Kokoaua ao te Kakaonimakii
Kaunganano man Maiun ao ana Reirei Joseph Fielding Smith
Bwai aika a na taraki: Tinan te tia koro rongorongo, Naomi Smith Brewster, e bungiaki n te ririki are e weteaki iai Joseph Fielding Smith nakon te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman ao bon te kauoman n nati irouia Ethel Georgina Smith, are e mareia Beretitenti Smith imwiin maten moan buuna.
“Tina bane ni kokoaua ao ni kakaonimaki n tainako, ma te nano ni kan kawakin ana tua te Uea ao ni karinea ao n uringi berita aika a tabu ake ti karaoia ma Ngaia.”
Ngke Joseph Fielding Smith 33 ana ririki e rin n te Taebenako i Salt Lake n Eberi 6, 1910, bwa e na ira te maungatabu ni kabuta, e kaeka te tia bubutimwaia te koraki nakoina, “Ngaia Joseph, antai ae e nang rineaki bwa te abotoro?”
“I aki ataia,” e kaeka Joseph. “Ma bon tiaki ngkoe ao tiaki naba ngai!”1
Ngke a warekaki araia Abotoro ake Tengaun ma Uoman ibukin kamatoakiia, Joseph e waekoa n roko irouna te namakin are arana e na weteaki bwa ngaia te kooram. Bon ngaia, ao e kamatoaki bwa ngaia te katengaun ma uoman n te kooram ae karineaki.
Joseph bon te aomata ae nanorinano ao anuana e rangi ni mamanikangare e okira mwengana man te maungatabu ni kaongoia ana utu weweteana ae boou. E kamauria buuna ma te manikangare: “ao I taku tina kabonakoa te kao,” e taku. E aki ota e bon mimi ngke e e a manga taetae Joseph nakoina Ma Ana kaeka ae bebete, “Ai bon akea au tai ni buokiko ibukin te tararua!”2 Ngkai i a riki ngai bwa te abotoro are na tiku n te maan ae nakon onobwi te ririki.
Tibun Hyrum Smith, Joseph Fielding Smith bon te ka10 ni Beretitenti n ana Ekaretia Iesu Kristo Ibukiia Aika Itiaki ni Bong Aika Kaitira. E abwabwaki riki ana tai ni beku bwa te membwa n te Kooram n Abotoro are Tengaun ma Uoman imwain weteana bwa te Beretitenti n te Ekaretia nakoia Beretitenti ake tabeman n te Ekaretia. Inanon ana ka 60 n ririki ni membwa bwa te kooram bon temanna ibuakoia taan kakoaua ae onoti, e mwananga moa iaon ana aoti ao te waekon ao imwiina n te kaa ao te wanikiba ike e na reirei ma Aika Itiaki. Ana reirei ao ana koroboki aika a mwaiti e a tia ni kakabwaia te Ekaretia ao ni kabane ake a kakauongo nakon ana rongorongo aika riinga te nano.
I bon kaoaki bwa nna korea te rongorongo aei ibukin reitakiu nakon Beretitenti Joseph Fielding Smith, are I rang n tatangiria ao i araranna bwa Tibu te Unimwane. I riingaki n anuan maiuna man bungiakiu, ngke e katoka arau ao au kakabwaia n te otenanti, ni karokoa matena, ngke I mena ibuakoia tibuna mwane ake a uota bwaokina n ana tai n taunimate.
Te Burabeti are e a kaman Rineaki
N ai aroia ni kabane ana burabeti te Atua, Joseph Fielding Smith e a kaman rineaki imwain ae e ruo nako aon te aba ni kaineti ma ana kainibaire te Uea I karawa (tara Makuri 17:26). Joseph bon te kaaman n nati irouia Julina Lambson Smith. Inanon te tamnei ae nanorinano n rongorongon te tina ae Anna ae kakaonimaki n te O-Tetemanti (tara 1 Tamuera 1:11), Julina e berita bwa ngkana e anganna natina te mwane te Uea, ao e na kabanea korakorana ni buokia bwa e na riki bwa ana bwai te Uea ao nakon tamana.”3 Te Uea e aki ti kaeka ana bubuti ma e kaotia naba nakon neiei, imwain bungiakin natina te mwane, bwa te ataei aei e na riki bwa temanna Ana tia kakoaua ae onoti n te Kooram n Abotoro are Tengaun ma Uoman.4
Joseph e bungiaki n Turai 19, 1876, nakoia Joseph F. ao Julina Lambson Smith. N ana tai ni bungiaki Joseph, tamana bon te Abotoro ao te kauntira nakon Beretitenti Brigham Young. Ngke ai ruaiua ana namwakaina, e kairaki irouia ana karo nakon katabuan te St. George Utah Tembora. E tataekinna rimwii n ana maroro, “N au moan mwakuri n te ekaretia bon raonakin Brigham Young ni katabuan te St. George Tembora.”5
Ngke e karekea ana kakabwaiamai iroun te tamanuea n ana ririki ae 19, te tamanuea ae nooraba e katokai baina iaon atuun Joseph ao n taekinna: “Tibwangam bwa ko na maiu ni karokoa ko kara ao ana kantaninga te Uea bwa ko na riki bwa te aomata ae korakora ngkoe I Iteraera. … Ko na bon tei ibuakoia aomata bwa te burabeti ao te tia mamata ibukiia, bwa e kakabwaiako te Uea ao e katabuko nakon te wewete aio.”6
Maiu n Utu: Te Tangira ae Irengan ma Taian Kataaki
Nakon Joseph Fielding Smith, “te utu bon te kabanea ni kakawaki ni botaki n te tai aei ke n te maiu are imwiina.”7 E kaikawaki inanon te utu ae kairaki n te tangira, onimaki, kainibaire aika rietata, ao te anua ni mwakuri korakora, ao e kataia ni kateimatoa n uoti reirei akanne nakon oin ana utu. (Tarai mwakoro 4, 15, ao 16 n Teachings of Presidents of the Church: Joseph Fielding Smith.)
E mare ma Louie Emily Shurtliff n te Salt Lake Tembora n 1898. Teuana te ririki imwina e weteaki bwa e na nakon ana mition nako Great Britain ibukin uoua te ririki ao e boutokaaki ma te onimakinaki iroun kainnabana. N okina, a uaia ni maeka ma te kukurei ao a kakabwaiaki ni bungiakin natiia aine aika uoman. Te kananokawaki bwa inanon ana tai ni bikoukoua ana kateniman ao e a motirawa n ana tai n rarai.
Inanon ana tataro n nanokawaki Joseph e taku, “Buokai, I tataro Nakoim, bwa nna maeka ao nna kororaoi ni kaitibo ma ngaia n am mimitong ae akea tokina, ni manga ikotaki ma ngaia, n aki manga kamaenakoaki. … Buokai ni karikirakeia natiu aika kakawaki bwa a na teimatoa n itiaki man te bure inanon maiuia.”8
N ana bubuti nakon tamana, te karo aio ibukin natina aika uoman e bubuti ibukin buuna ao tinaia natina aika uarereke. E a tia n anganai ngkai te aine are tangiria ae Ethel Georgina Reynolds are e kaitibo ma ngaia. A mareaki n Nobembwa 1908 n te Salt Lake Tembora. Te aine ae tamaroa aei e a riki bwa tinaia ana moan nati Joseph ake uoman ao imwiina e a karikiia riki ruaman natina.
N te tai teuana, rawawatan te tina aio e roko n ana iango te Abotoro aio ngke e mwananga nakon te maungatabu n te titeiki. E korea ana reta nakoina are e kangai iai: “I iangoiko ao I bia mena irarikim n tainako ni wiiki aika ana roko, ni buokiko n tabeakiniko. Nna buokiko ni kabanea au kona, ao au kantaninga bwa ko na kona n namakinai irarikim. Tuangiia ataei bwa a na bwaina te akoi nakoim ao bon imarenaia.”9 Imwiina ao e tibwa nanona ma neiei ana namakin ae nako mai kabitoin nanona n tein te kamatenano, are e riki bwa teuana kunara n taromauri, “Does the Journey Seem Long?” (“Taran ae Abwabwaki te Mwananga?”) (no. 127).
Te kananokawaki, bwa Ethel e motirawa n 1937. Ngke e mate neiei, iai niiman natiia aika a tuai n iein ni mwengaia. Unimwane Smith e namakina ana wirikiriki te Tamnei ae Raoioi bwa e riai ni kakaea riki buuna ao raona. N 1938 e mareaki ma Jessie Evans Smith n te Salt Lake Tembora.
Temanna te aomata are e bon rangi ni kinaia naakai ngaia are koreia: “N aki tarai kaokoron aia ririki ni maiu ae uabwi ma onoua ke te aki booraoi n iango, aia baekuraun, ao n aia mwakuri ake a tia n rinanoi, Joseph Fielding ao Jessie Evans Smith a bon aitara raoi. … Te bwai are e katoma te ririki ae rangi ni kaokoro bon te tangira ae kororaoi ao te karinerine imarenaia.”10 (tarai iteraniba 6–23 n te manuo.)
Te Tia Ukeuke n Reireiaki man te Kamatebwai ao man te Onimaki naba
E tauaki Joseph Fielding Smith n te Ekaretia bwa te tia rabakau iaon koroboki aika a tabu ao te tia reirei ae bane arona n te euangkerio. Ni moan kairakena, iai nanona ae korakora n “ukoukora te rabakau, n aron naba te kamatebwai ao n te onimaki naba” (D&C 88:118). E wareka ana Boki Moomon uoua te tai imwain ae e koro 10 ana ririki. Ngkana a kakaea raraona, a na bon bae ni kunea bwa e mena i eta n autin kanaia maan ni wareki boki aika a tabu.11
E tuangiia kain te taromauri tabeua te ririki imwina bwa “man te moantai are I kona iai ni wareware, I karekea riki te kukurei ao te rau ae korakora man au kamatebwai n koroboki aika a tabu … nakon riki bwain n te aonaaba ae bwanin.”12 (See chapters 10 and 18.)
N te tai teuana ao Beretitenti Heber J. Grant (1856–1945) E kamoamoa rabakaun Beretitenti Smith n taekinna, “I iangoia bwa ngkoe te kabanea n atatai iaon koroboki aika a tabu mai irouia Mataniwiin Botaki ni Kabuta n te ekaretia iroura.”13
Nanona ni kan reiakinaki e aki kaotia bwa e aki irii takakaro ngke e ataeinimwane ao ni karokoa ae e a bon ikawai. E tatangira te takakaro n te beitiboro ao takakaro riki ma roro aika kairake n ununiki ake a kona n takakaro iai. Ngke e ikawai e riki bwa te tia takakaro n te rawebooro ao e iriiri kabo n takakaro irouia ataei aika rorona. E iriiri naba kabo n takakaro n bobotakin ana utu. I uringa au takakaro ae I tatangiria ngke tibu e orea te karo n te booro are e kare iai tibu ao e rebwe ana kainrawetamnei ai tamau are e rawetamnei man iteran te marae are te angamaing.
Te Aomata ae Tatangiria n Tei ni Katana ana Onimaki
Imwain weteakina bwa te Abotoro, Joseph Fielding Smith e kinaaki bwa te tia tei ibukin ana onimaki, are e kona ni kariki bukibuki nakoina aika kairuaa bwa te aomata ae imanono. E ngae ngke aki totoki nanona ni kokoaua nakon ana berita aika a tabu ao ni kaungaia ni kabane bwa a na kamatoa ana euangkerio Iesu Kristo are e a tia ni kaokaki, bon iai ana itera are e kinaaki irouia ana utu ao raraona. Beretitenti Spencer W. Kimball (1895–1985) n ana taeka: “A mwaiti taai ake ti taekinna iai bwa ngkai ake Tengauan ma Uoman a na riki bwa taan motiki taekaia kain Iteraera, temanna mai ibuakoia e na kukurei ni motikaki taekana Irouna, bwa e momotiraoi ana babaire, nanoanaga, akoi ao e mimitong”14
Beretitenti Smith e kaota ana banna ni katoto n te aro n akoi ni kaitibona ao maroroakinan te kabuanibwai are e rekereke ma ana rebwerebwe te Ekaretia. Te mwane ae e a kara ae kabuta te kaa aika uanikai iaona are ngaia are kurati ao n akean ana intuarenti ao e na kona ni karika te kabuanibwai. Imwiin tabeua te maroro, e bonnanoaki bwa te Ekaretia e na uotarake te bwai anne n te bowi n tua. E ngae n anne, Beretitenti Smith e taetae: “Eng, ti kona ni karaoa anne. Ao ngkana ti butuia ni kakorakoraira, ti na bon bae n tokanikai n ana te turaki anne mai iroun te unimwane ae kananoanga; bwa ngkana ti a tokanikai ao ana tera imwiina, e na kanga ngkanne ni karekea maiuna? E manga maroroakinaki ana tabeka anne iroun te komete ao e kai uotakirakeaki n te bowi n tua.15
I noora aia tangira aomata tabeman are a tia ni karaoia nakoina ngke I kawara Beretitenti Harold B. Lee (1899–1973) n te Tabo n Ruanimate ISalt Lake imwiin katabuan ruanimaten Beretitenti Smith. I taku nakoina, “Beretitenti Lee, ngkai ngkoe temanna kain te utu I tangiria ni kaotia nakoim aron au kakaitau ibukin te akoi are ko a tia ni karaoia nakon tibuu te mwane.” Ni kaekakiu e taraai ao e karaurau n taetae, I tatangira te aomata anne!”
Te Tia Beku ni Koaua ae Kakaonimaki
N ana tai ni beku n te euangkerio Smith e kanikinaeaki n ana ongotaeka nakon koroboki aika a tabu are e anganaki bwa e na taetaekina te rairannano (tara, ibukin te katoto, D&C 6:9; 11:9). E taku: “Bon tabeu, Ia tia n rang kaungaaki iai, I iangoia man Tamnein te Uea inanon mwamwanangau n ana titeikiTion, n taekinna nakoia aomata bwa ngkai bon te bong n rairannano ao n weteia Aika Itiaki ni Bong Aika Kaitira bwa a na uringii aia berita aika a tabu, … kaungaia bwa ana kokoaua ao ni kakaonimaki ni bwaai ni kabane.”16 (Tara mwakoro 5.)
Inanon nako mwaitin ana ririki ni maiu ae 96, Beretitenti Smith e tataro bwa e na tiku ni kokoaua ao ni kakaonimaki n teimatoa n ua te toki. Ni koauana, Beretitenti Boyd K. Packer, are te Beretitenti ngkai n te Kooram n Abotoro are Tengaun ma Uoman, e kakoaua: “E teimatoa n reita nako ana karuabwi ao e tataro bwa e na ‘kawakin ana berita aika a tabu ao nakoana ao n teimatoa n ua te toki.’”17
Ibukin Beretitenti Smith, “kokoaua ao ni kakaonimaki” e raka riki nakon te kibu are e tataekinaki n tainako. Bon te taeka ae nako man te nano n ana onimaki nakoia aomata ni kabane—ibukiia membwa n te Ekaretia ake a tia ni karaoa aia berita ae tabu ibukiia natin Tamara are I Karawa. “Ti riai n riki bwa taian moan ao taan ririmoa” Beretitenti Smith e bubuti, “bwa abanuean te Atua ao Raoiroina ni kabane. Ti na kokoaua ao ni kakaonimaki n tainako, ma te nano ae korakora ni kawakin ana tua te Uea ao ni karinea ao n uringii ana berita aika a tabu are ti a tia ni karaoia ma Ngaia. Aio au tataro n tei ibukiia Tibun Iteraera ni kabane.”18 (Tarai mwakoro 19–22.)
Ngkana ko tataro mwaka n iangoa ana reirei ae anainano, ami koaua e na kakorakoraaki riki ao kona kakabwaiaaki ni karakaaki riki otam n te koaua ae itiaki ae matata n ana euangkerio Iesu Kristo. Te kooti ni kamatebwai e na karikirakea nanom ni maiuakinna bwa kona “kokoaua ao ni kakaonimaki.”
Mai eta: Tamnein Joseph Fielding Smith ngke e kairake e katukaki inanon aia Baibara ana karo. Atai: Joseph e unga n takakaro n te aenibooro ma tarina David. Inano: Unimwane Smith (kauoman man te maing) ma raona ni mitinare i England, 1901. Te tamnei are e kaitara te iteraniaba e roko naba man ana tai ni mitinare. Inano, atai: Unimwane Smith (maing) ma raoan n Abotoro George Albert Smith ao Israel Smith, 1936.
Mai eta: Beretitenti Smith ma natina te mwane. Mai eta n te atai: Unimwane Smith e kamauraki iroun Beretitenti David O. McKay, 1961. Atai: Beretitenti Smith tekateka mai moa n te Salt Lake Tabernacle. Inano: Beretitenti Smith mai moa ibukin te rawetamnei n te takakaro n te baetibooro, te takakaro are e tatangiria ngke e kairake.
Tamnei man ana mwamwannano te Tabo n Tangoboki n Rongoron te Ekaretia ao ana utu Smith akaiwe.