2012
Fakatefito ʻi ha Fāmili Taʻengatá
Tīsema 2012


Fakatefito ʻi ha Fāmili Taʻengatá

Naʻe hoko hono langa ʻo e temipale ʻi ʻEle Salavatoá ko ha tāpuaki mahuʻinga ki ha tuongaʻane mo e tuofefine ʻa ia naʻá na tokoniʻi ʻena ongomātuʻa ke na foki mai ki he Siasí.

Ko Kēvini mo Sekiline S., ko ha tuongaʻane mo e tuofefine kinaua mei ʻEle Salavatoa, pea ko e ongo kaumeʻa lelei moʻoni, pea ʻokú na fepoupouʻaki ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOkú na maʻu ha ʻofa lahi ki he ongoongoleleí pea mo hona fāmilí. ʻOkú na loto ke fakataha honau fāmilí ʻo taʻengata.

Naʻe fehuʻi ange ʻe he kakaí ki he tamai ʻa Kēvini mo Sekiliné ʻi heʻena kei siʻí, “Te ke silaʻi ho fāmilí ʻi he temipalé ʻafē?” Pea ko ʻene tali ʻeni ki aí, “ʻI he taimi ʻe tuʻu ai ha temipale ʻi ʻEle Salavatoa.”

Lotua ʻEna Ongomātuʻá

Ka neongo iá, naʻe aʻu mai ki he taimi ne fakahā ai hono langa ʻo e Temipale Seni Salavatoa ʻEle Salavatoá ʻi he 2007, kuo ʻikai ke toe ʻalu ʻa e ongomātuʻa ia ʻa Kēvini mo Sekiliné ki he lotú. Ka ʻoku ʻalu pē ʻa Kēvini ʻa ia ʻoku taʻu 18 he taimí ni, mo Sekiline, ʻoku taʻu 15 ki he lotú, pea ʻokú na lotua ke ʻi ai ha ʻaho ʻe foki mai ai ʻena ongomātuʻá.

Naʻe pehē ʻe Sekiline, “Naʻe ʻikai pē tuku ʻeku lotua mo ʻeku kole ki he Tamai Hēvaní ke na toe foki mai ʻo fai mālohi ʻi he Siasí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke mau maʻu ʻa e meʻa lelei tahá, pea ko Hono finangaló ke mau hoko ko ha fāmili taʻengata.”

Naʻá na toe feinga foki ke na hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki heʻena ongomātuʻá. Naʻe pehē ʻe Kēvini, “Naʻe ʻikai pē mole ʻeku ʻamanakí. Naʻá ku lau maʻu pē ʻa e folofolá mo lotu, pea naʻe sio maʻu pē ʻeku ongomātuʻá ki heʻeku ako mo ʻalu mei ʻapi ke fai ʻeku ngaahi ʻaʻahi faiako fakaʻapí mo ʻalu ki he ngaahi ʻekitivitī faka-Siasí. Naʻe sio ʻeku ongomātuʻá ki heʻeku sīpinga moʻuí, ʻi heʻeku ngāue ki hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú mo fakalakalaka ʻi he ongoongoleleí.”

Ko Hono Ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo e Temipalé

Naʻe kamata ke tali mai ʻa e ngaahi lotu ʻa Kēvini mo Sekiline maʻa ʻena ongomātuʻá ʻi he taimi naʻe fakahā ai ʻoku ofi ke ʻosi hono langa ʻa e temipalé. ʻOku pehē ʻe Kēvini, “Ko e taimi ko ia naʻe fakahā ai ʻe homau kau takí ʻa hono fakatapuí mo e polokalama fakafonuá, naʻá ma fakaafeʻi ʻema ongomātuʻá ki ai. Naʻá ma fakahā ange kiate kinaua, ko e faingamālie ʻo kimautolu toʻu tupú ke mau kau ki ai, pea naʻe ueʻi lahi hake ai ʻa kinaua, pea tokoni ia ke na fakalakalaka fakalaumālie.”

Naʻe ʻikai ngata ʻi heʻena ʻalu ki he polokalama fakafonuá, ka naʻe toe ʻalu foki mo e fāmilí ki he ʻoupeni hausi ʻo e temipalé.

Naʻe pehē ʻe Kēvini, “Neongo naʻe ʻikai ʻalu ʻeku ongo mātuʻá ki he lotú, ka naʻá na kei ʻiloʻi pē ʻoku toputapu ʻa e Siasí mo e ongoongoleleí. Naʻe kamata ke fakamatalaʻi ange ʻe heʻeku tamaí ki hoku tuofefiné ʻi heʻemau hū atu ki he temipalé, ko e taimi ko ia ʻoku tau hū ai ki he temipalé, ʻoku tau teunga hinehina, pea ko e feituʻu ʻeni ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau toputapú.”

Naʻe ʻohovale lahi ʻa Kēvini ʻi hono kiʻi tuofefine taʻu uá, ʻa ia naʻe iviivi mo longomoʻui maʻu pē, ka naʻá ne fakalongolongo lolotonga ʻemau ʻi loto ʻi he temipalé, pea naʻá ne toe fakatokangaʻi foki mo e mokulukulu ʻa e loʻimata ʻo ʻene faʻeé ʻi heʻenau mamata ʻi he ngaahi loki kehekehé mo e ngaahi taá. ʻI he hū atu ʻa e fāmilí ki ha taha ʻo e ngaahi loki silá, naʻe fakamatalaʻi mai ʻe homau tokotaha taki mamatá kiate kinautolu ko e loki ʻeni ʻoku silaʻi ai ʻa e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá.

ʻOku pehē ʻe Sekiline, “Naʻe ala mai hoku kiʻi tokoua siʻí kiate kimautolu takitaha mo pehē, ʻKo ʻeku faʻē, ko ʻeku tamai, ko ʻeku Kēvini, ko ʻeku Sekiline. Naʻe hangē ia ʻoku folofola mai ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate ia, ʻo fakahā mai ʻoku ʻaʻana (ko e ʻuhinga ki hoku kiʻi tokouá) ʻa kimautolu kotoa.”

ʻOku pehē ʻe Kēvini, “Hili ia naʻá ne fāʻofua mo ʻuma mai kiate kimautolu takitaha mo tuhu ki he ngaahi sioʻatá. Naʻa mau sio kiate kimautolu fakataha ʻi he ngaahi sioʻatá pea ko ha meʻa fakaofo moʻoni ia. Naʻa mau fokotuʻu haʻamau taumuʻa ʻi heʻemau foki mei he loki silá he ʻaho ko iá, kuo pau ke mau toe foki mai ki ai.”

Toe Maʻu ʻa e Mahinó

Naʻe kamata ke fakahoko ʻe he fāmilí ha ngaahi liliu hili ʻenau foki mei he temipalé. ʻOku pehē ʻe Kēvini, “Naʻe toe maʻu ʻe homau fāmilí ʻa e mahinó hili ʻemau foki mei he temipalé. Naʻe kamata mei ai mo ʻemau fai maʻu pē ʻemau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, pea ʻave kimautolu ʻe heʻemau ongomātuʻá ki he lotú, ʻo mau nofo fakataha ʻi he sea ʻotu muʻa ʻi fale lotú.”

Naʻe ongoʻi ʻe Kēvini mo Sekiline ʻi ʻAokosi 2011, ʻoku tāpuekina kinaua ʻi heʻenau tangutu fakataha mo ʻena ongomātuʻá ʻi he senitā fakasiteikí ʻo mamata ʻi hono fakamafola mai ʻo e fakatapui ʻo e temipalé.

ʻOku pehē ʻe Kēvini, “Naʻe māmālohi pē ʻeku ongomātuʻá ʻi he Siasí ʻi he taimi naʻe fakahā ai hono langa ʻo e temipalé ʻi he 2007, pea naʻá ku pehē ʻe ʻikai te u maʻu ha faingamālie ke nofo fakataha mo kinaua ʻi hono fakatapuí. Naʻá ku ongoʻi moʻoni kuo tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻeku ngaahi lotú, ʻi heʻeku tangutu fakataha mo kinauá. Naʻe hoko ʻeku nofo fakataha ai mo hoku fāmilí ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki mahuʻinga taha kuó u maʻu ʻi heʻeku moʻuí.”

ʻOku pehē ʻe Sekiline, “Kuo fakamālohia au ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko fekauʻaki mo e temipalé. Ko e meʻa naʻá ne fakamālohia lahi taha au ʻi he meʻa kotoa pē, ko ʻeku sio ki hono liliu ʻe he temipalé ʻa e moʻuí, koeʻuhí he naʻe tokoni ia ki heʻeku ongomātuʻá ke na toe ngāue mālohi ʻi he Siasí. Kuo mau fokotuʻu he taimí ni ʻa e taumuʻa ke mau sila ʻi he temipalé. ʻOku ou ʻilo ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke mau maʻu ʻa e lelei tahá.”

Ngaahi Taá © IRI

Paaki