naʻe lava ke ongoʻi ʻe ʻĒleni ʻokú ne malu ʻi he ʻofa ʻa Sīsuú.

Naʻe fakafokifā ʻene ongoʻi ha lotomelino. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakamatalaʻi totonu hono angá, ka naʻe mole atu ʻene lotohohaʻá. ʻI heʻene vakai atu ki he ʻīmisi fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ulo ngingila ange ʻi he ngaahi maama Kilisimasi takemokemó, naʻe ikai ke ne fakatokangaʻi ai ʻa e fakapoʻulí ʻa e langí. Naʻá ne fuʻu femoʻuekina ia ʻi he tokanga ki he ongo māfana ʻo e ʻamanaki lelei naʻe maama ʻi hono lotó.

Tā fakatātaaʻi ʻe Steve Kropp

Paaki