2012
Ko e Kilisimasi ʻi Homou Lotó
Tīsema 2012


Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu

Ko e Kilisimasí ʻI Homou Lotó

Mei he “A Mission Christmas,” Church News, 17 Tīsema 2011, 10.

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

Tauhi maʻu hoʻomou tuí. Sio ki he ngaahi meʻa ʻoku leleí ʻi he tuʻunga ʻoku mou ʻi aí. Fai ha ngāue ʻofa ki ha taha. Kumi kia Kalaisi pea ʻoua ʻe kofukofuʻi ʻaki ha ngaahi pepa ngingila.

ʻOku ou tui ʻoku manatuʻi ʻe he kakai kotoa pē ʻa honau ʻuluaki Kilisimasi mamaʻo mei ʻapí. Mahalo ko e ʻuhinga ki heʻenau mamaʻo ko iá ko ha ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau pe ngāue fakakautau, ako pe ko e ngāue. Neongo pe ko e hā ʻa e ʻuhingá, ka ʻoku ʻomi ʻe he ʻuluaki Kilisimasi mamaʻo mei ʻapi ko iá ha manatu fakamamahi kiate kitautolu kotoa pē. ʻOku ou tekaki ai ʻeku manatu tatau pehē ʻaʻakú maʻanautolu naʻa nau mamaʻo mei ʻapi ʻi he ngaahi Kilisimasi ʻo e kuohilí, pe te nau mamaʻo mei ʻapi ʻi he Kilisimasí ʻo e taʻu ní.

Ko ʻeku mamaʻo mei ʻapí ʻi heʻeku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Ne u fiefia ʻi he Kilisimasi fakataha mo hoku fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá ʻi ha taʻu ʻe 19. ʻOku ou tui naʻe tupu mei heʻeku siokita ʻo e kei talavoú, naʻe ʻikai te u fakakaukau ai ke u fai ia ʻi ha toe founga kehe.

Naʻá ku ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní ʻi he ofi ki he faʻahitaʻu Kilisimasi ʻo e 1960. Naʻe teʻeki lava haku māhina ʻe tolu ʻi ʻIngilani he taimi ko ʻení, pea ne u maʻu ai ha fekau mei he ʻōfisi ʻo e misioná ʻi he ʻaho ʻuluaki ʻo Tīsemá, ke u ʻalu ange ʻo feʻiloaki mo ʻEletā ʻEletoni Sāmita, ʻa ia naʻe toki aʻu mai mei Semipioni, ʻi ʻAlapeta, Kānata—ko hoku ʻuluaki hoa fakaongoongó ia. Naʻe fekauʻi kimaua ke ma ʻalu ʻo kamata ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he kolo mamahiʻi ʻulungāanga motuʻa ko Kilifooti, ʻi he vahefonua Suleí, ʻa ia ko ha feituʻu kuo teʻeki ʻalu ki ai ha kau faifekau ʻa e Siasí, pea fakatatau ki heʻema ʻiló, naʻe toko taha pē ʻa e mēmipa ʻo e Siasí ʻi aí pea tokaange ha feituʻu naʻe nofo ai ʻi he loto vahefonuá. Naʻá ma kei siʻi, pea ʻikai te ma taukei ʻi he ngāué, pea naʻe meimei ke ma ongoʻi lōmekina, ka naʻe ʻikai ke vaivai homa lotó.

Naʻá ma ʻalu ʻo lesisita ʻi he kau polisí, pea aleaʻi ha feituʻu ke ma nofo ai, pea ʻi he ʻikai ke ma lava ʻo ʻiloʻi ʻa e feituʻu naʻe nofo ai ʻa e mēmipa pē ʻe toko taha ʻo e Siasí, naʻá ma kamata leva ʻa e ngāue naʻá ma ʻiloʻi ʻoku totonu ke ma faí—ko e tukituki ʻi he ngaahi matapaá. Naʻá ma tukituki ʻi he ngaahi matapaá ʻi he pongipongí, peá ma tukituki ʻi he hoʻatāmālié, peá ma tukituki ʻi he hoʻatā-efiafí, peá ma tukituki ʻi he poʻulí. Naʻá ma lele holo ʻi heʻema pasikalá ʻi he ngaahi halá ʻi he taimi ne mahalo ko e taimi ʻuha lahi taha ia ʻi Tīsema ʻi he hisitōlia ʻo Pilitāniá—pe ko e anga pē ia ʻo ʻema fakakaukaú. Naʻá ma viviku ʻi he pongipongí, pea naʻá ma viviku ʻi he hoʻatāmālié, peá ma viviku ʻi he hoʻatā-efiafí, peá ma viviku ʻi he poʻulí, ka naʻá ma kei tukituki pē ʻi he ngaahi matapaá. Pea naʻe siʻisiʻi ha ngaahi ʻapi naʻa nau tali kimaua.

Naʻe fai pehē atu ʻo aʻu ki he Efiafi kimuʻa ʻi he Kilisimasí, ʻa ia ko e taimi ia naʻe ʻikai faʻa fie fanongo ai ʻa e kakaí ki he kau faifekau “mei he ngaahi kolonia ʻo ʻIngilaní.” Naʻá ma helaʻia kae kei mateakiʻi pē ʻa e ngāué, peá ma foki leva ki homa nofoʻanga loki taha naʻá ma nofo totongi aí ʻo fai haʻama kiʻi fakataha lotu faka-Kilisimasi. Naʻá ma hivaʻi ha himi Kilisimasi pea fai ha fua lotu. Naʻá ma lau mei he folofolá peá ma fanongo ki ha foʻi tepi naʻe ui ko e Ko e Talanoa Moʻoni ʻo e Kilisimasí. Hili ia peá ma hivaʻi ha himi ʻe taha, pea fai ʻema lotu tukú, peá ma mohe leva. Naʻá ma fuʻu ongosia ʻaupito ke ma misi ki he ngaahi meʻa fakafiefia ʻo e Kilisimasí.

Naʻá ma tauhi ki heʻema taimi-tēpile akó ʻi he pongipongi Kilisimasí, hili ia naʻá ma fakaava leva ha kofukofu ʻe ua pe tolu naʻe ʻomi he meilí kiate kimaua talu ʻema hiki ki aí. Hili ia peá ma ʻalu leva ʻo tukituki ʻi he ngaahi matapaá. Naʻá ma tukituki ʻi he pongipongí, peá ma tukituki ʻi he hoʻatāmālié, peá ma tukituki ʻi he hoátā efiafí, peá ma tukituki ʻi he poʻulí. Naʻe ʻikai tali kimaua ʻe hanau taha.

Ki ha Kilisimasi pehē ne ʻikai hoko ai ha ngaahi meʻa lahi—ʻa ia ko e Kilisimasi ia naʻe ʻikai fakafiefia taha kiate au ʻi ha taimi kimuʻa pe kimui ai—ʻoku fakamahinoʻi mai ai ʻa e ʻuhinga ʻoku ou manatuʻi fuoloa ai ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he ngaahi ʻaho makehe ko ia ʻi he Tīsema ʻo e 1960 (ʻi he taʻu ʻe 50 tupu kuo hilí!), ko e taha ia ʻo e ngaahi Kilisimasi fakaʻofoʻofa taha kuo hoko kiate au. ʻOku ou tui ko hono ʻuhingá, he ko e fuofua taimi ia ʻi heʻeku moʻuí ne u sio ai pea mahino kiate au ʻa e Kilisimasí ʻi hono ʻuhinga totonú, kae ʻikai ko haʻate fiefia ʻataʻatā pē. ʻOku ou tui ko e fuofua taimi ʻeni kiate au ke u maʻu ai ʻa e pōpoaki moʻoni ʻo e ʻaloʻi mo e moʻui ʻa Kalaisí—ko ʻEne pōpoakí mo ʻEne misioná mo ʻEne feilaulau maʻá e niʻihi kehé.

Naʻe totonu ke u maʻu ʻa e mahino ko iá ʻi heʻeku kei siʻi angé, ka naʻe ʻikai—ʻio, mahalo ne ʻi ai ka naʻe ʻikai mālohi feʻunga ia. Ka naʻe toki “mahino ia” kiate au ʻi he Kilisimasi ko ia ʻi ʻIngilaní—ʻi heʻeku hoko ko ha talavou taʻu 19 ne mokosia, viviku mo lōmekiná. ʻOku lava ke u fakahā moʻoni heni, naʻe toki mahino lahi ange kiate au ʻa e Kilisimasí, mo e ngaahi konga lahi kehe ʻo e ongoongoleleí ʻoku hoko ʻi he taʻu kotoa pē, talu mei he meʻa ne hoko ko ʻení tuʻunga ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú.

ʻOku ou fakahā atu hoku ʻofa ʻi he Kilisimasi ko ʻení ki he faifekau kotoa pē, ki he tangata mo e fefine kotoa pē ʻi he ngāue fakakautaú, ki he fānau ako, mo e kau ngāue mo e kau fononga kotoa pē ʻe ʻikai te mou “ʻi ʻapi ʻi he Kilisimasí,”1 ʻo hangē ko e lau ʻa e hivá. Tauhi maʻu hoʻomou tuí. Sio ki he ngaahi meʻa ʻoku leleí ʻi he tuʻunga ʻoku mou ʻi aí. Fai ha ngāue ʻofa ki ha taha. Kumi kia Kalaisi pea ʻoua ʻe kofukofuʻi ʻaki ha ngaahi pepa ngingila. Te mou ʻiloʻi ai neongo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻá, ʻoku hangē pē ʻa e Kilisimasí—ko e puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ko e meʻa ia ʻoku ʻi loto “ʻiate kimoutolú” (Luke 17:21).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  • James “Kim” Gannon, “Iʻll Be Home for Christmas” (1943).

Tā fakatātaaʻi ʻe Paul Mann

Paaki