2012
Fēfē ʻa e Teití?
Tīsema 2012


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

Fēfē ʻa e Teití?

ʻĪmisi
Leli M. Kipisoni

ʻOku mahuʻinga ʻa e fetalanoaʻaki mata-ki-he-mata mo e niʻihi kehé ki hono langa hake ʻo e feohi fakakaumeʻa moʻoní.

Koeʻuhi kuó u maʻu ʻa e faingamālie ke u talanoa ai mo e kau talavou mo e kau finemui ʻi he Siasí,ʻoku ou faʻa fanongo ai, neongo ʻoku ai homou tokolahi ʻoku mou mahuʻingaʻia ʻi hono fokotuʻu mo langa hake ha feohi fakakaumeʻa mo ha talavou pe finemui, ʻoku mou faʻa faingataʻaʻia ke ʻiloʻi totonu ʻa e founga ke mou fakahoko ai iá.

Hangē ai ʻoku totonu ke lelei ange ʻetau fetuʻutaki he taimi ní ʻi ha toe taimi ʻi muʻa koeʻuhi ko e ngaahi meʻangāue fetuʻutaki fakasōsiale fakamītiá. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha ngaahi founga ʻoku hanga ai ʻe he meʻangāue fakatekinolosiá ʻo ngaohi kitautolu ke tau fokotuʻu ha ngaahi fetuʻutaki ʻoku siʻisiʻi ange hono mahuʻingamālié. ʻOku ʻikai lava ʻo fokotuʻu ha feohi fakakaumeʻa ʻoku potupotumālié ʻi he ngāue ʻaki pē ʻo e fepōpoakiʻaki ʻi he Twitter, taipeʻi ha pōpoaki ʻo ʻave he telefoni toʻotoʻo (texting), ʻī–meilí, mo e fakaafeʻi ha kaumeʻa ʻi he ngaahi feohiʻanga fakasōsiale ʻi he ʻInitanetí. ʻOku mahuʻinga ʻa e fetalanoaʻaki mata-ki-he-mata mo e niʻihi kehé ki hono langa hake ʻo e feohi fakakaumeʻá.

Kuo taimi ke mou hanga ʻe kimoutolu ko e toʻu tupu fakaʻofoʻofa ʻo e Siasí ʻo fakafoki mai hono ʻuhinga motuʻa ʻo e feohi fakataha ʻa e kau talavoú mo e kau finemui ʻi haʻanau feohi fakasōsialé. Mahalo kuo mou fanongo ʻi hono hingoá; ka naʻe ui ʻa e feohi ko ʻení ko ha teiti.

ʻĪmisi
kulupu toʻu tupu

Ngaahi Tali ki he Ngaahi Fehuʻi ʻOku Lahi Hono ʻEké

ʻOku ʻi ai homou tokolahi ʻoku ai haʻamou ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e teití mo e faleʻi ʻoku ʻoatu ʻi he kiʻi tohi tufa foʻou ko e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi fehuʻi kuo fai mai kiate au, fakataha mo e ngaahi tali mei he kiʻi tohi fakahinohino fakaʻofoʻofa ko ʻení.

ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi fakapapau pe kuó u mateuteu ke u teiti. ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi ʻuhinga makehe ʻoku totonu ai ke u teití?

ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga lahi ʻoku mahuʻinga ai ʻa e teití. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [ʻoku fakaʻatā ʻe he [teití ha talavou mo ha finemui ke lelei ange ʻena feʻilongakí. Ko e ngaahi fonua ko ia ʻoku ʻikai tali lelei ai ʻa e teití, te ne tokoniʻi koe ke ke ako mo ngāue ʻaki ai ha ngaahi poto ʻi he feohi fakasōsialé, fakatupulaki ʻa e ngaahi feohi fakakaumeʻá, pea fiefia ai ʻi he founga ʻoku leleí, pea iku ʻo maʻu ai ha hoa ki he taʻengatá.”]1

ʻOku mau fanongo ai ʻoku ʻikai totonu ke mau teiti kimuʻa ʻi homau taʻu 16, pea ʻoua ʻe teiti fakamātoato mo ha taha ʻi heʻemau kei siʻí. Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻOku pehē ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: [“ʻOku totonu ke ʻoua te ke teiti kae ʻoua kuó ke taʻu 16. ʻAlu mo ha hoa teiti ʻe ua pe lahi ange ʻi he taimi ʻokú ke kamata teiti aí. Fakaʻehiʻehi mei he toutou teiti mo e tokotaha tataú. ʻOku lava ʻe hano fokotuʻu ha feohi fakakaumeʻa fakamātoato ʻoku mou kei fuʻu iiki ʻi he moʻuí ʻo fakangatangata ʻa e tokolahi ʻo e niʻihi kehe ʻoku mou feʻiloaki mo iá, pea mahalo ʻe lava ʻo fakatupu ai ha ʻulungāanga ʻoku taʻemaʻa.”]2

ʻOku fie maʻu ʻe ha talavou ke ma ʻalu ʻo teiti, ka ʻoku ou ongoʻi ʻe au ʻoku ʻikai ke tatau ʻema tuʻunga moʻuí. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke u faí?

ʻOku akoʻi ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: [“Fili ke ke teiti mo e niʻihi pē ʻoku māʻolunga ʻenau tuʻunga moʻui fakaangamaʻá, pea te ke lava ʻo tauhi maʻu hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí ʻi hoʻo feohi mo iá. … ʻOku totonu ke ke angaʻofa mo fakaʻapaʻapa ʻi he taimi kotoa pē okú ke kole ai ke mo teiti mo ha taha pe ko haʻo tali pe fakafisinga ʻa e kole teiti mai ʻa ha taha.”]3

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te u lava ʻo fakakaukauʻi ha ngaahi meʻa ke fai he teití tuku kehe pē ha mamata heleʻuhila. Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u faí?

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻaonga ko ʻení: [“Palani ha ngaahi ʻekitivitī teiti ʻoku malú, lelei, pea ʻikai fakamolé pea te ne tokoniʻi kimoua ke mo feʻilongaki lelei. ʻAlu pē ki he ngaahi feituʻu ʻa ia te ke lava ʻo tauhi maʻu ai hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí peá ke ofi ai ki he Laumālié.”]4

Ko e ngaahi tuʻunga mahinongofua ʻe fā ko ia ʻo e teití, ʻa ia ko e—malú, lelei, ʻikai ha fuʻu fakamole ki aí, pea te ke lava ʻo ofi maʻu ai pē ki he Laumālié—ʻoku lava ke fakahoko ai ha ngaahi teiti lelei ʻaupito.

Naʻe mahino kiate au mo hoku uaifí ʻi heʻema faʻa fakakaukau ki heʻema ngaahi teiti ʻi heʻema kei talavoú, ko e ngaahi teiti naʻe mahino hono leleí, ia e taimi ko ia naʻe siʻisiʻi pe ʻikai ke ʻi ai ha fakamolé, mo e taimi naʻá ma teiti fakataha ai mo ha ongo meʻa kehe, mo e taimi naʻe mahuʻingamālie ai ʻema fetalanoaʻakí mo e feohí.

Femaluʻiʻaki ʻo e Angamaʻá

ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki ha lea mahuʻinga ʻe taha mei he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú mo ha fakakaukau fakaʻosi ʻe taha. ʻUluakí, [“Manatuʻi ko e fatongia ʻo e talavou mo e finemui ʻokú na ʻalu ʻo teití ke na femaluʻiʻaki ʻa hona lāngilangí mo e angamaʻá.”]5 Fakapapauʻi ʻi he taimi ko ia ʻokú ke ʻalu ai ʻo teití, ke ʻoua naʻá ke fai ha meʻa te ke mā ai. Hangē ko e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, “Ko e taimi ko ia ʻokú ke teiti aí, fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tokotaha ʻokú mo teití, peá ke ʻamanaki ʻe fakahā atu ʻe he tokotaha ʻokú mo teití ʻa e fakaʻapaʻapa tatau kiate koe.”6

Ko Hono Faikehekehe ʻo e Teití mo e Faisoó

Ko hono fakaʻosí, neongo kuo fakaʻuhingaʻi ʻe ha niʻihi ʻa e teití ko e “faisō,” ka ʻikai ko e ʻuhinga ʻo e teiti ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ko ʻenau “kaumeʻa tuʻu maʻu” mo e tokotaha ʻoku na teití, pea ʻikai fie maʻu leva ke na toe teiti mo ha tokotaha kehe. Ko e taumuʻa ʻo e teití ʻi he tuʻunga ʻa e Siasí, ke hoko ia ko ha faingamālie ki ha ngaahi fetuʻutaki fakasōsiale ʻe lava ʻo fokotuʻu ai ha ngaahi feohi fakakaumeʻa lahi.

Ko e hili pē hoʻomou aʻu ki he tuʻunga ʻoku lau ai kimoutolu ko e kakai lalahí—ko e hili ʻa e ngāue fakafaifekaú ki he kau talavoú—ʻoku folofola mai leva ʻa e ʻEikí, “ʻOku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefine, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangata, ʻi he ʻEikí” (1 Kolinitō 11:11). Ko e taimi ʻeni ʻoku hoko ai ʻa e teití ko e faisoó ʻo hangē ko hono fakamamafaʻi ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: [“Fokotuʻu ʻa e teití mo e malí ko ha meʻa mahuʻinga lahi. Kumi ha hoa ʻoku taau ke ʻalu ki he temipalé ke mo sila ai ki he moʻuí ni mo e taʻengatá kotoa. ʻOku mahuʻinga ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá ʻa e mali i he temipalé mo faʻu ʻo ha fāmili taʻengatá.”]7

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, (2011), 24.

  2. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 24.

  3. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 24.

  4. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 25.

  5. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 25.

  6. Thomas S. Monson, “Standards of Strength,” New Era, Oct. 2008, 5.

  7. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 24.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe he Publishing Services mo David stoker © IRI

Paaki