2012
Tuku Kimui ʻa e Faingataʻá
Tīsema 2012


Tuku Kimui ʻa e Faingataʻá

ʻĪmisi
ʻEletā David S. Baxter

ʻE hokosia ʻa e taimi ʻe lava ke tau tuku ai kimui ʻa e faingataʻá, pea tau ʻalu atu mei he fakapoʻulí ki ha maama lahi fau tuʻunga ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

ʻOku fakamatala ʻa e taha ʻo e ngaahi himi ʻiloa ʻo e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ia naʻe faʻu ʻe Paʻale P. Palati, ki he anga hono toho hake ke ava e puipui fakapoʻuli ʻo e hē mei he moʻoní, kae ulo mai ʻa e maama nāunauʻia ʻo e moʻoni kuo fakafoki maí.

Kuo ʻaho hake ʻa e pō, pea mole atu ʻa e fakapoʻulí;

Fakahā mai ʻa e tuʻunga ʻo Saioné! …

Mafoa mai ʻa e ata ʻo ha ʻaho ngingilá

Hā mai ʻa e tuʻi ʻo e māmaní.

Puli atu ʻa e ngaahi ʻao fakapoʻulí

ʻI he huelo ʻo e moʻoni fakalangí; …

Hā mai hono nāunaú mei he mamaʻó

Hulungia ʻe hono māmá e ngaahi fonua kotoa.1

ʻOku mahuʻinga ke tau ʻiloʻi, naʻe ngāue ʻaki foki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e fakatātā ʻo e māmá ʻi heʻene fakamatala ki he founga te ne lava ai ʻo fakamoʻoniʻi “kuo fakaʻapiʻapi ʻa kimautolu mei he potu kotoa pē, ka ʻoku ʻikai ʻefituʻu; moʻua pē, kae ʻikai taʻe-ha-tokoni. ʻOku fakatangaʻi, ka ʻoku ʻikai liʻaki, kuo lī ki lalo, kae ʻikai tāmateʻi” (2 Kolinitō 4:8–9).

Naʻe anga peheni ʻene fakamatalaʻi ʻene hao mei hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa ko iá: “He ko e ʻOtuá ʻa ia naʻe fekau ke ulo mai ʻa e māmá mei he poʻulí, ko ia kuó ne fakaulo mai ki homau lotó, ke fakamaamangia ʻa kimautolu ʻi he ʻilo ʻo e nāunau ʻo e ʻOtuá, ʻi he fofonga ʻo Sīsū Kalaisí” (2 Kolinitō 4:6).

ʻOku ʻi ai hotau tokolahi kuo tau ongoʻi ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻo ʻetau moʻuí ʻa e ngaahi matangi fakamamahi ʻo e faingataʻá. ʻOku tuʻunuku mai ʻa e ngaahi afaá, pea angi mo e ngaahi matangí, pea tō ʻa e ʻuhá, pea hoko mai ʻa e tāfeá. ʻE hangē ai ʻoku ʻikai ha ʻamanaki ki haʻane tolona atú, pea tau nofo-ʻi-lelenga pē mo hanga atu ki ha kahaʻu taʻemahino mo taʻeʻamanekina, fonu ʻahiʻahi mo e faingataʻá.

Neongo ʻe ʻai pē pea tau fehangahangai mo e ʻuhá mo e maná, ka ʻe lava ke tō mai ha ngaahi afā fakamamahi, mo e ngaahi matangí mo e moveuveú, ʻa ia te ne lava ʻo fakaʻauha ʻetau loto falalá pea uesia ʻetau ongoʻi hotau mahuʻinga fakafoʻituituí. ʻE fakafokifā ai haʻatau ongoʻi ko ha nunu-mo-vete pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga kiate kitautolú ʻa ia ʻoku homo atu mei hotau nimá. ʻOku faingofua leva ke hanga ʻe he ngaahi liliu lalahi ʻi he moʻuí ʻo fokotuʻu kitautolu ki ha tuʻunga taʻemahino, pea taʻofi ʻetau ongoʻi ʻoku potupotutatau ʻetau moʻuí.

Mahalo ne fakatupu haʻo nofo taʻengāue fuoloa ʻi haʻo kau ki ha fakatokosiʻi mei hoʻo ngāué ʻa ia naʻe ʻikai te ke ʻamanaki ki ai, pea hanga ʻe he ʻikai te ke tauʻatāina fakapaʻangá ʻo taʻofi hoʻo filí, pe fakatupu ʻe he tō lalo ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi falé haʻatau faingataʻaʻia fakapaʻanga. Mahalo ʻoku hanga ʻe ha fakakaukau ki hoʻo maʻu vāhenga mālōlō hili haʻo ngāue fuoloa, mo femoʻuekina, mo lavameʻa ʻi hoʻo ngāue maʻuʻanga moʻuí ʻo ngaohi koe ke ke ongoʻi ʻo hangē ʻoku mole haʻo meʻá. Mahalo ʻoku hanga ʻe haʻate moʻua taʻeʻamanekina ʻi ha mahaki pe ko ha palopalema fakaesino ʻoku ʻikai ai te ke toe lava ʻo fai ha meʻa ʻo ngaohi kitautolu ke tau ongoʻi “ʻoku fakangatangata e meʻa ʻoku tau lavá”, mo tau tuēnoa, pea ʻikai ha toe ʻamanaki, mo veiveiua. Ko e taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa peheé, ʻoku faingofua leva ke tau manavahē, pea faingataʻa ke poupouʻi hake ʻa e tuí.

Kuó u ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení. Naʻe ai ha taimi naʻá ku fakaakeake ai mei haku tafa ke toʻo ha foʻi ngungu lalahi ʻe ua mei hoku ʻulú, naʻá ku fehangahangai ai mo e lotomafasiá mo e lotomamahí ʻa ia naʻá ne uesia fakaeloto mo fakaʻatamai au koeʻuhi ko ia. Naʻá ku ʻiloʻi ai tā ʻoku ʻikai faingataʻa ke ikuʻi au ʻe ha meʻa ʻo hangē ko ia naʻá ku fakakaukau ki aí. Naʻe ʻikai tokoni ki ai ʻa e ngaahi faitoʻó, pea ne toe ʻomi ai ʻa e lototaʻotaʻomiá hili ha toe ʻasi tuʻo taha pe tuʻo ua mai ʻa e mahakí. Naʻe kamata leva ke u ongoʻi fakaʻofaʻia pē ʻiate au.

Fili ke Ke Fiefia

Naʻe kamata leva ke hoko ha ngaahi meʻa fakaofo. Naʻe tokoni mo fakahā mai ʻe haku ngaahi kaumeʻa lelei mo ha kau taki faka-Siasi falalaʻanga ʻa e mahino naʻa nau maʻú, pea kamata leva ke u fanongo ki heʻenau faleʻí mo tali ʻenau fakalotolahí. ʻI he fuoloa atu ʻa e poʻulí ʻi ha pō ʻe taha, naʻá ku fakahā ai hoku lotomamahí ki homa foha siʻisiʻi tahá, peá ne pehē mai kiate au, “Tangataʻeiki naʻá ku pehē maʻu pē ko e fiefiá ko ha meʻa ia ʻokú te fili ki ai.” Naʻe moʻoni ʻa e tamasiʻí.

Naʻe fakaʻau ke lahi ange ʻeku fakahā ʻeku fakahoungaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki kuó u fiefia aí. Naʻá ku ʻiloʻi ai ʻiate au pē, ʻoku “ʻikai ʻalu ki tuʻa ʻa e faʻahinga faingataʻa ko iá ka ʻi he lotu mo e ʻaukai” (Mātiu 17:21).

Naʻá ku ongoʻi ʻa e ivi, mālohi fakafoʻou, mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ku hangē ai ko Paulá, naʻá ku fiefia ʻi heʻeku ʻiloʻi, ʻoku ʻikai faʻa fakamāvae au mei he ʻofa ʻa Kalaisí ʻe he mamahí, faingataʻá, mo e tuʻutāmakí (vakai, Loma 8:35).

ʻOku tau monūʻia, koeʻuhi ko e ʻamanaki lelei ʻoku ʻomi ʻe he foʻi moʻoni ko ia ʻoku pehē, neongo pe ko e hā ha meʻa ʻoku hokó, te tau kei lava pē ʻo maʻu ha ivi mo ha fakalotolahi. ʻE maʻamaʻa ange ʻetau ngaahi kavengá, neongo ʻoku ʻikai te nau puli fakafokifā atu. Te tau lava ʻo hū atu ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e poʻuli lōloó, ʻoku tau mālohi pea maʻumaʻuluta ange hotau lotó, ʻo tau hoko ko e kakai tangata mo e kakai fefine lelei ange.

Te tau fakatupulaki ha ʻulungāanga ʻokú ne lava ʻo fehangahangai mo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻi he kahaʻú, hili hano siviʻi kitautolu ʻi he afi fakamaʻa ʻo e ngaahi faingataʻá. ʻE tupu ai haʻatau lava ʻo ngāue ʻaki ʻa e taukei kuo tau maʻú ke hiki hake mo tokaʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava foki ʻe heʻetau tā sīpinga ʻo e lotokātakí ʻo foaki ha ʻamanaki lelei ki he niʻihi kehé pea ueʻi hake hotau ngaahi fāmilí. ʻOku tau feʻunga ange ai ke tau fehangahangai mo e kahaʻú.

Neongo ʻe tuai ha mavahe ʻa e faingataʻá meiate kitautolu, ka te tau lava ʻo fili ke tau mavahe mei ai ʻi ha faʻahinga taimi pē. ʻOku tatau pē ʻa e talaʻofa ʻoku fai mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú mo e talaʻofa naʻá ne fai kia ʻAlamā mo hono kakaí lolotonga hono fakatangaʻi lahi kinautolú:

“Hanga hake homou ʻulú pea fiemālie, he ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e fuakava kuo mou fai kiate aú; pea te u fuakava mo hoku kakaí pea fakahaofi ʻa kinautolu mei he nofo pōpulá.

“Pea te u fakamaʻamaʻa foki ʻa e ngaahi kavenga kuo hilifaki ki homou ngaahi umá, ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá” (Mōsaia 24:13–14).

Ko e meʻa foki ʻe tahá, kuo ʻosi fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí, “ʻE ʻikai te u tuku ke tuēnoa ʻa kimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu” (Sione 14:18).

Kumi ki he Tokoni Fakalangí

Mahalo ʻe ʻikai hā mahino mai ʻa e tokoni fakalangí. Mahalo ʻe ʻikai te tau lava ʻo sio pe ʻiloʻi leva ʻoku ʻi ai ha ngaahi kavenga ʻoku hanga mai kiate kitautolu, ka kuo taʻofi, pe takiakiʻi mamaʻo atu ia mei heʻetau moʻuí.

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí: “Kae vakai, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku mamata hoku matá kiate kimoutolu. ʻOku ou ʻi homou lotolotongá pea ʻoku ʻikai te mou lava ʻo mamata kiate au” (T&F 38:7).

ʻOku moʻoni, mahalo ʻe fie maʻu ke tau faʻa kātakiʻi lahi ʻa e niʻihi kehé pea mo kitautolu foki; ka ʻoku fie maʻu maʻu pē ha taimi kae lava ke fengāueʻaki lelei ai ʻa e meʻa kotoa pē. Neongo ʻe ʻi ai ʻa e taimi ia ʻe niʻihi ʻe hangē ʻoku ʻikai ke lahi ange ʻetau tuí ʻi he tengaʻi mūsitá ʻi he taimi ʻoku tau laka atu ai kimuʻá, ka ʻe fononga mo kitautolu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Te tau maʻu ʻa e tokoni ʻa e langí, kapau te tau kumi ki ai—pea mahalo te tau maʻu ia ʻi ha ngaahi founga naʻe ʻikai te tau ʻamanaki ki ai.

Te tau lava ʻo maʻu ai ʻa e loto fakapapau ke tau fakamālō koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ʻoku tau maʻú, kae ʻikai nofo ʻo tengihia ʻa e ngaahi meʻa kuo mole meiate kitautolú. ʻOku mahuʻinga foki ke tau ʻiloʻi, ʻoku tau faʻa fanongo ki hono fakahā ʻo e faʻahinga fakakaukau ko iá ʻe kinautolu kuo mole ʻenau ngaahi koloa fakamāmani kotoa pē ʻi ha fakatuʻutāmaki fakanatula, hangē ko ha vela, tāfea, pe afā. ʻOku nau faʻa pehē ʻi he meʻa kotoa pē, “ʻOku mau kei maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní.”

ʻOku fakalotolahi ʻa e fakamoʻoni ʻa Paulá:

“Kuo akonekina au ke u fiemālie ʻi he meʻa kotoa pē te u ʻi aí.

“ʻOku ou ʻilo ke fai ʻi he masivá, pea ʻoku ou ʻilo ke fai ʻi he maʻu ʻo lahí; kuo akonekina au ʻi he potu kotoa pē mo e meʻa kotoa pē ke mākona, pe fiekaia, ke u maʻu ʻo lahi pea ke kātakiʻi ʻa e masivá.

“ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohiʻi aú” (Filipai 4:11–13).

Kuo tohi ʻo pehē, “ʻE lava ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku taʻefakafiemālie ʻi he moʻuí ni, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”2

Neongo pe ko e hā ha ngaahi tuʻunga ʻoku tau ʻi ai, ʻe hokosia ʻa e taimi te tau tuku kimui ʻa e faingataʻá, pea tau ʻalu atu mei he fakapoʻulí ki ha maama lahi fau tuʻunga ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Kuo ʻAho Hake ʻa e Pō,” Ngaahi Himi, fika 1.

  2. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 59.

Tā fakatātā ʻa Allen Garns

Paaki